Prema ažuriranoj studiji o najcitiranijim svjetskim znanstvenicima koju je izradila istraživačka grupa sa Sveučilišta Stanford u Kaliforniji, znanstvenici FESB-a su među 2 posto najcitiranijih u 2020. godini. Jedan od njih je šef Katedre za termodinamiku i termotehniku Zavoda za strojarstvo i brodogradnju na splitskom FESB-u prof.dr.sc. Sandro Nižetić. Kaže kako se u svom znanstveno istraživačkom radu uglavnom fokusira na eksperimentalni rad, ali i upozorava kako je danas nužno pri svakom novom tehnološkom rješenju ili proizvodu, pored tehno - ekonomskog aspekta, promotriti i onaj okolišni jer nema više prostora za dugoročne pogreške.
Koji je vaš rad najcitiraniji i koja bi bila njegova primjena?
- Moj trenutno najcitiraniji rad je ‘’Water spray cooling technique applied on a photovoltaic panel: The performance response’’ objavljen u uglednom međunarodnom časopisu ‘’Energy Conversion and Management’’ (Elsevier, faktor utjecaja, 9.709). Znanstveni rad se odnosio na novo predloženu, te eksperimentalno ispitanu tehniku hlađenja silicijskih fotonaponskih panela, čime se osigurava povećanje učinkovitost pretvorbe dolazne sunčeve energije u električnu, ali time i produljuje trajnost fotonaponskih panela.
Državna nagrada za znanost za 2016. godinu.
Rezultati istraživanja imaju izravnu primjenu na realnim fotonaponskim sustavima s obzirom da se može poboljšati tehno - ekonomski aspekt fotonaponskih sustava. Upravo ta znanstvena ideja objavljena u spomenutom radu, bila je osnova za dobivanje državne nagrade za znanost za 2016. godinu. Pored navedenog rada, trenutno u Web of Science znanstvenoj bazi podataka imam i četiri rada u kategoriji ‘’Highly cited papers’’, a što znači da su ti radovi unutar 1% najcitiranijih radova u svijetu iz određenog područja istraživanja.
U svom znanstveno istraživačkom radu uglavnom se fokusiram na eksperimentalni rad gdje primjenom znanstvenih metoda pokušavam rješavati praktične probleme i izazove u inženjerstvu. Trenutno vodim projekt financiran od strane hrvatske Zaklade za znanost (IP-2018-2814) gdje se razmatraju različiti koncepti hlađenja fotonaponskih panela u cilju povećanja učinkovitosti.
Urednik ste u uglednom časopisu Energy sources, Part A: Recovery, Utilization, and Environmental Effects. Koje se teme najčešće obrađuju?
- Časopis Energy Sources Part A (Taylor&Francis, faktor utjecaja, 3.447), pokriva široki spektar znanstvenih tema od primjerice energetskih izvora, zatim energetskih tehnologija i energetske učinkovitosti pa u konačnici i utjecaja same energetike na okoliš. Na godinu u časopis se zaprimi nekoliko tisuća radova pri čemu selektiram samo najbolje radovi i koji zatim ulaze u proces recenzije i gdje se u konačnici samo 19% od zaprimljenih radova ujedno i objavi.
Urednički posao je zahtjevan i dinamičan, traži fokus i posvećenost, pri čemu svaki dan radim i po nekoliko sati, uključujući vikende i praznike. Međutim, urednički angažman omogućio mi je veliku širinu kao i jasan pregled aktualnih istraživačkih tema, ali i međunarodnu prepoznatljivost. Pored navedenog časopisa, gdje sam glavni urednik, urednik sam i u još dva ugledna međunarodna časopisa, International Journal of Energy Research (Wiley faktor utjecaja, 5.164) kao i Journal of Cleaner Production (Elsevier, faktor utjecaja, 9.297). Jako puno napora ulažem i u edukaciju mladih te manje iskusnih autora, primjerice doktorskih studenata, kojima putem ciljanih radionica pokušavam prenijeti svoje znanje i iskustvo, a sve kako bi imali bolje startne pozicije te kako bi u konačnici ostvarili vidljive znanstvene rezultate.
