Na današnji dan 1953. godine rodio se Branimir Johnny Štulić
Branimir Johnny Štulić, rođen 11. travnja 1953. u Skoplju, jedan je od najutjecajnijih rock-autora s prostora bivše Jugoslavije. Ovaj pjevač, skladatelj i gitarist podrijetlom iz Nina, djetinjstvo i mladost proveo je u Zagrebu, gdje je i započeo svoju neformalnu glazbenu karijeru. Iako nikada nije završio studij, njegova glazba ostavila je trajan trag u kolektivnoj memoriji generacija.
Važan dokument Štulićeva stvaralaštva
Štulić je glazbeno odrastao na makedonskoj narodnoj glazbi, sevdahu i britanskom popu, ponajprije pod utjecajem The Beatlesa. Početkom karijere izvodio je starogradske pjesme, sevdalinke i klasike tandema Lennon–McCartney na akustičnoj gitari. Nakratko je svirao s Parnim valjkom, no pravi uzlet doživio je 1977. kada osniva Azru – bend koji će obilježiti novovalnu scenu 1980-ih.
Na čelu Azre, Štulić je od 1979. do 1988. djelovao kao autor, pjevač, gitarist i producent. Rani albumi grupe tematizirali su "erotiku, politiku i grad" te na osebujan način spajali lokalne i globalne utjecaje, tradiciju i novoval, ulično i knjiško, urbano i provincijsko.
Ambicija da se probije na strano tržište rezultirala je trostrukim albumom It Ain’t Like in the Movies at All, snimljenim sredinom 1980-ih u Nizozemskoj. Unatoč engleskim inačicama Azrinih pjesama i obradama svjetskih hitova, album nije doživio međunarodni uspjeh. Ipak, ostaje važan dokument Štulićeva stvaralaštva i želje za glazbenim iskorakom izvan regije.
Živi godinama u Nizozemskoj
Njegova kasnija samostalna djela, poput Balkanske rapsodije (1989) i Balegari ne vjeruju sreći (1990), svjedoče o žanrovskoj raznolikosti i kreativnom lutanju – spoj su novog materijala, tradicionalnih pjesama i obrada rock, pop i folk klasika. U tom razdoblju nastupa s pratećim bendom Balkan Sevdah Shuttle Band, naglašavajući vezu sa sevdah tradicijom.
Od 1991. godine Štulić živi povučeno u Nizozemskoj, gdje i dalje snima albume u improviziranim kućnim uvjetima (Sevdah za Paulu Horvat, Anali, Splet, Kavern). Paralelno, vodi dugotrajne pravne sporove s izdavačima u Hrvatskoj i Srbiji, čime dodatno jača svoj status kontroverzne, ali i kultne figure.
Johnny Štulić ostaje simbol glazbenog prkosa, autentičnosti i generacijske iskrenosti. Njegove pjesme i danas žive među slušateljima svih uzrasta – kao soundtrack jednog doba koje se ne zaboravlja.