Ministarstvo financija objavilo je javni poziv za izdavanje obveznica koje su ponuđene građanima. Upis počinje u srijedu i trajat će tjedan dana u poslovnicama banaka koje sudjeluju u tom postupku. Najmanji ulog je 500 eura, a rok dospijeća dvije godine. Kamatna stopa je 3,25%. Prvim tzv. narodnim obveznicama u novijoj hrvatskoj povijesti - Vlada želi prikupiti milijardu eura.
Upis državnih obveznica namijenjenih građanima započet će u srijedu, a minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati na njih iznosit će 3,25% godišnje, stoji u javnom pozivu na upis obveznica, objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze i Ministarstva financija.
Državne obveznice će se upisivati u dva kruga, a prvi će biti otvoren za građane od 22. veljače u osam sati do 1. ožujka do 20 sati. Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan, javlja HRT.
Upis će se obavljati u poslovnicama banaka koje će biti vodeći agenti izdanja - Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke - i suaranžera izdanja, a to je Hrvatska poštanska banka, stoji u dokumentu ponude obveznica koji je prošli tjedan objavilo Ministarstvo financija.
Država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, minimalni ulog će biti 500 eura, a dospijeće obveznice je 2025. godine. U javnom pozivu kao datum izdanja obveznice naveden je 8. ožujka, dok je očekivani datum uvrštenja obveznica na Službeno tržište Zagrebačke burze 9. ožujka 2023.
Nominalni iznos jedne obveznice odnosno denominacija obveznice je jedan euro. Kamata će se isplaćivati jednom godišnje, a dospijeva na godišnjicu datuma izdanja, 8. ožujka 2024. godine te na datum dospijeća obveznice, 8. ožujka 2025. godine.
Otplata glavnice obveznica je jednokratna, a predviđena je na dan dospijeća obveznice.
Objava o konačnim uvjetima izdanja
Najkasnije prvog idućeg radnog dana nakon isteka razdoblja ponude, izdavatelj će na internetskim stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze dati objavu o konačnim uvjetima izdanja, a obavijest će sadržavati informaciju o ukupnom broju izdanih obveznica, o ukupnom nominalnom iznosu izdanja obveznica i konačnoj kamatnoj stopi te načinu na koji je provedena alokacija obveznica ulagateljima koji su fizičke osobe.
Kako piše u javnom pozivu, o konačnom nominalnom iznosu izdanja odlučit će se tek nakon okončanja razdoblja ponude, ovisno o ukupnom prikupljenom interesu za obveznicama u prvom i drugom krugu upisa obveznica.
Ovisno o visini nominalnog iznosa izdanja, ostvarenog interesa u razdoblju ponude, te distribuciji ostvarenog interesa u prvom krugu upisa obveznica i drugom krugu upisa obveznica, izdavatelj može dati prednost u alokaciji ulagateljima iz prvog kruga u odnosu na ulagatelje iz drugog kruga, stoji između ostalog u pozivu.
Ulagatelji koji su punoljetne fizičke osobe i hrvatski državljani te punoljetne fizičke osobe, strani državljani, koji su rezidenti u RH dužni su uplatiti upisani iznos obveznica na način da takva uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 11 sati idućeg radnog dana nakon završetka razdoblja upisa u prvom krugu, odnosno do 2. ožujka 2023.
Ulagatelji koji su institucionalni ulagatelji dužni su uplatiti upisani iznos obveznica tako da uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 8. ožujka 2023. godine u 10 sati.
Alocirane obveznice bit će isporučene ulagateljima tako što će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) upisati odgovarajući broj izdanih obveznica na račune vrijednosnih papira ulagatelja, sukladno podacima upisanim u obrazac upisnice i u izdavateljev registar obveznica.
Obveznice će biti izdane na ime u nematerijaliziranom obliku elektroničkog zapisa na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu SKDD-a.
Primorac: Obveznica kupcu jamči isplatu kuponske kamate
Ministar financija Marko Primorac je prošli tjedan pojasnio da je obveznica financijski instrument koji kupcu jamči isplatu kuponske kamate predviđenom dinamikom te isplatu glavnice po isteku roka dospijeća obveznice.
Obveznice općenito, a posebno one državne, među najsigurnijim su oblicima ulaganja. Rizik povezan s ulaganjima u njih ogleda se prije svega u mogućnosti promjene cijene obveznice za vrijeme trajanja roka dospijeća.
- Sa sigurnošću možemo reći da će oni koji će kupiti državne obveznice, ostvariti onaj očekivani prinos ukoliko obveznice budu držali do isteka roka dospijeća, istaknuo je Primorac.
S druge strane, oni građani koji odluče prodati obveznicu prije isteka roka dospijeća od dvije godine u tom slučaju će imati određene administrativne troškove, a morat će i pronaći brokera koji će odraditi tu prodaju, pojasnio je ministar financija.
Stoga, rekao je tada Primorac, sugestija Vlade je da u obveznice ulažu isključivo oni koji su ih spremni držati dvije godine, to jest do isteka roka dospijeća.
