"Kao dobar primjer prakse, sinergijom učinaka EU Projekta „PROJEKT SOLAR – SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita“ (UP.04.2.1.07.0150) nadamo se multipliciranju ideje društveno kulturnih centara u centru Splita i pozitivno utjecati na sestrinske i bratske organizacije civilnog društva koje potiču progresivne promjene u nastojanju da unaprijede i poboljšaju procese kreiranja programa sa (i za) gradske kotareve, njihove stanovnike, ali i šire građane", poručuju organizatori iz Projekta Solar.
Povodom navedenog, Marin Krstulović održat će predavanje na temu Mjerenje broja stanovnika gradske jezgre Dubrovnika putem internog popisa stanovništva.
Marin Krstulović rođen je 1978. u Dubrovniku te je stanovnik Grada (stara gradska jezgra). Završio je Geologiju na Prirodoslovno matematičkom fakultetu u Zagrebu. Bavi se inženjerskom geologijom i geotehnikom, a poseban interes mu predstavlja korištenje obnovljivih izvora za potrebe grijanja i hlađenja (more). Surađuje kao geolog na projektu obnove proizvodnje stare kupe kanalice. Turistički je vodič te trenutni član upravnog vijeća Društva turističkih vodiča Dubrovnik. Kroz udrugu Grad sudjeluje u Civil Society Network of Historical Cities of the Eastern Mediterranean. Član je udruge Divertimenat te jedan od organizatora Gradskih uličnih igara, kojima je cilj vratiti ljude i igre, koje su igrali za vrijeme djetinjstva na javnim prostorima, a mlade naučiti o igrama kao i prostoru na kojem se igraju. Zamjenik je predstavnika Građana u Povjerenstvu za monitoring nad izradom Plana upravljanja, 2016-2021. godine. U 2018. sudjeluje na kotarskim izborima s drugim Građanima kao član nezavisne liste i građanske platforme ,,Dajmo ruke” te postaje Predsjednik vijeća Gradskog kotara Grad. Popisivač je na Državnom popisu stanovništva 2021. Radi razne poslove, a kao stanovniku i predsjedniku Gradskog vijeća kotara Grad, fokus mu je na održivosti života u jezgri, ugroženog gubitkom stanovništva, neodrživim turizmom, gentrifikacijom.
U sklopu DKC SOLAR kroz aktivnost Foruma održao je temu: Mjerenje broja stanovnika gradske jezgre Dubrovnika putem internog popisa stanovništva
1. Zašto ste i kako radili popis stanovništva?
Išli smo u izradu Plana upravljanja, dokumenta koji se trebao baviti upravljanjem (spašavanjem) našeg doma. Svi smo bili uvjereni u netočnosti službenih podataka (prevelik broj ljudi na biračkom popisima) te smo se složili da je prije svega potrebno spoznati realnu demografsku situaciju kako bi gradili priču na zdravim temeljima. Kako Zavod za obnovu Dubrovnika nije imao dovoljna financijska sredstva za popis, stanovnici su se javili da će volontirati kao popisivači jer ne koštaju, a i najbolje poznaju situaciju u susjedstvu. Sanja Klempić Bogadi je napravila demografski dio, dok su Jana Vukić i Ognjen Čaldarović napravili sociološki dio upitnika. Tako smo završetkom popisa dobili dvostruke podatke o stanovništvu i uvjetima života koje su obradili gore navedeni autori u Život u povijesnoj jezgri Dubrovnika: sociološko-demografska studija / Sanja Klempić Bogadi, Jana Vukić, Ognjen Čaldarović, ZOD, Dubrovnik, 2018. Kako bi se podaci mogli uspoređivati, područja stare gradske jezgre koja su se popisivala, podijelili smo isto kao i u državnom popisu - samo smo mi za popisivače uzeli stanovnike toga područja da bi izbjegli lažne prijave. Autori su kroz intervjue s Građanima pohvatali specifičnosti, educirali nas o načinu provođenja popisa, bili potpora prilikom popisa te dali sve od sebe prilikom analize podataka a kako bi dobili što bolju studiju, na čemu im zahvaljujem.
2. Kakav je bio odaziv i na koje probleme ste nailazili?
Odaziv je bio odličan jer je postojao viši cilj, a i susjedu kad ti zvoni, ne zatvaraš vrata ispred nosa.