Što od tema nude hrvatski znanstvenici?
- Vezano na to pitanje mogu naravno samo govoriti o svom području istraživanja. Danas su najatraktivnije istraživačke teme usmjerene prema energetskoj tranziciji u općem smislu, a sve kako bi se ublažili štetni utjecaji postojećeg sustava na okoliš, te time osigurao opstanak populacije. Možda zvuči radikalno, ali trenutni sustav nije dugoročno održiv jer klima se nepovratno mijenja, populacija raste a ograničeni resursi se nepovratno troše. Bez pogodnih uvjeta za život ne može biti niti zdrave populacije a time niti ekonomije.
Zapažen doprinos hrvatskih znanstvenika
Hrvatska uistinu ima kvalitetne istraživačke potencijale u tom pogledu, primjerice u Zagrebu na FER-u i FSB-u, te naravno i na splitskom FESB-u, postoje timovi kvalitetnih znanstvenika koji se upravo bave aktualnim te atraktivnim znanstvenim temama. Istraživačke teme su uglavnom usmjerene na povećanje energetske učinkovitosti, razvoju alternativnih goriva kao i općenito unaprjeđivanju obnovljivih izvora energije, inovacije u području pametnih tehnologija, itd. Sve su to "vruće" teme kojima se isto tako bave i drugi znanstveni timovi širom svijeta. U tom pogledu hrvatski znanstvenici imaju svoj mjesto kao i zapažen doprinos u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Kakav je interes novih studentskih generacija za znanstvenim radom?
- Interes za znanstvenim radom kod studentske populacije uvijek postoji ali radi se o malom broju ljudi s obzirom na specifičnu prirodu posla kao i poželjne kvalifikacije. Istraživački rad zahtijeva veliki trud i posvećenost, nije za svakog, netko se pronađe a netko pak pokuša pa ipak nastavi dalje drugim putem. Pored istraživačkog aspekta, rad u znanosti uključuje i rad sa studentima u nastavi, pa su samim time potrebne i kvalitetne socijalne vještine tj., predispozicije. Međutim ono na čemu treba svakako više raditi je upravo uspostavljanje učinkovitog sustava koji će na vrijeme prepoznati kvalitetne individualce i koji bi se već tijekom studija polako usmjeravati te uhodavali prema znanstvenom radu.
Intelektualcima u inozemstvu bolji radni uvjeti
U konačnici sustav bi za takve pojedince morao imati i osigurana financijska sredstva za radna mjesta sukladna potrebama. Nažalost dobar dio kvalitetnih individualaca se ipak odluči na inozemstvo zbog općenito boljih radnih uvjeta. Svakako nam treba fleksibilan i učinkovit sustav kojim ćemo privući te zadržati nove kadrove a ujedno i spriječiti odljev kvalitetnih ljudi.
Koliko je svijet termodinamike napredovao u teorijskom smislu, koliko u njenoj primjeni za industriju, a koliko za građanstvo u svakodnevnom životu?
- Fundamentalna znanja iz termodinamike se ne mijenjaju, temeljni zakoni su još uvijek isti, međutim usavršavaju se alati i metode za uspješniju primjenu fundamentalnih znanja u svrhu praktične primjene. Moj znanstveno - istraživački rad je usmjeren isključivo prema praktičnoj primjeni stečenih znanstvenih spoznaja. Primjerice, primjenom rashladnih tehnika na komercijalne fotonaponske panele može se povećati proizvodnja električne energije iz fotonaponskih elektrana, a time i produljiti njihov životni vijek.
Većina kompetitivnih znanstvenih projekata je upravo i orijentirana prema praktičnim rješenjima, tako da se realizacija znanstvenih projekata odvija u tom smjeru, odnosno korisne primjene stečenih znanja u različitim segmentima života. Međutim, potrebno je isto tako osigurati ulaganja i u daljnja istraživanje fundamentalnih znanja s obzirom da su ta znanja osnova. Znanost nam je pružila tehnologijski napredak zbog čega danas uživamo mnogobrojne benefite u svakodnevnom životu, a koje često uzimamo zdravo za gotovo.
