Za Dalmacija Danas piše dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo
Početkom siječnja 2020. godine Svijet saznaje o pojavi epidemije bolesti pluća izazvane virusom korone kasnije nazvan SARS-CoV-2 koji uzrokuje tešku smrtonosnu bolest COVID-19. Podrijetlo mu je u gradu Wuhan kineska pokrajina Hubei s 12 milijuna stanovnika.
Ozbiljnost epidemije i njezini razmjeri i težina bolesti u Svijetu različito je prihvaćena, od ignorirajućih pristupa kao prema nekoj tamo lokalnoj kinenskoj čestoj pojavi žarišnih zoonoza do ozbiljnih upozoravajućih priopćenja pogootovo nakon prijava prvih oboljelih i umrlih turista na kruzerima koji su pohodili Kinu.
Svu težinu epidemije koju Svjetska zdravstvena organizacija proglašava pandemijom cijeli svijet uočava nakon potresnih prizora velikog broja umrlih na sjeveru Italije u Lombardiji gdje je posebno pogođen grad Bergamo.
Zbog neposredne blizine Italije i već podrobnijih saznanja iz Kine i Svijeta hrvatske vlasti brzo reagiraju. Uspostavlja se Nacionalni stožer civilne zaštite i cijela država sa cjelokupnim stanovništvom priprema se za borbu protiv opake bolesti.
Kako se nikada do tada Hrvatska nije susretaala s bolestima izazvanim korona virusima osim banalnih infekcija tipa prehlade, a dijagnostika se provodila samo u virološkim laboratorijima u Zagrebu i to veoma rijetko s malim brojem pretraga, Klinika za zarazne bolesti „Fran Mihaljević“ u Zagrebu i Hrvatski zavod za javno zdravstvo u kratkom roku ososobljavaju se za dijagnostiku novog korona virusa. U tim samim početcima moglo se dnevno obaviti samo stotinjak pretraga briseva upućenih iz cijele Republike Hrvatske.
Pozornost u Stožera u nadzoru posebno je bila usmjerena prema putnicima iz sjevera Italije. Prvi dijagnosticirani oboljeli 25. veljače 2020. bio je mladić iz Zagreba koji je bio na nogometnoj utakmici u Milanu.
Iza toga slijedilo je otkrivanje novih bolesnika i zaraženih osoba u sjevernim predjelima Hrvatske uglavnom u Istri i Primorsko-goranskoj županiji.
Prvi oboljeli u Dalmaciji registriraju se tek 18. ožujka. Bio je to bračni par iz Splita kojima je član obitelji u razdoblju svoje inkubacije bolesti donio virus iz Zagreba.
Broj zaraženih korona virusom postupno raste unatoč uvedenim krajnje restriktivnim mjerama gotovo potpune karantene. Pojavljuju se prva žarišta kao posljedica obiteljskih okupljanja u čemu prednjaći Grad Solin. Događa se i prvi proboj u jednu ustanovu socijalne skrbi pred blagdan Uskrsa kada se 7. travnja u jednoj noći u KBC Split dramatično premješta više od 40 bolesnika korisnika doma za starije.
U to vrijeme pored širenja virusa u obiteljima najznačajnije je bilo širenje korona infekcije u zdravstvenim ustanovama.
Opće mjere zaštite koje su tada jedine bile moguće, provođene i nadzirane od stožera civilne zaštite na nacionalnoj i lokalnoj razini, postigle su učinke sprječavanja masovnijeg zaražavanja.
Javljaju se uglavnom sporadični oblici bolesti osim primjera na otoku Braču gdje 8. svibnja dolazi do većeg zaražavanja u više naselja iz jednog izvora kojem je bio uzrok virus korone donesen iz KBC Split.
Iza toga do kraja kalendarskog proljeća bilježe se samo uneseni oblici korona infekcije. SDŽ je praktično bila više od jednog mjeseca slobodna od autohtonog korona zaražavanja što je bio valjan zalog popuštanja epidemioloških mjera i otvaranja turističke sezone.
Do ljetnog suncostaja 21. lipnja ukupno je zabilježeno 580 korona pozitivnih i 39 umrlih stanovnika Splitsko-dalmatinske županije.
U tablici 1. prikaz je broja zaraženih korona virusom po dobi za oba spola po mjesecima i ukupno.
Od ukupnog broja 32.182 zaražena stanovnika SDŽ kroz čitavu godinu u proljetnom razdoblju svega je bilo njih 1,80 %, a umrlih 39 na ukupno 474 umrla u cijeloj godini – udio 8,23 %.
