Parkovi prirode su prostrana prirodno ili dijelom kultivirana područja kopna i/ili mora velike bioraznolikosti i/ili georaznolikosti, s vrijednim ekološkim obilježjima, naglašenim krajobraznim i kulturno-povijesnim vrijednostima. Park prirode ima znanstvenu, kulturnu, odgojno-obrazovnu i rekreativnu namjenu, a u njemu su dopuštene gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njihova bitna obilježja i uloga.
U Republici Hrvatskoj zaštićeno je ukupno 12 parkova prirode. To su: Park prirode Biokovo, Park prirode Kopački rit, Park prirode Lastovsko otočje, Park prirode Lonjsko polje, Park prirode Medvednica, Park prirode Papuk, Park prirode Telašćica, Park prirode Učka, Park prirode Velebit, Park prirode Vransko jezero, Park prirode Žumberak - Samoborsko gorje i Park prirode Dinara.
Više od dvije godine od proglašenja parkom prirode
Nas zanima Park prirode Dinara, posljednji proglašen parkom prirode.
„Park prirode Dinara obuhvaća područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) uz Cetinu te je 12. park prirode u Republici Hrvatskoj. Područje parka prirode je važno zbog očuvanih prirodnih vrijednosti, bogate georaznolikosti, brojnih divljih vrsta biljnog i životinjskog svijeta, endema te cjelokupne raznolikosti prirodnih i poluprirodnih staništa, vrijednosti proizašlih iz višestoljetne tradicije ljudskog korištenja prostora, autohtonih pasmina i sorata te bogatog kulturnog i povijesnog nasljeđa sačuvanog u brojnim arheološkim nalazima i na kulturno-povijesnim lokalitetima“, stoji na stranici Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja gdje su pobrojani svi parkovi prirode. Ono što je zanimljivo jest činjenica da ako na stranici ministarstva kliknete na poveznicu o pojedinom parku prirode, ona će vas odvesti na stranicu o samom parku gdje možete pronaći sve pojedinosti o njemu. Samo u jednom slučaju to nije moguće, u slučaju Parka prirode Dinara. Ta poveznica ne postoji.
Isto tako ako odete na stranicu Parkovi Hrvatske, na jednom mjestu naći ćete sve prirodne parkove, svih 12, kao i informacije o njima. Tako ćete primjerice ako kliknete na servisne informacije naići na podatak koja javna ustanova upravlja parkom prirode, gdje joj je sjedište, ali i tko joj je na čelu. Osim u jednom slučaju. Pogađate? Riječ je o Parku prirode Dinara koji još uvijek nema javnu ustanovu koja bi njime upravljala, iako je prošlo više od dvije godine od proglašenja tog prostora parkom prirode.
I ne bi mi cjepidlačili što je toliko vremena prošlo, da u Zakonu o proglašenju Parka prirode Dinara ne stoji da će to biti učinjeno u roku od godine dana od stupanja na snagu. Taj rok odavno je prošao.
„Parkom prirode Dinara iz članka 1. ovoga Zakona upravlja javna ustanova osnovana uredbom Vlade Republike Hrvatske“, stoji u šestom članku spomenutog Zakona. U idućem članku stoji: „Vlada Republike Hrvatske će javnu ustanovu iz članka 6. ovoga Zakona osnovati u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.“
A Zakon je na snagu stupio u veljači 2021. godine, točnije 19. veljače.
Čini se da je to uobičajena praksa. Tako je primjerice Park prirode Žumberak – Samoborsko gorje proglašen parkom prirode 28. svibnja 1999., a nadležna Javna ustanova počinje s radom tek 2001. godine.
Najmlađi park prirode u Hrvatskoj
Ukoliko niste upoznati, donosimo vam pojedinosti o našem najmlađem parku prirode.
„Park prirode Dinara, naš najmlađi park proglašen u veljači 2021. godine, ime je dobila vjerojatno od ilirskog plemena Dindari koji su ovu planinu koristili kao stočarsku planinu. Dinara je najviša planina u Republici Hrvatskoj, a u njenom podnožju nastala je prva hrvatska država. Na neki način, Dinara je danas simbol hrvatske državnosti.
Park prirode Dinara obuhvaća dio masiva Dinare u širem smislu (Dinaru, Troglav i Kamešnicu), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja uz Cetinu. Krajobrazno, ovo područje obilježeno je kontrastom visoko-planinskog krškog područja, siromašnog vodom i s često strmim i nepristupačnim liticama, ali i prostranim planinskim pašnjacima, te rijeke Cetine uz čiji tok su se oblikovala vlažna krška polja, plodna i bogata životom.
Krajobrazno najmarkantnija pojava koja obilježava vizuru Dinare su gotovo okomite litice stijena upečatljive slojevitosti. Ovdje nije prisutan velik broj vrsta flore i faune, a pod liticama stijena često se razvijaju sipari ili točila specifičnog flornog sastava, s nekim vrijednim i endemičnim biljnim zajednicama i njihovim predstavnicima.