Izvijestio je i da je s bankama, to jest vodećim agentima izdanja i suaranžerima, dogovoreno da građani neće snositi trošak upisa, a banke će za njih odraditi sav potreban posao.
Rizici u slučaju prodaje obveznice prije dospijeća
Inače, kako stoji u dokumentu Ministarstva financija, prihod od kamata po obveznicama nije predmet oporezivanja.
No, postoje i izuzeci, pa bi porez mogli platiti oni koji obveznicu prodaju prije isteka roka dospijeća.
Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni rezidenti, smatrat će se primicima po osnovi dohotka od kapitala od kapitalnih dobitaka i oporezivat će se porezom na dohodak od kapitala po stopi od deset posto i eventualno prirezom porezu na dohodak, piše u dokumentu.
Također, iz Ministarstva financija napominju da su porezni zakoni podložni promjenama.
Primjenjivi porezni zakoni i praksa podložni su promjenama što bi moglo negativno utjecati na tržišnu cijenu obveznica. Svaka takva promjena može uzrokovati promjenu poreznog tretmana obveznica u odnosu na ono što je imatelj obveznica shvatio da je bio slučaj u trenutku ulaganja. Ako bi se takvi porezi uveli u Republici Hrvatskoj, to bi za imatelje obveznica predstavljao rizik da zbog dodatnih poreznih odbitaka dobiju manje novca od očekivanog, stoji u dokumentu ponude obveznica, u kojem se kao jedan od rizika navodi i inflacija, čiji rast izravno uzrokuje pad realnog prinosa od ulaganja u obveznice.
Hrvatska gospodarska komora (HGK) u ponedjeljak objavljenoj brošuri istaknula je da je dospijeće obveznica jedno od važnijih elemenata na koje ulagatelj mora obratiti pozornost pri donošenju svoje investicijske odluke.
Naime, u slučaju prodaje obveznice prije dospijeća, ako primjerice ulagatelju hitno zatrebaju uložena sredstva, postoji rizik da neće dobiti cjelokupni uloženi iznos budući da prodajna cijena ovisi o tržišnim okolnostima u trenutku prodaje, pa ona može biti i manja od cijene po kojoj je obveznica kupljena, upozorili su iz HGK u svojoj edukativnoj online brošuri o obveznicama, dostupnoj na njihovim internetskim stranicama.
Filipović: Kupit ću državne obveznice
Početak postupka - jutros je komentirao ministar gospodarstva.
Filipović je naglasio da će kupiti državne obveznice, jer je to je dobar potez. Vjeruje kako će dobar dio ministara u Vladi kupiti obveznice.
- To je dobra prilika za investiciju. Ulaganje u državne obveznice spada u kategoriju ulaganja s najmanjim mogućim rizikom.
Troskot (Most): Novac prikupljen narodnim obveznicama trošit će se na korupciju
Mostov zastupnik Zvonimir Troskot ustvrdio je u ponedjeljak da je hrvatska narodna obveznica jedan od najboljih pokazatelja koliko su Plenković i Vujčić "davali lažne argumente" za ulazak u eurozonu govoreći da će kamatne stope padati, a smatra i da će se tako prikupljen novac trošiti na korupciju.
- Narodna obveznica, koju je ministar Primorac neki dan predstavio, već sada je tri i pol puta skuplja od kamatne stope s kojom se Hrvatska zaduživala na međunarodnom tržištu kapitala prije samo godinu dana, ustvrdio je Troskot na konferenciji za novinare.
Ako znamo, dodao je, da će Europska centralna banka za mjesec dana dodatno povećati kamatnu stopu, što automatski povećava trošak zaduživanja države, to znači da će kamatna stopa, primjerice, dvogodišnje njemačke obveznice biti na razini između 3 i 3,5 posto, što je Primorac najavio za hrvatsku narodnu obveznicu.
Troskot ne očekuje da će građani, koji nemaju baš iskustva u financiranju, kupovati narodnu obveznicu, "pogotovo kada i ministar Butković kaže da neće ulagati, što je automatski antikampanja kolege iz Vlade".
To znači, kaže, da će jedini kupci hrvatske narodne obveznice biti institucionalni investitori.
- A..da bismo bismo mi bili konkurentni s njemačkom, morat ćemo dizati kamatnu stopu na pet do šest posto, što je i realna cijena duga hrvatske Vlade kada se zadužuje na međunarodnom tržištu kapitala,, upozorio je.
- To znači da će cijena kapitala biti pet do šest puta skuplja od one koja je bila prije godinu dana, što je argument da su Plenković, Vujčić i svi koji su trebali objašnjavati ove stvari, lagali prije ulaska u eurozonu, ustvrdio je i dodao da sada izlaze s narodnom obveznicom zato što je to "zadnji pokušaj da se na domaćem tržištu uspiju podignuti određeni novci koji će se sigurno trošiti na korupciju, ali možda i na gubitak spora s Todorićem".