Tablica 1. Zaraženi u pandemiji SARS-CoV-2 virusom u Splitsko-dalmatinskoj županiji - OBA SPOLA
Izvor: Vlada Republike Hrvatske Podaci https://www.koronavirus.hr/podaci/489
Trend smanjivanja broja zaraženih korona virusom iz proljeća 2020. nastavio se samo do pred kraj mjeseca srpnja. U kalendarski ljetnom razdoblju do jesenje ravnodnevnice 21. rujana utvrđeno je 3.118 korona pozitivnih ili 9,69% ukupnog godišnjeg broja zaraženih. U proljeću i ljetu, toplijim godišnjim dobima ukupni je udio zaraženih koronom bio 11,49% (devetina svih zaraženih).
Posebno treba naglasiti veći broj zaraženih u mjesecu kolovozu nego u rujnu. To je pripisivano turističkoj aktivnosti, odnosno unosu virusa od samih turista. To se ne može u cijelosti prihvatiti jer turisti nisu kretali na put zaraženi, a prosjek njihovog boravka na Jadranu rijetko je kad bio dulji od tjedan dana. Kad znamo da je prosječna inkubacija COVID-19 5-8 dana tada se malo tko od njih manifestno razbolijevao na odredištu, a da već nije bio na povratku svojoj kući.
Veći značaj imaju obolijevanja domicilnog stanovništva na proslavama rođendana, vjenčanja, krštenja, krizmi i pričesti, vjerskih blagdana koji su priređivani u zatvorenim ugodno klimatiziranim, ali ne i dobro ventiliranim prostorima. Takvi prostori mogu se slobodno nazvati „virusnim komorama“, idealnim za uspješno širenje virusa.
Proslave i bilo koji skupovi s većim brojem sudionika u Hrvatskoj su bili zabranjeni, ali su se oni uspješno realizirali u susjednoj Bosni i Hercegovini. O tome najbolje svjedoči iskaz u medijima epidemiologa dr. Joška Maras iz Imotskog. Koja i kakva je on sve okapanja imao u mjesecu kolovozu. Osobno smatram da mu je tada protuepidemijski rad bio teži nego kroz čitavu jesen i zimu.
Prohibirana su bila sportska nadmetanja na otvorenom. Povod za to bilo je zaražavanje na teniskom turniru u Zadru jer su se koronom zarazili eminentni sudionici turnira. Međutim, veći dio njih došao je već inficiran na turnir, a ostali su se zarazili na druženju u restoranima bez dobre ventilacije. Nitko od samih gledatelja na turniru nije se zarazio.
Ovaj uzlazni trend zaražavanja u ljetnom godišnjem dobu u Splitsko-dalmatinskoj županiji isključivo je posljedica zaražavanja u zatvorenim prostorima. Na Splitskom pazaru nijedna piljarica cijelu godinu nije zbog korone dobivene na radnom mjestu izostala nijednog dana. Isto tako malo tko se na plaži zarazio.
Broj umrlih od korone u razdoblju kalendarskog ljeta bio je malo manji nego u proljeće - 35. Dvije trećine njih (21) preminulo je u rujnu kao žrtve zaražavanja u kolovozu.
U nadolazećem jesenjem godišnjem dobu nastavio se očekivani trend povećanja zaraženih korona virusom. Vrhunac zaražavanja je 3. prosinca s registriranih 563 zaraženih korona virusom. Do kraja jeseni ukupno je zaraženo 20.295 građana SDŽ - 63,17 %. Umrlo je 218 ili 46,0% od svih umrlih.
Zima, najhladnije godišnje doba, nije pokazala „svoje zube“ kako se od nje očekivalo i pored povećanja zaraženih posljednjih tjedana kalendarske zime. Dapače, nije niti nastavljen trend povećanja broja zaraženih iz jeseni već je uslijedio pad trenda zaražavanja korona virusom.
U razdoblju kalendarske zime do 17. ožujka 2021. zaraženo je 8.344 stanovnika SDŽ (25,80%) tek jedna četvrtina ukupno zaraženih.
Umrlo je 190 bolesnika od COVID-19. Udio od ukupno umrlih je 40,08%.
Ukupno je kroz jesen i zimu zaraženo 28.639 građana (88,9%) i umrlo 408 bolesnika (86,1%).
Ovi udjeli nepobitno odbacuju tvrdnje nekih da COVID-19 nije sezonska bolest.
COVID-19 je isključivo jesensko-zimska ili kao što je gripa ponekad zimsko-ranoproljetna antroponoza hladnijeg godišnjeg doba. Njezina epidemijska pojavnost izvan hladnijeg razdoblja na hemisferama s umjerenom klimom je posljedica ljudske aktivnosti. Sasvim su druge okolnosti u periekvatorijalnim tropskim predjelima. Tamo se kao u prostorno većem dijelu Brazila epidemijska aktivnost odvija kroz cijelu godinu.
