Stara splitska prezimena

Tecilazići su bili jedna od brojnijih splitskih obitelji, ali ih je prorijedila velika epidemija kuge 1764. - 1765. godine, koja je pokosila šesnaest njihovih članova

Riječ je isključivo o težačkoj obitelji nastanjenoj u Velom Varošu koja 1832. godine ima osam članova

Promjena u Razmilović potaknuta je željom za lakšim izgovorom, a nastupila je tek krajem 18. stoljeća

Pretpostavlja se da se Radosav Kamerović doselio u Vranjic iz mjesta u unutrašnjosti gdje je utjecaj katoličke crkve bio manje izražen

Ne treba odbaciti mogućnost da prezime čuva spomen na nekog pretka koji je samo sličio na nekog stanovnika Apulije, te je vezano za posao dolazio u Split. U Splitu smo ih prvi put susreli 1566. godine kada se spominju Šime i Roko Puljišević (Pugliseuich)

Iz iznesenih podataka, te činjenice da se kasnije u Splitu susreću Ružići iz Podstrane, možemo iznijeti vjerojatnu pretpostavku o Podstrani, u primorju u Poljicima, kao njihovom izvorištu

Prezimena Roje i Roljanković javljaju se usporedno do 1702. godine kada se potonje javlja zadnji put

Obitelj Šilović ima u Splitu dvije grane, pri čemu se jedna bavi obrtništvom i vojnom službom uzdižući se do građanskog statusa, dok se druga bavi zemljoradnjom. Građanska obitelj živi u Gradu, dok težačka nastanjuje Veli Varoš

Senjanovići posjeduju 61.427 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 132.753 metra kvadratna uživajući prihod po glavi od 4.165 metara kvadratnih što ih svrstava među bogatije obitelji iz Velog Varoša

Roje i Smoje svjedoče da u starom splitskom jeziku ne postoji "lj". Smoljanovići s Jelačićima i Mojtićima pripadaju uskočkim obiteljima koje su se u grad uselile nakon pada Klisa u turske ruke

Matične knjige nam govore da su Pavazze među prvima odlazili u Južnu Ameriku

"Iskoristit ću ovu priliku da konstatiram da se tipičan ulazak u Split događao pod patronatom stričeva ili ujaka svećenika. Šibenska grana nakon stogodišnjeg prisustva u Splitu izumire", otkriva Kuzmanić za Dalmaciju Danas

U težnji za razlikovanjem od obitelji Ružić, koja je u Split došla sedamdesetak godina ranije, ova obitelj se počinje pisati Ružić - Novakov, te Ružić - Novak i na kraju samo Novak

Godine 1832. u Splitu žive 22 člana obitelji kod kojih uz težake nalazimo i pomorca Petra koji je 1828. godine oženio obrtnicu Dominu Buj

Godine 1832. u Velom Varošu u Splitu živi šest članova težačke obitelji koji posjeduju 5.009 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 13.765 metara kvadratnih

U početku su obje obitelji obitavale u Velom Varošu, dok početkom 18. stoljeća Petrasovi prelaze na Lučac pokapajući svoje mrtve pokraj crkava sv. Dominika i sv. Petra, a varoški Ninčevići to čine pokraj crkava sv. Nikole i sv. Križa

Kuk u  kojem se potkraj 15. stoljeća nalazi crkva sv. Lucije zajedno sa selima Križem, Katićem, Goricom i Bilajem nalazio se u prostoru između Kaštela, Klisa, Žrnovnice i Splita iz kojeg se živalj početkom 16. stoljeća iselila u Molise noseći prema vlastitoj izjavi samo kip sv. Lucije čiju feštu Moliški Hrvati i danas slave

Jedna od karakteristika težačke borbe za prestiž jest nastojanje da imaju svećenika iz svoje obitelji, ali je don Frane Mrduljaš (1665. - 1694.) umro vrlo mlad što nije bio rijedak slučaj

Obitelj je nastanjena u Velom Varošu, a od sredine 17. stoljeća prati ih nadimak Žmire da bi se u 19. stoljeću pojavili nadimci Grašo i Matacin

Krstulovići su jedan od najbrojnijih splitskih rodova i dijele se na više grana. Opare i Relije nastanjuju Manuš i Lučac, dok u Varošu imamo nadimke Ajduk i Kese, te kasnije Marinka, Spadin i Jelić, pri čemu će posljednji postati prezime, odvajajući se od Krstulovića