U Središnjoj knjižnici GKMM-a Split 12. svibnja 2023. održan je Okrugli stol o važnosti čitanja. Događanje su organizirali Splitsko-dalmatinska županija i Gradska knjižnica Marka Marulića Split u sklopu EU projekta „Za dobre vibre – čitaj libre“ kao dio javne kampanje podizanja svijesti o važnosti čitanja. Okrugli stol samo je dio aktivnosti koji je realiziran u sklopu tog projekta, a koji za cilj ima razvoj čitalačke kulture i pismenosti na području Splitsko-dalmatinske županije uspostavom bibliobusne službe koja će omogućiti pristup knjizi njezinim stanovnicima koji nemaju dostupne knjižnice na području svoje općine ili grada, kao i u promicanju i popularizaciji čitalačke kulture posebice u populaciji osoba mlađih od 25 godina, starijih od 54 te osoba s invaliditetom.
U sklopu okruglog stola otvoreno je više tema, poput važnosti čitanja kod djece, mladih i odraslih, čitalačkih vještina, utjecaja tehnologije na čitanje, razvoja djece uz knjigu, usmeno i pismeno izražavanje na temelju znanstvenih spoznaja te iskustva iz prakse.
Sudionice multidisciplinarnog okruglog stola bile su: Ana Bilčić – psihologinja, Katja Ivančić Brkljač – odgajateljica i pedagoginja, Doroteja Kamber-Kontić – ravnateljica Gradske knjižnice Zadar, prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić – redovita profesorica Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, Magdalena Mrčela – profesorica i književnica, Grozdana Ribičić – ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split, Ivana Šabić – defektologinja i logopedinja, dr. sc. Nada Topić – književnica i knjižničarka, dr. sc. Meri Maretić – Splitsko-dalmatinska županija. Moderatorice su bile Petra Skelin Giljanović, voditeljica projekta i Katarina Sovulj, knjižničarka.
Snimka Okruglog stola može se pogledati ovdje:
Dr. sc. Meri Maretić, u ime organizatora i partnera Splitsko-dalmatinske županije pozdravila je prisutne. Naglasila je važnost ovakvih događaja koje Splitsko-dalmatinska županija podržava te želju za ulaganjem napora da se projekti poput ovoga nastave.
Sudionice Okruglog stola o važnosti čitanja kroz multidisciplinarnu diskusiju istaknule su više aspekata važnosti čitanja.
Tako je prof. dr. sc. Kornelija Kuvač-Levačić sa Sveučilišta u Zadru istaknula kako je čitanje izgubilo neke od svojih funkcija, poput zabavne, ali i uloge pomaganja mladom čitatelju da kroz tekst dobije neke odgovore na pitanja koja ga zaokupljaju u različitim fazama razvoja. „Gubitkom čitanja gubimo bitku s kvalitetnim razvojem sposobnosti pojedinaca.“ Čitanje potiče emocionalni razvoj, ali i jezični i kognitivni razvoj. Uočila je da su čitateljske kompetencije među mladima koji žele upisati kroatistiku znatno oslabljene. Uslijed globalizacije i ekranizacije postali smo kultura slike, a naglasila je i potrebu za ažuriranjem popisa lektira uključivanjem domaćih autora i dodavanjem adolescentske književnosti.
Katja Ivančić Brkljač – odgajateljica, pedagoginja i dio projektnog tima „Tete i barbe pričalice“ naglasila je da trebamo stvoriti poticajno okruženje u koje će djeca uroniti i dobiti priliku istraživati pisanu riječ. Čitanje je najsloženiji misaoni proces, a predčitalačke vještine razvijaju se spontano, kroz igru. Razvijaju se i kroz zvučnu percepciju, razvoj motorike, poticanje ritma od samog rođenja, prepoznavanje zvuka, kroz rimu koja je jako važna i postavlja temelje daljnjeg razumijevanja. Istraživanja pokazuju da se 70% sinapsi u mozgu razvija do sedme godine života i sve ostalo, obrazovanje, napredovanje u zvanju, sve ono dalje što ćemo naučiti se nadograđuje na to. Djeca u predškolskoj dobi ne znaju čitati, trebaju posrednika. Tu se stvara jedna emocionalna veza te kroz emociju usađujemo djeci ljubav prema pisanoj riječi i otvaramo put za daljnje školovanje. Pri tome je ključna uloga roditelja. Jezik se uči u obitelji, kroz razgovor i gledanje oči u oči. U radu s djecom uočila je velik porast poteškoća s kojima se djeca danas suočavaju, sve kasnije sazrijevaju, imaju problema s koncentracijom i usvajanjem glasovne analize i sinteze. Potrebno je educirati roditelje jer misaoni procesi koji se javljaju kad djetetu nešto čitate se potpuno razlikuju od onoga kad je dijete pred ekranom. Dijete čitajući stvara vizualizaciju. Svaki put kad mu pročitate priču ono ima drugu sliku. Ono razvija kritičko mišljenje, kreativnost, maštu, sve one kompetencije koje ćemo cijelog života trebati, a kad gleda u ekran i kad na taj način usvoji neku priču te slike su jednoznačne.