Očuvanost područja, raznolikost staništa, ali i specifičan položaj pojasa Dinarskog krša u Hrvatskoj, te činjenica da je ovo područje služilo kao refugij mnogim europskim vrstama u vrijeme oledbi, neki su od najvažnijih razloga visokog stupnja biološke raznolikosti i endemičnosti ovog područja. Visok stupanj endemičnosti možda se najbolje očituje u vrstama špiljske faune, od kojih su brojne endemične za područje Dinarida.
Unutar granica Parka prirode Dinara, potpuno ili dijelom svoje površine, nalazi se ukupno 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – 2 područja očuvanja značajna za ptice te 9 područja očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove“, stoji na stranici Parkovi prirode. Tamo također možete pronaći i koje sve atrakcije nudi ovaj naš predivan park prirode. Tamo se primjerice nalaze vrela rijeke Cetine, ali i Sinjal - najviši planinski vrh u Republici Hrvatskoj i jedan od najviših vrhova planine Dinare, a nalazi se na nadmorskoj visini od 1831 m.
Podsjetimo, već smo pisali o ovom problemu i čini nam se da se nije puno učinilo po pitanju parka prirode koji se teritorijalno nalazi na području dvije županije, na području Splitsko-dalmatinske i Šibensko-kninske županije.
Na to koliko je bitno da se što prije osnuje javna ustanova, ukazao je već ranije Marko Jelić, župan Šibensko-kninske županije.
„Nadam se da će Vlada uskoro donijeti uredbu kojom se osniva javna ustanova, iako je rok zapravo već prošao, jer je to jako bitno iz jednog drugog razloga – da bi uopće aplicirali na europska sredstva koja su u ovom razdoblju izdašna baš po pitanju očuvanja prirode, institucija mora biti 'stara' najmanje godinu dana. Dakle, čim prije počne teći taj rok, tim prije će iz buduće javne ustanove moći konkurirati i financirati projekte novcima EU“, riječi su aktualnog župana šibensko-kninskog koji je aktivno sudjelovao u cijelom pokretu za proglašenje Dinare parkom prirode.
Kijevo je spremno
Još dok je bio na čelu Knina, Jelić je zagovarao kandidaturu općine Kijevo za sjedište buduće javne ustanove. A u Kijevu su spremni. Prostor za javnu ustanovu već imaju, čeka se samo potez ministarstva.
"Već dvije godine i devet mjeseci je prošlo i ja iskreno nemam informaciju o razlozima zašto se to nije do sada osnovalo, znam samo da smo mi kao općina spremni i sagradili smo i obnovili svu infrastrukturu, od posjetiteljskog centra do samog sjedišta uprave. Konstantno kroz natječaje ministarstava ulažemo sve karte u to. 12. listopada je donesena odluka da prostorom, dok se ne osnuje javna ustanova, na području Šibensko-kninske županije upravlja Javna ustanova Priroda, a za Splitsko-dalmatinsku Krš i more", kaže načelnik Općine Kijevo Martin Ercegovac.
Ercegovac nam kaže da je spremna sva infrastruktura (staze i svi ostali sadržaji) te da općina svoj prostor daje ministarstvu na raspolaganje - besplatno.
"Ja kao mladi načelnik sam stava da je na prvom mjestu važno zaštititi prirodu jer nam je priroda jedino što nam je ostalo. Moja nakana i cilj je da zaštitimo prirodu, sva ta prirodna i kulturna dobra od Boga data na tom terenu. Zapošljavanje je dodatna vrijednost tomu svemu. Mi imamo kadar, imamo puno mladih ljudi koji studiraju po Splitu i Zagrebu, čak i usko vezano uz te struke. Sa našim kadrom možemo pokriti dosta toga, ali to nam je zadnja stavka. Prvenstveno je bitno da se zaštiti priroda, da se sve ono što je narušavalo izgled prirode i što je bilo neregularno do sada - ispravi. Dinara, sve endemske biljne i životinjske vrste su zaslužile da ih se njeguje, da se zaštiti jer Dinara nam je više od priče da idemo zaposliti ljude", pojašnjava nam Ercegovac što je u ovom slučaju najvažnije.
Otvaranjem Javne ustanove Park prirode Dinara moglo bi se napraviti jako dobru priču, kaže nam Ercegovac. Moglo bi se potaknuti OPG-ove i otvoriti različite turističke sadržaje.
"Turista je svakim danom sve više, šteta je to ne kapitalizirati", kaže nam načelnik Kijeva.
A što kažu iz ministarstva na pitanje u kojoj je fazi osnivanje javne ustanove?
„Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja izradilo je prijedlog Uredbe o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara. Postupak donošenja uredbe je u tijeku“, odgovorili su nam iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Članak je objavljen u sklopu projekta koji sufinancira Agencija za elektroničke medije (Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija).