Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Prođe i posljednji tjedan kolovoza. Vrhunac turističke sezone 2021. je iza nas. Ostaje posezona za koju kažu da će također biti uspješna. Svi izražavaju zadovoljstvo turističkim učincima. Uvelike je nadmašena sezona 2020. godine koja je obzirom na pandemiju bila proglašena najuspješnijom u europskim mediteranskim zemljama. Približili smo se nadomak učincima rekordne turističke sezone 2019. godine.
Strahovali smo neće li i ova sezona biti prekinuta kao prošlogodišnja u polovici mjeseca kolovoza. Iz Vlade stalno su pozivali građane na poštivanje epidemioloških mjera koje nisu bile niti sjena prošlogodišnjih i stalno su pozivali necijepljene na cijepljenje. Izgleda da nijedno ni drugo nije imalo odjeka.
Potaknuti brojnim liberalnim pokretima diljem svijeta dio građana su prosvjedima tražili ukidanje mjera, protivili su se cijepljenjima, tražili su slobodu. Mislim da mnogi od njih ne znaju što je to sloboda u izvanrednim okolnostima. Pandemija je izvanredno stanje koje zahtijeva provedbu posebnih stručnih mjera koje je vlada svake države dužna provoditi u svrhu zaštite zdravlja svih.
Jedan filozof reče: Slobodan si toliko koliko si slobodan slobode pružiti drugome. Dakle, sloboda nije samo moja osobna sloboda raditi ono što ja mislim da je kroz pojam slobode dopušteno raditi. Svojim slobodnim pristupom i ponašanjem ne smijem ugroziti drugog pored sebe. Ako sam provođenjem svoje slobodne samovolje ugrozio slobodu drugome to ima samo jedan naziv - sebičnost.
U takvom općem okruženju kada su s jedne strane milijuni turista koji su ovog ljeta pohrlili u Hrvatsku na naš Jadran i pored onih koji zahtijevaju slobode na sebi svojstven sebičan način, uspjeli smo naš turistički brod provesti između Scile i Haribde, ali jedva. Kapetan broda nije bio Odisej i nije bitno tko je bio, ali pravo je čudo kako smo prošli.
Ovo stanje može se usporediti s prolazom automobilom kroz crveno na križnici. Prošli smo. Nismo se sudarili. Nije bilo kamera, a nije bilo ni prometnika. Nismo platili zasluženu kaznu. Međutim, dokad ćemo tako voziti. Samo do prvog sudara, do prve nesreće. Zar nam to treba da bismo shvatili da se tako ne smije voziti. Ugrožavam sebe i druge ni krive ni dužne.
Isto tako u borbi protiv korone ako ne želimo poštivati epidemiološke mjere onda smo dužni najmanje cijepiti se. Još uvijek, a to su nas poučili primjeri zemalja s visokom procijepljenošću, moramo provoditi jedno i drugo ako ne želimo imati ponovljeno stanje prošlogodišnje jeseni i zime kada je zaražavanje koronom doslovno galopiralo. Ovo ovog ljeta bio je to tek njezin lagani kas koji će brzo ponovno prijeći u galop ako ne promijenimo svoj pristup.
Uostalom pogledajte kako smo prošli ovo ljeto do kraja kolovoza. Jesmo li vozili po prometnim pravilima?
Usporedba broja zaraženih korona virusima od 1. srpnja do 29. kolovoza 2020. godine s istim razdobljem 2021. godine kada se zbog procijepljenosti, koje lani nije bilo, kao i većeg udjela prirodne prokuženosti kroz čitavu godinu duljeg trajanja zaražavanja, zasnovano očekivao bitno manji broj zaraženih ovog ljeta. Dogodilo se suprotno. Broj zaraženih ne da nije bio manji, bio je skoro dvostruko veći 3.316 vs. 1.750.
Veće povećavanje tjednog broja zaraženih počelo je u drugom tjednu mjeseca srpnja od 5.-11. srpnja kada se broj zaraženih povećao sa 33 na 54 tjedno. Za dva tjedna povećanje je bilo peterostruko da bi se šesterostruko povećano početno zaražavanje iz prvog tjedna kolovoza (332) utrostručilo u posljednjem tjednu kolovoza (993). Povećavanje broja zaraženih koronama traje bez prestanka osam tjedana, gotovo čitava dva mjeseca.
Usporedba s drugim županijama u Dalmaciji iskazana u relativnim brojevima na 100.000 stanovnika ilustracija je da se u SDŽ dešavalo veće i brže zaražavanje nego u drugim dalmatinskim županijama. Crvenu granicu 14-dnevne prokuženosti od 200/100.000 SDŽ je prešla 19. kolovoza i stopa je u stalnom povećanju do blizu 400/100.000 sada na kraju mjeseca kolovoza.
U odnosu na druge mediteranske turističke i nama konkurentne zemlje s niskom stopom zaraženosti ispod 50/100.000 početkom srpnja mogli smo se s pravom ponositi i priželjkivati ukupnu uspješnu turističku sezonu.
