Državno odvjetništvo pokrenulo je izvide zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje iz članka 307.a Kaznenog zakona u slučaju Beroš-Petrač. To je prvi put da se izvidi provode po članku 307.a, poznatom i kao Lex AP, prenosi Index.
"Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu provodi izvide zbog osnovane sumnje u počinjenje kaznenog djela neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje iz članka 307.a Kaznenog zakona, radi utvrđivanja identiteta nepoznatog počinitelja te prikupljanja činjenica i dokaza potrebnih za donošenje meritorne državnoodvjetničke odluke.
Izvidi se provode vezano uz javno objavljene podatke i informacije koji se odnose na istragu Ureda europskog javnog tužitelja u Zagrebu protiv osam fizičkih osoba, uključujući bivšeg ministra zdravstva i odgovorne osobe dviju zagrebačkih bolničkih ustanova te dvije pravne osobe zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kaznena djela primanja i davanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti te pranja novca", objavio je DORH.
Podsjetimo, premijer Andrej Plenković jučer je izjavio da objavljivanje informacija iz istrage "nije normalno". "Kakvo je to ponašanje? Svi iskazi, sva imena, sve informacije su u medijima. To je protuzakonito i nečuveno. Ovo je tipičan primjer onoga što gledamo zadnjih 30 godina u pravosuđu, to nije normalno", rekao je.
Što je Lex AP?
Podsjetimo, Lex AP je izglasan u ožujku ove godine, a radi se o izmjenama Kaznenog zakona kojima se uvodi novo kazneno djelo neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje.
Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, vladajući to opovrgavaju.
Počinitelj, kako je propisano, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.