Prošlo je nešto više od 10 dana otkako se dogodila nesreća školskog minibusa na cesti koja spaja Srinjine i Gornje Sitno, najistočnije dijelove teritorija grada Splita. Toga dana, 21. studenoga, cijelu Hrvatsku uzdrmala je vijest koja je u konačnici završila puno bolje nego što je zvučala: petero djece koji su se zatekli u kombiju i vozač su na sreću prošli samo s lakšim tjelesnim ozljedama.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
"Ljudi se razbiju, budu sretni da nisu više stradali i jednostavno odu"
O toj i drugim temama koje tište stanovnike najistočnijeg dijela Splita, porazgovarali smo s Antom Gabrićem, predsjednikom Mjesnog odbora Gornje Sitno i Pavom Grujicom, sitnjanskim narodnim tribunom, čovjekom bez kojega bi društveni život ovog mosorskog mjesta bio kudikamo siromašniji.
"Je li u nesreći školskog minibusa kriv vozač ili prometnica nije kakva bi trebala biti, sada to više nije važno. Inače, trebalo bi se uzeti u obzir da smo toliko puta kontaktirali Grad, međutim, Grad bi se odazvao u početku, ali kasnije ništa.
Iz Grada bi poslali ljude koji bi došli pogledati stanje cesta, dali bi troškovnik i tu bi priča stala. Nedavno smo se također javili Gradu, 13. studenoga, a 14. studenoga već smo dobili odgovor - poslan je čovjek iz Cestara za dionicu ceste kako bi se stavio asfalt koji neće proklizavati. Došao je sve snimiti, fotografirati i zapisati a asfalt bi trebao biti postavljen od krivine gdje je okretište autobusa pa sve do Žrnovnice. Sada navodno trebaju napraviti troškovnik koji će asfalt postaviti", započeo je razgovor Ante Gabrić.
Zadnja ozbiljna ulaganja u ovu cestovnu infrastrukturu bila su davno, ali da se infrastruktura makar održavala, situacija bi danas bila drugačija. Ovako, i sami smo prošli navedenom dionicom ceste i uvjerili se u kakvom je stanju – kao da nismo u drugom po veličini gradu Hrvatske.
Gornje Sitno inače je veliko splitsko izletište, u njemu se nalazi Zvjezdano selo Mosor koje objedinjuje znanost, kulturu i umjetnost kroz različite aktivnosti te nudi boravak u prirodi za sve uzraste i različite potrebe – od najmlađih do najstarijih, od rekreativaca do onih koji se ozbiljnije bave planinarskim aktivnostima. Jedan je to od mnogih razloga zašto povesti više računa o ovom dijelu Splita.
"Lako je za nas mještane, mi se znamo prilagoditi cesti jer znamo kakva je, ali većinom dođu ljudi koji jednostavno ne poznaju zamke ceste pa voze normalno i desi se nesreća", nastavio je Gabrić.
Na dijelu ceste od Žrnovnice do Sitnoga dogodilo se više od 50 nesreća o kojima se ne priča. Kako nam kažu sugovornici, ljudi se razbiju, budu sretni da nisu više stradali i jednostavno odu. Automobilske nesreće su u Sitnome česta pojava - samo na blagdan Gospe od zdravlja, 21. studenoga, u povijesti Sitnoga dogodile su se čak tri, a među i njima i ova posljednja.
„Mještani nisu dozvolili postavljanje branika zbog privatnih interesa"
"Na cesti iznad one gdje je sletio minibus, sletjela su i tri momka s osobnim vozilom, vjerojatno radi neprilagođene brzine. Bila je još jedna nesreća, davnih 1960-ih, opet na isti datum. Na sreću, nije bilo smrtnih posljedica", osvrnuo se na prošlost Gabrić.
Sada, na mjestu gdje su izletjela tri mladića postavljen je branik koji je trebao biti postavljen i na dio ceste s koje je izletio minibus, ali to nažalost nije slučaj.
"Mještani nisu dozvolili postavljanje branika zbog privatnih interesa. Međutim, u takvoj je situaciji trebao reagirati Grad i jasno se postaviti. Ne mogu privatni interesi na javnoj površini diktirati pravila. Cesta, rub ceste, zid ceste, to je državno. Također, na izlazu iz Dubrave ima jedna mala krivina koja je zimi jako nezgodna, nalazi se prije crkve svetog Klementa i tu je već 'padalo' par auta. Jednostavno bi proklizali", istaknuo je Gabrić te dodao:
"Međutim, sada kada se dogodila ta nesreća nije potrebno tražiti krivca, već treba prevenirati da se nesreće ne ponove na spornoj dionici ceste. Potrebno se više posvetiti istoku Splita i problemima koji se godinama nagomilavaju“.
„Tada smo samo molili Boga da kada zapuše bura nekome cigla ne padne na glavu“
Tijekom zimskih dana problemi mještana Sitnoga postaju izraženiji. Jedan od problema je i stara, derutna zgrada koja je u neka bolja vremena okupljala mještane, a danas predstavlja prijetnju prolaznicima.
"Zgrada Društvenoga doma nije u dobrom stanju. Bivši tajnik i ja intervenirali smo na njoj i skidali gurle koje je vjetar nosio da nekoga ne ozlijede. Tada smo samo molili Boga da kad zapuše bura nekome cigla ne padne na glavu. Ljudi nam govore da zovemo vatrogasce, ali kakvo zvanje vatrogasaca, pa napravili smo projekt i troškovnik za Dom i poslali ga Gradu Splitu sa zahtjevom za odobrenje 80 tisuća eura, ali projekt nije prošao. Sve je to stopirano samo par dana prije ove zadnje nesreće“ kazao je Gabrić.