Usporedni logaritamski dijagrami zaraženih i umrlih po tjednima u SDŽ pokazuju da je vrhunac zaražavanja bio u tjednu do 6. prosinca 2.791 zaraženih, a umrlih 47 u tjednu do 13. prosinca. Višetjedni stalni trend smanjivanja broja zaraženih i umrlih prekinut je posljednji tjedan veljače. U prvim tjednima ožujka 2021. nastavljen je trend povećanja broja zaraženih, a time i umrlih što se pripisuje pojavi brzoširećih sojeva virusa SARS-CoV-2. Premda ti virusi ne izazivaju veću smrtnost, ipak veći broj bolesnika ugrožava uspješnije liječenje.
Veći udjeli umrlih na broj zaraženih (letalitet) u mjesecima travanj-lipanj 2020. posljedica su oboljelih od COVID-19 starijih dobi u odnosu na oboljele u jeseni i zimi.
Ukupni letalitet od 1,47% govori u prilog dobrog rada zdravstvene struke što se primarno odnosi na bolničku skrb. Svakako da u tome imaju svog doprinosa zdravstveni djelatnici primarne zdravstvene zaštite kao i javnog zdravstva. Bitne su sve sastavnice stožera, a poglavito uloga djelatnika MUP-a i sredstava javnog priopćavanja s pravovremenim i jasnim uputama građanima.
Djelatnici intezivne bolničke skrbi bili su pretežiti dio godine izloženi nadljudskim naporima koje još uvijek moraju provoditi. Tek kada se značajno smanji broj zaraženih i kada ne bude potrebno hospitalizirati toliko bolesnika moći će predahnuti.
Spolna raspodjela zaraženih koronom po mjesecima pokazuje da je veći broj zaraženih ženskog spola u svim mjesecima osim u ljetnim mjesecima srpanj-rujan kada je bilo više zaraženih muškaraca.
Ukupno je broj zaraženih žena 16.794 za 4,36% veći od broja zaraženih muškaraca 15.388. Razlika je statistički značajna u prilog veće zaraženosti žena χ²=16,33 (P<0,001).
U svim dobnim razredima stope zaražavanja žena su veće u odnosu na muškarce koji veće stope imaju u najmlađem dobnor razredu do 10 godina i najstarijim dobnim razredima 60 i više godina.
Najveće stope zaraženosti kod oba spola su radno sposobnim dobnim razredima od 20 do 60 godina.
Najmanje je zaraženih ženskog spola u dobi do 10 godina svega 2,1%, a najviše u dobi 31-40 godina 10,5%.
Najmanje zaraženih muškaraca je također u dobi do 10 godina 2,6% i najviše isto u dobi 31-40 godina 9,0%.
Najveća razlika među spolovima je u dobi 71-80 godina gdje je 6,2 % zaraženih muškaraca, a samo 4,6 % žena.
Ove stope malih udjela korona potvrđenih zaraženih stanovnika SDŽ u usporedbi s provedenim seroepidemiološkim istraživanjima gdje je utvrđena opća prokuženost 25% cjelokupnog stanovništva Hrvatske ukazuju da je u SDŽ manje od polovice koronom zaraženih stanovnika potvrđeno testiranjem.
Tjedne stope zaraženih korona virusom kod oba spola po dobnim skupinama pokazuju da su u proljeće 2020. najveće stope bile u skupini najstarijih ≥70 godina.
Ljetno razdoblje s najvišim stopama obilježili su pripadnici radno sposobnih skupina dok je učenička dob do 20 godina tada imala najmanje stope zaraženosti. Epidemijski vrhunac krajem studenog i početkom prosinca mjeseca obilježen je najvećim stopama u radno sposobnim skupinama dok se tada najstariji i najmlađi uzajamno prate s najnižim stopama.
Kraj kalendarske zime, posljednja dva tjedna veljače i prva dva tjedna ožujka, obilježeni su povećanjem stopa zaraženosti u svim dobnim skupinama osim najstarijoj gdje je prisutno smanjenje u pojedinim tjednima. Opet je najveće povećanje u radno sposobnim skupinama.
Povećanjem stopa u učeničkoj dobi ne b se trebali opterećivati kada daleko veći trend povećanja stopa imaju radno sposobne dobi od 21-40 godina i 41-70 godina. Okrivljavanje učenika sa stopom od 118,71/100.000 u odnosu na radno sposobnu dob sa stopom od 198,14/100.000 kao širitelja virusa nema opravdanja.
Učenici svih dobi trebali bi redovito pohađati nastavu u školama ali s dobrom higijenom i urednim provjetravanjem. Uostalom kad nismo dobili ugovorene količine cjepiva bolje da se mladi i zdravi prirodno prokuže što prije.
Iz svih zemalja koje su pohodili brzošireći sojevi virusa nema dojava o zaražavanju onih koji su prebolili bolest COVID-19.
Uostalom tjedne stope zraženosti još su daleko ispod prosjeka s kraja jeseni, a tu je kraj zime.
Mjesec travanj je pred vratima, a on nije povoljan za širenje virusa. To smo već vidjeli prošlog proljeća.
Budimo što više na otvorenom, poljski radovi čekaju, a zatvorene prostore ventilirajmo.