Neki od problema s kojima smo se susretali su sljedeći:
- 22 osobe nisu htjele odgovarati na upitnik;
- vlasnici apartmana čuli za popis te se pokušali lažno prijaviti. Problem smo rješavali kontrolnim pitanjima u upitniku koja su se morala slagati kao i dopisivanjem rečenice "Ne živi!" na popisnicu;
- u Gradu je velik broj apartmana gdje su vlasnici tvrdili da su stalni stanovnici, a nisu - već se prijavljuju od straha kako ne bi izgubili neke od rijetkih pogodnosti (iznajmljivanje u domaćinstvu, parking, veći novac za novorođenče)
3. Što su pokazali rezultati?
Pokazali su nastavljanje trenda pada od popisa 1961. Pad se ubrzava te imamo demografsku "katastrofu", naročito zbog gubitka reproduktivnog stanovništva. Smanjenje između državnog 2011. i lokalnog popisa 2016. godine od 559 stanovnika odnosno 26% manje ljudi, što se u prosjeku izgubi u 10 godina. Gubitak ljudi je u proporcionalnom odnosu s brojem kreveta koji se iznajmljuju.
Podaci su nam pokazali i da prema popisu 2016. imamo 1557 stanovnika svih dobi dok npr. 2018. imamo samo 1971 birača u kotaru, što je jasno ukazalo na lažne prijave! Dalje, na jednu mladu dolaze tri starije osobe, živimo u samačkim kućanstvima. Zanimljiv podatak je i da glavni prihod nam nije turizam, ali i da 62% stanovnika krpa kraj s krajem. Među nama na žalost žive i ljudi koji u 21. stoljeću nemaju kupaonicu.
Postoji doseljavanje ali u manjem broju tako da se negativni demografski trendovi nastavljaju.
Osim negativnih stvari pokazali su da Građani vole svoj Grad te su dali prijedloge kako poboljšati životnu situaciju, od kojih je poboljšanje demografske situacije od "životnog" značaja.
4. Koje su prednosti lokalnog naspram državnog popisa?
Lokalni popis rade ljudi kojima je puno više stalo da se dobiju pravi podaci jer se radi o njima. Puno veće je povjerenje stanovnika kao i nelagoda prilikom pružanja lažnih podataka. Nemogućnost je i lažnog prijavljivanja kao putem interneta. Osim čistog brojanja stanovnika, lokalni popis putem specifičnih pitanja kojih nema u državnom, omogućuje puno više informacija bitnih za stanovnike. Ukratko, u preciznosti bi lokalni popis usporedio sa skalpelom dok državni sa sjekirom.
5. Kakva je danas situacija s populacijom, kako smanjiti depopulaciju i namjeravate li raditi novi popis?
Danas je situacija sigurno lošija nego kad je popis proveden 2016. Naša populacija ima veliki postotak starijih koji su nastradali i od prodaje, ali i od COVID-a te starosti. Dosadašnji državni popisi pokazuju godišnji gubitak oko 5 % stanovništva te sad čekamo rezultate državnog popisa iz 2021. kako bi mogli dobiti usporedbu.
Depopulacija će se nastaviti sve dok ne izračunamo nosivi kapacitet i odredimo održivi broj stanovnika potrebnih u svrhu "Živog Grada", a ne bankomata. Potrebno je izmijeniti Pravilnik o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu. Naravno i uvesti fleksibilne stope na iznajmljivanje apartmana, jer nije isto babi koja daje sobu u najam i "mutnom" investitoru s velikim brojem jedinica, a kojem Grad služi samo kao izvor zarade bez ikakve pozitivne važnosti za život zajednice. Svakako treba i javno i lako dostupno objaviti podatke o vlasništvu nekretnina.
Treba konačno krenuti i s gradskim stambenim fondom koji služi za obnavljanje i otkup, a u službi dostupnog stanovanja za sve stanovnike.
Zaključno, ako želimo točnija kretanja i podatke, 2022. stanovnici moraju provesti novi popis. Sad nam je to glavni cilj, a Građani su kao i uvijek spremni, jer nemaju drugog doma!
EU projekt „PROJEKT SOLAR – SUNČANI VAROŠ SRETNIH STANOVNIKA revitalizacija prostora i uspostava društveno kulturnog centra u kontaktnoj zoni povijesne jezgre grada Splita“ (UP.04.2.1.07.0150), čiji je nositelj umjetnička organizacija IKS Festival uz partnere Grad Split, Udrugu stanovnika povijesne jezgre grada Splita „GET“ i Splitsko-dalmatinsko društvo za celijakiju, financiran je bespovratnim sredstvima u iznosu od 1.816.076,50 kuna (15% iz Državnog proračuna Republike Hrvatske i 85% iz Europskog socijalnog fonda) u sklopu operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014.-2020.