U medijima se posljednjih dana puno priča o nadolazećem ledenom valu. Neki će se upitati čemu puno vike zbog snijega i leda kada još traje zima. Ovo pitanje bi u normalnih okolnostima imalo smisla jer neki mediji zaista najavljuju "čudesa" kada za to nema nijednog valjanog razloga, no ovoga puta svi relevantni prognostički materijali prilično jasno predviđaju dolazak velike zime na naše područje, a s obzirom na intenzitet prodora, kao i na dio godine u kojem će se dogoditi, zaista se već sada može tvrditi da se radi o meteorološkom scenariju koji se događa jednom u desetak ili više godina.
U nastavku teksta donosimo vam 10 pitanja koja vas mogu interesirati vezano uz nadolazeću promjenu vremena.
STIŽE LI STVARNO VELIKA ZIMA?
Stiže! Danas se relevantne prognoze vremena najvećim dijelom zasnivaju na prognostičkim modelima. Postoje brojni prognostički modeli među kojima su danas najpoznatiji ECMWF, GFS, UKMO, DWD itd. Svaki od tih modela ima brojne varijacije koje se ne gledaju pojedinačno, već se uzima njihov prosjek (ensemble). Sada već ne postoji niti jedan prognostički model koji od ovog vikenda, a osobito od drugog dijela nedjelje ne predviđa vrlo jako zahlađenje na cijelom Jadranu i ono će trajati danima.
KOLIKO ĆE BITI HLADNO?
Siže nam velika hladnoća, nema nikakve sumnje, najhladniji dio dosadašnjeg tijeka zime. Još se sjećamo siječnja 2017. godina, kada je dijelove Dalmacije pogodila najjača zimska hladnoća zadnjih 30 do 50 godina. Nadolazeći hladni val bit će barem jednako hladan kao spomenuti iz siječnja 2017., a postoji mogućnost da ponegdje bude i hladniji. Sljedećeg tjedna u unutrašnjosti zemlje minimalne temperature padat će na vrijednosti od -15 do -20 Celzijevih stupnjeva. Mraz stiže posvuda na Jadranu, uključujući sve otoke, pa i one vanjske! Najhladnije razdoblje bit će od utorka do petka. Najniže temperature na obalnom dijelu Dalmacije bit će od -9°C na zadarskom području do -5°C na dubrovačkom, od -13°C na kninskom do -1°C na Palagruži. U spomenutom razdoblju u Zagori ni najviše dnevne temperature neće prelaziti nulu, a cjelodnevni minus dogodit će se i na dijelu obale.
KOLIKO ĆE POTRAJATI VAL IZRAŽENE HLADNOĆE?
Najkritičnije razdoblje bit će od drugog dijela nedjelje do petka. Osobito hladno bit će noću i ujutro u utorak, srijedu i četvrtak. Od petka se očekuje porast temperature, ali prognostički materijali za to razdoblje i dalje se mijenjaju!
U svakom slučaju, ledeni val vjerojatno neće potrajati više od 7 dana, a čini se da je optimalno očekivati da će trajati 5 dana.
JE LI PO ČEMU OVAKVO ZAHLAĐENJE NEOBIČNO?
Jest! Ako se pogleda kakve se najniže temperature zraka očekuju, jasno je da osobito dio obale i otoka može zabilježiti temperature kakve nisu zabilježene zadnjih 10, ponegdje i 50-ak godina. Ovakav nalet jake hladnoće više bi bio primjeren sredini zime, nego samom kraju veljače, a osobito prvim danima ožujka.
Posljednji ledeni val u ožujku dogodio se 1. i 2. ožujka 2005. godine. Prisjetimo se, početak ožujka 2005. godine ostat će zapamćen po velikim hladnoćama, kakvih u ožujku nije u Hrvatskoj bilo još od 1963. godine. 2. ožujka 2005. u Splitu, Šibeniku i Zadru izmjereno je -6°C.
Hoće li sljedećeg tjedna padati mjesečni ili čak neki apsolutni temperaturni rekordi, još uvijek nije posve izvjesno, ali zna se da će biti "u gusto".
MOŽE LI OVAKVO ZAHLAĐENJE DONIJETI PROBLEME?
Velika hladnoća uvijek je problem za osjetljiv dio stanovništva, stoga se dodatna zaštita od hladnoće uvijek preporučuje. Naravno, ovako niske temperature zraka koje dolaze ugrožavaju sve skupine stanovništva, a kako će niske temperature zraka biti povezane s vjetrom, osjet hladnoće bit će još izraženiji. Pripremite toplu obuću i odjeću, najtopliju koju imate. Valja se pripremiti i za intenzivnije grijanje prostora u kojem se živi i boravi. Zajednice bi se trebale pobrinuti da svi beskućnici na vrijeme budu sklonjeni na sigurno.