Posljednje cestovno ulaganje bilo je nakon velikog požara 2017., a veći dio ceste koja vodi od Žrnovnice do Donjeg Sitnog asfaltirala je još jugoslavenska vojska prije 50-ak godina i od tada, osim nužnih ulaganja, ništa.
Vozačima autobusa koji svakodnevno prevoze putnike nije lako. Tome svjedoče i mještani koji imaju samo riječi hvale za strpljivost vozača.
"Svi vozači koji voze autobuse ovim područjem ljudi su koji strpljivo vode brigu o svojim putnicima. Mimoilaženja znaju trajati preko 20 minuta: namjesti se par kamiona, autobus, nekoliko malih auta, a cesta nije za mimoilaženje niti dva osobna automobila. A neki su ljudi i neodgovorni, ima i prolijevanja po cesti, ostavljenih stvari, pranja bačvi…“, iskreno će Gruica.
Iako je turizam u punom zamahu, dućan u Sitnom ne postoji
Gornje Sitno za razliku od velike većine istočno splitskih naselja ima svoju samostalnu povijest i tradiciju, nije predgrađe koje je nastalo u posljednjih 50 godina. Broji i prilična doseljavanja, kraj je atraktivan klimatološki, a pogled je prekrasan. Iako je razvijan i turizam, tu su i vile s bazenom, surova je istina da ipak nema niti jedan otvoren dućan, a i škola je zatvorena. Dakle, sijeku se osnove za život.
"U prosjeku, niti jedno mjesto u okolici po broju stanovnika nema toliko atraktivnih kuća i vila i perspektivnu budućnost kao što ima Sitno. Ali nažalost, infrastruktura koju bi trebali popratiti Grad i državne institucije je vrlo loša. U dućan se ode u Dubravu, Srinjine… teško je. Kako će stariji čovjek otići po kruh? Tražili smo da nam osiguraju barem najobičniji kiosk, ali ništa od toga“, nastavio je Gruica.
Prostor nekadašnjeg dućana zjapi prazan – dućan je zatvoren zbog neprofitabilnosti ima već dosta vremena. Pa iako je Grad raspisao natječaj, zainteresiranih nije bilo.
"Samo su dva sela na područja Splita, a to su Gornje i Donje Sitno. Da Grad nije u stanju osigurati dućan uz subvencije nikome zbilja nije shvatljivo. Ne treba u svemu gledati profit, na ovaj se način ubijaju mala mjesta. Daj privatniku besplatan prostor pa će raditi, daj mu maksimalne olakšice, sufinanciraj struju i neće biti problema“, priča nam Gruica.
Unatoč svemu, života ipak ima - ugostiteljski objekti, Zvjezdano selo i planinarski dom uspješno prkose vremenu i političkim interesima
U Gornjem Sitnom trenutno su aktivna dva ugostiteljska objekta koja su ujedno i okosnica društvenoga života. Mir, tišina, svježiji i čišći zrak uz poneku seosku mačku – za mnoge raj na zemlji udaljen samo 40-ak minuta vožnje od središta Splita. Ali Sitno više nema udruga, nema dovoljno pojedinaca koji bi mogli pokrenuti promjene.
Malo je falilo da mještani Sitnoga ne dobiju i veliku pozornicu na otvorenom, jedan spektakl koji bi dobar dio godine bio pun kulturnih događanja. Međutim, spretniji ljudi su to odveli na neko drugo mjesto.
"Ugostiteljski objekti i Zvjezdano selo Mosor, kao i planinarski dom Umberto Girometta koji je obnovljen i sređen lijepo funkcioniraju. U njima vidimo svijetlu točku ovoga kraja.
Što se velike pozornice tiče, ideja je bila originalna, trebao se napisati i odraditi projekt prema Europskoj uniji koji bi sigurno prošao. Split bi takav projekt koštao nula kuna, odnosno nula eura, a imali bi trajno rješenje za mnoge generacije. Pozornica bi se mogla kombinirati sa Sustipanom i Peristilom, a kakav bi tek pogled bio. No, s projektom se nije krenulo u realizaciju.
'Orestija' ponovno na jedinstvenoj ambijentalnoj pozornici na Mosoru
Dobar primjer izrade vanjske scene je Općina Klis. Njihov načelnik Jakov Vetma osigurao je Klisu ono što zaslužuje - ljudi rade, ljudi se trude i to dobro funkcionira. No, sluha za Sitno u Gradu jednostavno nema", zaključio je Gruica.
Organizacijom Eshilove predstave 'Orestija' koja je u ljeto 2018. izvedena na sceni od izgorjelih borova, svi su vidjeli da kulturni život u Sitnom ipak može postojati. No, prvo je potrebno riješiti probleme s cestom i parkingom koji stopiraju moguće projekte.
Ljetna pozornica, pogled koji 'puca' na Split, more i otoke, zasigurno bi vrlo brzo postali prepoznatljiv brend ovoga dijela Dalmacije. No, koliko će se još čekati i hoće li Sitno u skorijoj budućnosti dočekati procvat trenutno ovisi o gradu Splitu kojem pripada, ali i svima onima koji mogu i žele sudjelovati u napretku.