Može li se uskoro očekivati primjena nekih novih tehnologija za grijanje, transport... što bi izbacilo ugljen zbog zagađenja i klimatskih promjena?
- Energetska slika svijeta se definitivno i nepovratno mijenja pri čemu se trenutno nalazimo u stadiju energetske tranzicije i gdje će se u narednim dekadama fosilne tehnologije postupno zamijeniti ekološki prihvatljivijim energetskim konceptima, uglavnom baziranim na visokim udjelima obnovljivih izvora energije. Važno je za napomenuti kako zamjena energetskih izvora neće biti dovoljna, potrebno je ulagati i u povećanje energetske učinkovitosti u svim sektorima (zgradarstvo, transport industrija), kao i primjerice u razvoj učinkovitih tehnologija za skladištenje energije, a što je kritično za efektivnu primjenu obnovljivih izvora energije.
U konačnici kao populacija morat ćemo mijenjati i svoje određene postojeće loše navike, a sve kako bi očuvali okoliš i osigurali resurse za buduće generacije jer trenutni sustav je dugoročno neodrživ. Zamislite koliko bi se moglo smanjiti emisija ugljičnog dioksida smanjivanjem udjela bačene hrane (food waste), a što je karakteristika razvijenih zemalja? Hoću reći moramo prvo djelovati prvo na izvoru problema, a ne kasnije kada je puno teže sanirati posljedice loše odluke. Naime, svaki tehnološki razvoj ima svoju cijenu, tj. stil života, odnosno ekonomski sustav ovakav kakvog danas poznamo i "uživamo" u širem smislu. Od trenutka razvoja, pa sve do primjene nekog proizvoda na tržištu, trošimo ograničene resurse i stvaramo neizbježan nepovoljan utjecaj na okoliš.
Nema više prostora za dugoročne pogreške
Danas je nužno svakom novom tehnološkom rješenju ili proizvodu pored tehno - ekonomskog aspekta promotriti i okolišni aspekt jer nemamo više prostora za dugoročne pogreške. Možemo očekivati miks različitih energetskih tehnologija kojima će se pokrivati energetske potrebe u različitim sektorima. Primjerice već sada svjedočimo sve većem broju električnih auta kao i hibridnih vozila na cestama, a vrlo skoro možemo i očekivati širu primjenu vozila na vodik. U svakom slučaju očekuje nas izazovno razdoblje energetske tranzicije, a koliko je cijela problematika energetske tranzicije važna za opstanak planeta, svjedoči i nedavna UN COP26 konferencija o klimi gdje se pokušava pronaći kompromis u smislu zajedničkih ciljeva te konkretnih aktivnosti.
U koliko se uistinu žele spriječiti neželjene i nepovratne promjene po okoliš, već sada se moraju poduzimati odlučne i žurne mjere. Tehničke mogućnosti postoje, ali postavlja se pitanje velikih financijskih ulaganja kao i cjelovitog zaokreta u odnosu na postojeći sustav.
Kasni li Hrvatska s tehnologijama u usporedbi s razvijenim svijetom?
- U tehnološkom smislu RH ima na raspolaganju sve komercijalno dostupne energetske tehnologije kao i svaka druga zemlja na svijetu, ali naravno radi se u konačnici o značajnim financijskim ulaganjima te pravovremenom energetskom planiraju. Pametno dugoročno planiranje energetike je od vitalne važnosti za svaku zemlju. Okretanje ekološki prihvatljivijim (zelenim) tehnologijama, te uz podizanje razine energetske učinkovitosti, vodi prema osiguranju što veće energetske neovisnosti. Važno je istaknuti potrebu za osnaživanjem vlastitih energetskih kapaciteta uz poticanje domaće industrije u tom pogledu.