Niske temperature djelovat će na biljni i životinjski svijet. Srećom, vegetacija još nije ozbiljnije "živnula" pa do veće štete ne bi trebalo doći, ali neke vrste su osjetljivije na veliku hladnoću od drugih, pa osjetljive biljke treba zaštiti. Prisjetimo se, nakon lanjske hladnoće, došlo je do masovnog sušenja palmi po Dalmacije, a ponegdje je došlo i do sušenje vinove loze. Agrumi su među najosjetljivijima na ovako niske temperature zraka.
Lani smo se uvjeriti da koliko je vodoopskrbni sustav stradao uslijed niza dana vrlo niskih temperatura. Najugroženije su cijevi na otvorenom. Njih treba dobro zaštiti.
Antifriz i tekućine koje se ne lede bit će traženo sredstvo sljedećih desetak dana!
HOĆE LI BITI SNIJEGA?
Hoće, ali taj snijeg, po svemu sudeći, ni po čemu se neće moći usporediti s "Kerumovim" snijegom iz 2012. godine. Dok će snijeg zatrpavati unutrašnjosti zemlje već od sutra, snijeg na dijelove Jadrana stiže u drugom dijelu nedjelje. Oborine će prvo početi kao kiša, ali će s padom temperature kiša postupno prelaziti u susnježnicu, zatim u snijeg. Neće biti obilnih oborina, pa u većem dijelu obalne Dalmacije i otoka neće biti stvaranja snježnog pokrivača, što ne znači da ponegdje neće pasti do 1 do 10 cm snijega. Najveće šanse snježnog pokrivača ima Zagora, ali ni tamo snijeg neće "zatrpati". Snijeg će mjestimice još padati u ponedjeljak, a onda nas očekuje dva dana sunčanog i ledenog vremena. Još nije nimalo izvjesno donose li četvrtak ili petak novo naoblačenje s oborinama. Za ovo razdoblje nema suglasja među prognostičkim modelima. U svakom slučaju, uspije li se nova sredozemna ciklona u ove dane probiti u ledeni zrak nad Jadranom i jugoistočnom Europom, postoji mogućnost opasne kiše koja se smrazava u dodiru s tlom.
HOĆE LI BITI "LEDENE KIŠE"?
Ovo je pitanje među najtežima za odgovoriti. U prvom naletu hladnoće, onom u nedjelju, kiša će prelaziti u snijeg i ledene kiše ne bi trebalo biti. Bude li u danima iza nedjelje ikakvih oborina, to će biti isključivo snijeg. Međutim, u četvrtak i osobito petak, ako dođe do približavanja nove sredozemne ciklone, neki dijelovi Dalmacije mogli bi imati pojavu kiše koja se smrzava u dodiru s tlom. Ova pojava događa se kada se pri tlu zadržava vrlo hladan zrak s temperaturama 0 ili manje stupnjeva, a po visini je prodrla toplija zračna masa. Tada se kapljice kiše smrzavaju kada dotaknu podlogu.
JE LI LEDENA KIŠA OPASNA?
Kiša koja se smrzava u dodiru s tlom najopasnija je meteorološka pojava koja nam se može dogoditi uslijed nadolazeće promjene vremena. Ne samo zbog svoje rijetkosti u Dalmaciji, već i zbog svega onoga što bi donijela sa sobom. Opasnost ledene kiše najviše ovisi o tome koliko dugo pada. Kod dužeg padanja ledene kiše može se dogoditi prava katastrofa. Sjećamo se još što je ledena kiša napravila prije nekoliko godina u Gorskom kotaru. Stradale su čitave šume, dalekovodi...
Ledena kiša se smrzava prilikom dodira površine, pa se led sve više i više gomila na putevima, cestama, stablima, stupovima, automobilima... U ekstremnim situacijama pod težinom leda pucaju čitava stabla, dalekovodi, metalni stupovi mogu se lomiti kao da su od papira. Led na tlu predstavlja velik problem za šetače, vozače. Malo leda na Splitskoj rivi i na Marmontovoj izazvalo je izvanredno stanje na Traumatologiji...
ZAŠTO SE DOGAĐA OVAKVO ZAHLAĐENJE?