Ravnateljica Gradske knjižnice Zadar Doroteja Kamber-Kontić predstavila je programe kojima se stanovnike na području Zadra potiče na čitanje i uključivanje u literarne aktivnosti poput „Zadar čita“, „Pričograd“, „Bajkoplov“ i mnogi drugi. Naglasila je važnost komunikacije uživo te pripovijedanja i pripreme knjižničara za raličite profile čitatelja. Trude se doći do što više mladih čitatelja pa uskoro otvaraju i Odjel za mlade. Zadarska bibliobusna služba trenutno ima dva vozila koja obilaze 77 stajališta na području Zadarske županije pri čemu dovoze knjige i neknjižnu građu i na lokacije sa samo šest stanovnika koji ih željno iščekuju. U skladu s vremenom u kojem živimo svjesna je da je potrebna sinergija papirnate i e-knjige te da knjižnice moraju ići ukorak s vremenom kako bi privukle što više čitatelja.
Grozdana Ribičić – knjižničarska savjetnica, ravnateljica Gradske knjižnice Marka Marulića Split istaknula je važnost narodnih knjižnica i knjižničara u promicanju čitanja te njihovu kreativnost i prilagodljivost intenzivnim promjenama koje se događaju u društvu. Naglasila je emocije, interakciju i doživljaje kao tri najvažnija elementa za privlačenje novih čitatelja. Neophodno je roditelje, ali i cijelo društvo, osvještavati o važnosti čitanja i poticanju kulture čitanja u obitelji.
Rezultati međunarodnih istraživanja pokazali da su hrvatski učenici odlični u brzini čitanja, ali ispodprosječni u razumijevanju pročitanog stoga je potrebno što više pričati s djecom o pročitanom. Osim uspješnih projekata namijenjenih djeci i mladima kroz udruge civilnog društva predstavila je i novu bibliobusnu službu Gradske knjižnice Marka Marulića Split koja je uspostavljena nakon 30 godina na području Splitsko-dalmatinske županije zahvaljujući EU projektu „Za dobre vibre – čitaj libre“.
Psihologinja Ana Bilčić, voditeljica projekta „Tete i barbe pričalice“ istaknula je da je želja projekta smanjivanje efekata hospitalizacije djece i mladih u bolnici te olakšavanje tog boravka. Čitanjem priča želi se pojačati pozitivnu vezu između knjige i djeteta te evocirati pozitivne osjećaje koje djeca imaju dok im roditelji čitaju priče prije spavanja. U sklopu programa educirano je više od 500 volontera, uspostavljena je odlična suradnja s GKMM Split, te se ulažu daljnji napori na vidljivosti projekta kojeg prepoznaju djeca, roditelji i medicinsko osoblje.
Kao psihologinja koja radi s djecom s problemima u ponašanju i s anksioznim i depresivnim poremećajima navela je da za depresivnu djece postoje biblioterapije, za mlađu djece spoznajne slikovnice pomoću kojih uče identificirati, kontrolirati i rješavati probleme s kojima se suočavaju, no kod djece s problemima u ponašanju, kod djece koja dolaze iz disfunkcionalnih obitelji, imaju egzistencijalne probleme uočila je nedostatak momenta čitanja knjiga u obitelji te su za takvu djecu potrebne druge vrste terapije.
Profesorica defektologije i logopedije Ivana Šabić izrazila je zabrinutost zbog smanjivanja gradiva hrvatskog jezika i matematike te prevelikih količina gradiva i štiva kod djece koja nisu automatizirala čitanje uslijed čega izostaje stvaranje emocionalnog doživljaja i razvijanja ljubavi prema čitanju. Upozorila je na značajan porast broja djece s poteškoćama u čitanju te objasnila da stručnjaci mogu dijagnosticirati disleksiju tek u trećem razredu osnovne škole. Upozorila je na veliko opterećenje djece gradivom za koje još nisu dovoljno zreli, ali i na nedostatak stručnih suradnika poput psihologa, logopeda i defektologa u školama i vrtićima te potrebu za timskim radom. Kod djece koja imaju problema s govorom potrebno je smanjiti vrijeme izloženosti ekranima, a svakako je potrebno čim prije krenuti s tretmanima kod djece kod koje se uoče poremećaji. Naglasila je i važnu ulogu ravnatelja koji trebaju zaposliti potrebne stručne suradnike.
Dr. sc. Nada Topić – književnica, znanstvenica i knjižničarka navela je kako se prakse čitanja mijenjaju kao i medij čitanja, a promijenili su se i razlozi čitanja. Danas su informacije dostupne iz puno različitih izvora. Zabrinjavajući su podaci nekih istraživanja da svako treće dijete u Hrvatskoj odrasta bez slikovnice, a u nekim razredima više od polovice djece izjavilo je da osim školskih udžbenika nemaju nikakvih knjiga doma. Teško je očekivati da će dijete koje odrasta u takvoj okolini postati ljubitelj čitanja. Prema njezinom iskustvu većina učenika ne voli čitati lektiru, što često ovisi i o knjigama koje im se nude. Smatra da najveći potencijal leži u školskim knjižnicama jer ih je najviše, nabliže su djeci i mladima no potrebno ih je bolje opremiti te ažurirati lektirne popise. Osim uključivanja mladih čitatelja u radionice kreativnog pisanja u osnovnoj školi vodi i čitateljski klub za odrasle te aktivno radi na promociji važnosti čitanja.
Magdalena Mrčela – profesorica hrvatskog jezika, književnica naglasila je da popis lektire nije adekvatan djeci. Često su lektire nezanimljive i bez pouke te nisu prilagođene vremenu i djetetu. Potrebno je djecu i mlade pitati što vole čitati, predstaviti im djela u skladu s njihovim željama, ali i s njihovim psihosocijalnim razvojem. U sklopu nastave hrvatskoga jezika trudi se srednjoškolcima predstaviti i domaće autore s kojima mogu uživo porazgovarati o njihovim dijelima. Također pokušava zainteresirati mlade za čitanje i istraživanje kroz projekte poput Tjedna zabranjenih knjiga u kojem obrađuju Alisu u zemlji čudesa ili Harryija Pottera, ali i snimanja trailera za neka djela koja moraju obraditi u sklopu popisa lektira pri čemu usko surađuju i sa knjižničarima. Slaže se da je velik problem nedostatak stručnog kadra jer se problemi poput disleksije ne prepoznaju na vrijeme.
Sudionici okruglog stola složili su se da je neophodno sustavno raditi na promociji čitanja kroz multidisciplinarni pristup te uz sinergiju obitelji i svih ostalih i važnih aktera u društvu. Složili su se da je briga svih u društvu da pomognu roditeljima i djetetovoj obitelji jer su upravo oni najvažniji u razvoju kulture čitanja kod svoje djece radi njihovog zdravog razvoja. Sve je veći porast broja djece i mladih s poremećajima u govoru, čitanju, ali i ponašanju. Potrebno je zapošljavanje i timski rad stručnih suradnika poput psihologa, logopeda, defektologa, pedagoga u ustanovama koje se bave odgojem i obrazovanjem. Također, neophodna je revizija popisa lektira i u osnovnoj, ali i u srednjoj školi. Treba se nastaviti raditi na čitateljskim kompetencijama na svim razvojnim razinama. Čitanju i čitatelju je potrebno pristupiti što individualnije.
Roditelji dovedite djecu u knjižnice, upoznajte ih s prostorom, s knjižničarima, čitajte im!
Iznimno je važno čitati i poticati djecu i mlade na čitanje i to od najranije dobi. Čitanje:
- Pozitivno utječe na emocionalni razvoj i jezične sposobnosti
- Potiče pamćenje i maštu
- Poboljšava pažnju
- Produbljuje znanje
- Razvija moralnu osjetljivost
- I jača samopouzdanje.
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Nositelj projekta je Gradska knjižnica Marka Marulića Split, a partner je Splitsko-dalmatinska županija. Razdoblje provedbe projekta je od 16.09.2021. do 16.09.2023. godine. Ukupna vrijednost projekta je 522.693,34 EUR / 3.938.232,95 HRK od čega je 444.289,34 EUR / 3.347.498,01 HRK sufinancirano iz sredstava Europske unije iz Europskog socijalnog fonda, a 78.404,00 EUR / 590.734,94 HRK iz Državnog proračuna Republike Hrvatske. Službeni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK.