Malta koja je početkom srpnja imala 92%-tnu procijepljenost ukupnog stanovništva nije očekivala takvo naglo i visoko povećanje 14-dnevne stope zaraženosti korona virusima i već je sredinom srpnja prešla granicu crvene zone od 200 zaraženih na 100.000.
Island je tjedan dana kasnije prešao granicu od 200 i još je u crvenoj zoni, ali s trendom smanjivanja stopa zaraženosti. S vršne stope zaraženosti 464,5/100.000 trenutno je sada na Islandu stopa zaraženost (330,7) manja nego u SDŽ (387,5).
Najveće 14-dnevne stope zaraženosti korona virusima ovog ljeta imali su Cipar i Crna Gora. Obje te zemlje imale su pred sezonu vrlo male udjele procijepljenih, a Cipar i vrlo malu stopu prirodne prokuženosti. Stoga ne čudi njihov brzi, nagli i veliki uzlet stopa zaraženosti na tada rekordnih 1.130/100.000 u Europi.
Crna Gora je u drugoj polovici kolovoza pretekla Cipar. Sadašnja 14-dnevna stopa zaraženosti od 1.300,3/100.000 je nova rekordna stopa.
Sa stopom 362,6/100.000 Cipar sada se nakon dva mjeseca spustio ispod stope u SDŽ 387,5/100.000.
SDŽ u odnosu na veće mediteranske turističke zemlje Grčku i Portugal sada ima stope približno jednake njima iznad granice od 200/100.000. Obje ove zemlje imaju krivulje produljenog trajanja ljetno-turističke epidemije od dva mjeseca i više.
Produljeno trajanje epidemije u SDŽ i povećanje broja preminulih od Covid-19 posljednjih dana kolovoza potvrda su tvrdnji da se zaražavanje s mlađih uzrasta proširilo na cijelu populaciju kao i one starije dobi koji nisu cijepljeni. Do 30. kolovoza zabilježeno je 12 preminulih. U mjesecu srpnju bilo je dvoje preminulih.
Na Malti je također u kolovozu zabilježeno povećanje broja preminulih sa 3 preminula u srpnju na 17 u kolovozu.
Neophodno je ovdje navesti da je od početka kalendarskog ljeta na Malti zabilježeno ukupno do 29. kolovoza 5.500 zaraženih korona virusima, a u SDŽ 3.360 u istom razdoblju.
Visoka procijepljenost nije jedini jamac da će se daljnje zaražavanje događati u manjoj mjeri. Pored navedenog primjera Malte imamo primjere Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva gdje su povećanja zaraženosti i brojevi preminulih zabrinjavajući unatoč visokom obuhvatu cijepljenih. Kažu da je tome uzrok novi delta soja virusa korone prema kojem učinkovitost cjepiva nije tako visoka kao prema ranijim sojevima korona virusa s kojim se čovječanstvo susrelo.
Izgleda da se otpornost prema korona virusima ponaša po Sterlingovu zakonu: SVE ili NIŠTA. To znači da ukoliko ukupna otpornost (procijepljenost i prirodna prokuženost) nisu što bliže potpunoj 100%-tnoj zaštićenosti (imuniziranosti) uvijek je nazočna kolika-tolika mogućnost epidemijske pojavnosti.
Procijepljenost ispod 50% kakva je sada u Hrvatskoj nije nikakvo jamstvo zaštite od epidemijske pojavnosti, tj. zaražavanja većeg broja ljudi naročito kad ne znamo kolika je prirodna prokuženost.
Sada ovakvo epidemiološko stanje bez obzira na turističku posezonu ne možemo ocijeniti povoljnim.
Ove jeseni čeka nas neizvjesnost. Izvjesno je samo da će biti pojave novog epidemijskog vala. Nije bitno je li to treći ili četvrti val već je bitno da će se dogoditi, a s proljeća i ponoviti.
Koje jačine? Bit će onoliki koliko mi budemo htjeli, a što ćemo posvjedočiti svojim postupcima.
Ovo ljeto je pokazalo da ne poštujemo epidemiološke mjere niti se dovoljno cijepimo. Imali smo sretnu okolnost što se jednako dešavalo u svim zemljama osim srednjoeuropskim iz kojih smo imali najviše gostiju.
Mjere protiv dolaska turista u Hrvatsku izbjegli smo u zadnji tren.
A mi nastavljamo dalje voziti kroz crveno. Prošli smo lišo, bez kazne i štete.
Samo, dokle ćemo tako stići.
Ovdje nije odgovornost samo u ponašanju građana. Netko je odgovoran u nadzoru nad provedbom mjera.
Međutim kao i u mnogim drugim stvarima i ne samo sada, državni nadzor izostaje.
Onda živio liberalizam. Neću se cijepiti i neću poštivati određene epidemiološke mjere.
Samo treba imati na umu da prekršaj vrlo lako može prerasti u kazneno djelo kad ste nekome svojim (ne)djelom oduzeli, ne samo njegovu slobodu, već njegov život. To se kvalificira kao ubojstvo iz nehata.
Nije namjerno, planirano ubojstvo, ali ipak je ubojstvo.