Kao što svi dijelovi vaše kuće, stana, poslovnog prostora... nemaju identičnu temperaturu, a to ovisi koliko je pokedini dio blizu ili daleko izvora toplije, tako su i pojedini dijelovi Zemlje više ili manje zagrijani, ovisno o tome koliko topline primaju. Među dijelovima kopna sjeverne Hemisfere koji se najviše zimi ohlade je područje Sibira. Zračna masa nad sibirskom zimi je suha i izrazito hladna. Velike razlike u tlaku zraka povremenu pokrenu te zračne mase, pa ono što je izvorno nastalo nad Sibirom, može završiti daleko od samog mjesta nastanka. Tako se sibirska zračna masa uputila prema zapadu, prema Europi. Prvo će zahvatiti istočnu Europu, a do kraja tjedna i njen ostatak. Dolaskom ledene zračna mase nad relativno toplo Sredozemno more, kao reakcija obično nastaju sredozemne ciklone koje dodatno "zakompliciraju" već dovoljno "komplicirane" vremenske prilike. Upravo to će se događati sljedećih desetak dana.
Za šire shvaćanje ovako snažnog prodora ledene zračne nad Sredozemlje valja spomenuti polarni vorteks. Na Zemlji postoje dva polarna vorteksa, nad Sjevernim i Južnim polom. Polarni vorteks je područje niskog tlaka zraka koje je prisutno u središnjim i višim dijelovima troposfere, a zna se "protegnuti" i na donju stratosferu. Ovo prostrano područje niskog tlaka zraka rotira oko Sjevernog pola obrnuto od kazaljke na satu. Ovaj vrtlog je ponekad jači, a ponekad slabiji. Kada je vrtlog izrazito jak, onda se područje pola izrazito hladno jer se hladnoća koncentrira na jedno mjesto. Polarna hladnoća tada uopće ne tone duboko na jug umjerenih geografskih širina. Kada vorteks oslabi, on se podijeli na dva ili više vrtloga pa arktička zračna masa može prodrijeti duboko na jug dopuštajući vrlo hladno zraku da na polarnoj fronti potone "duboko" prema ekvatoru,a u isto vrijeme s prednje strane takvih tvorevina, topliji zrak može prodrijeti sve do polova.
Kao što se može vidjeti na prognostičkim kartama za početak sljedećeg tjedna, polarni vorteks potpuno se podjelio na dva dijela; jedan na kanadski, a drugi na euroazijski. Ta dva polja niskog tlaka zraka podijelila je snažna anticiklona, dopuštajući, u našem slučaju, vrlo hladnoj zračnoj masi da se područja Azije premjesti nad Europu i dođe čak do obala sjeverne Afrike. Spajanjem ovih vrtloga u jedinstveni polarni vorteks, u ožujku će doći do vraćanja stanja u normalu.
ZAŠTO NAS VRIJEME U DALMACIJI UVIJEK IZNENADI? Primjer meteorološkog radara
To se pitanje može postaviti nadležnim gradskim, županijskim i državnih službama. Grad Split danas i sutra obavlja niz sastanaka sa službama Grada i predstavnicima Gradskih kotara i Mjesnih odbora, s Civilnom zaštitom, cestarskim i drugim službama oko nadolazeće promjene vremena. Vjerujemo da ono što se ima dogoditi sljedećih desetak dana neće izazvati kaos u gradu, kao što je to bio slučaj 2012. godine.
Bez obzira na prognoze DHMZ-a i druge izvore prognoziranja, osobito kod ovako značajnih meteoroloških događaja dolazi do izražaja problem NEPOSTOJANJA METEOROLOŠKIH RADARA u Dalmaciji. Meteorološki radar u realnom vremenu točno detektira: gdje se nalazi zona s oborinama, koliko su intenzivne oborine na nekom području, kuda se kreću oborine, koja vrsta oborine pada (kiša, susnježica, snijeg, tuča), otkriva vertikalni profil atmosfere, koji vjetrovi pušu po visini, procjenjuje koliko je oborina palo na područjima koja nisu pokrivena mjernim postajama itd. Dalmacija je danas JEDINI dio Hrvatske i jedini dio današnje EU koji još nije pokriven meteorološkim radarom. Postojanje meteo radara ne samo da podiže kvalitetu i brzinu prognoze vremena, osobito kratkoročne, već služi podizanju razini sigurnosti stanovnika koji borave na moru, u planini, služi poljoprivrednicima, osiguravajućim kućama, pomorcima, brodarima itd.
Ako je već državna politika odgovorna da je Dalmacija zbog nepostojanja radara na karti postala jedina nepokrivena, a time i crna rupa Europe, pitanje je što političari u Dalmaciji rade da bi se ovaj problem, u službi stanovnika Dalmacije, kvalitetno i što brže riješio.
