Brdo koje dijeli područje povijesne Poljičke republike od mora nema jedinstveni naziv. Proteže se od rijeke Žrnovnice, nadomak Splitu, do ušća Cetine kod Omiša u dužini od 17 kilometara. Na zapadu počinje kao Perun, nastavlja se kao Vršina, a završava kao Mošnica. Ova se planina u novijoj literaturi naziva jedinstvenim imenom Poljička planina ili Primorska kosa.
Najviši vrh Poljičke planine je Vela gora (594 m n.v.), smješten na brdu Mošnici, a na kartama je označen kao Zahod. Najviši vrh brda Perun je Križ (538 m).
Veličanstven pogled
Pogled s grebena Poljičke planine obuhvaća Mosor u cjelini, pogled na more sa srednjodalmatinskim otocima, Omišku Dinaru, Biokovo. Sa zapadnog dijela Poljičke planine pogledi su prema brdu Kozjak, Stobreču, Splitu, Kaštelima i Trogiru, Žrnovnici.
Poljička planina je privlačna za izletnike zbog bogate kulturno-povijesne baštine – sakralnih objekata, mogućnosti obilaska više starih dalmatinskih sela (Stara Podstrana, Stare Jesenice, Krug, Zeljovići i Stare Duće), kao i atraktivnih pogleda sa njezina grebena, te mreže planinarsko-izletničkih staza, sve u blizini morske obale.
Poljička Republika smatrala je brdo svojim. Sa zapadne strane, poviše kamenoloma u Žrnovnici, nalazi se crkvica sv. Jure (441 mnv.) od kud puca prekrasan pogled na Stobreč, Split, Kaštela i Žrnovnicu. Nešto Perunsko, Perunić i Veliki Perun, te u nastavku istoga grebena iznad Jesenica predio Mošnica (vrlo vjerojatno Mokoš) sačuvali su autentična imena boga Peruna i boginje Mokoši, a vrh Perunić, koji je najviši od ona tri vrha, možda je upravo pripadao mladomu Jarovitu/Jarilu, kao mladom bogu koji svome ocu, Velikom Perunu, sjedi na ramenu. Konkretnije nego ova sugestivna slika govori činjenica da je na vrhu Perunsko, na obodu prapovijesnog nasipa, podignuta crkva sv. Jurja. Time je svetost toga markantnog položaja bila višestruko zapečaćena: i Perunom, i sv. Jurjem i Jarovitom, ukoliko se on, a ne Perun, krije pod sv. Jurjem. S toga se vrha sasvim lijepo vidi Zmijski kamen, tek nekoliko desetaka metara od lijeve obale Žrnovnice, te strožanačka Gospa u Siti.
S obzirom na ovo, Perun s pravom možemo smatrati “hrvatskim Olimpom”. Do vrha i crkvice Svetog Jure iznad Žrnovnice sa sjeverne strane vodi dobro označena i očišćena staza koja kreće s ceste, otprilike na pola puta između Žrnovnice i Srinjina, uz potok Vilar.
Donosimo vam predivne panoramske fotografije snimljene s Peruna, u blizini kapelice Sv. Jure.
Staza Vilar – Sveti Jure