Ruža Kovačević Bilić zamjenica je trogirskog gradonačelnika, potpredsjednica Središnjeg odbora HNS-a i kandidatkinja stanke za Europski parlament. U nekoliko predizbornih videa pokazala se u zanimljivom izdanju "male žene", čime je privukla pozornost javnosti.
Kako kaže, "mala je žena iz Trogira koja brine o malim stvarima, a avione i kamione prepušta velikim političarima".
Poslovanje, jednake plaće za muškarce i žene, bolje obrazovanje, bolja budućnost s boljim plaćama i standardom te zaštita ljudskih prava su u njenom fokusu. Naglasak je dala na usklađivanje plaća jer je imala tu "čast" da na istom radnom mjestu s boljim stupnjem obrazovanja ima manju plaću od muškog kolege.
Iako u promotivnim videima kaže da se bori za "male" stvari, ironija je da to uopće nisu male stvari nego najvažnije. Kako ističe, u kontekstu političkih tema u našem javnom prostoru puno su zastupljenije ideološke priče i prepucavanja, tako da u pravilu sve ono bitno pada u drugi plan pa ispada da je ono što je dosta bitno ili najvažnije u našem društvu malo.
"Mala žena" je simbol žene Hrvatskoj, a Kovačević Bilić primjerom pokazuje da može biti i majka i supruga i domaćica, a opet aktivna političarka koja ima znanja i sposobnosti gurnuti neke važne teme u prvi plan, Sve to rad bez da se pri tom svađa s nekim, viče ili dobiva publicitet zbog ekscesa kao što to neki drugi političari rade.
Porazgovarali smo s "malom" ženom iz Trogira.
Jesmo li kao društvo tolerantni, koliko su u tome važni kućni odgoj i školski sustav?
- Česti napadi, što fizički što verbalni, na one koji drugačije misle, vole ili mole pokazuju da kao društvo još uvijek nismo dovoljno tolerantni. Javni prostor, pogotovo društvene mreže, pune su poruka mržnje i vrijeđanja do razine da se zapitamo jesu li ti ljudi zaista svuda oko nas, jesu li to i naši susjedi ili se ta kritična masa trollova koncentrirala samo na internetu. Naravno da je kućni odgoj temelj oblikovanja svake osobe u odnosu prema drugima, ali jako je važno i koje će poruke dobiti u vrtiću, osnovnoj i srednjoj školi. Moramo odgajati djecu i mlade prema prihvaćanju drugih i drugačijih, kritičnom mišljenju i pogotovo medijskoj pismenosti. To su glavni preduvjeti suživotu u miru i toleranciji. Općenito, poruke tolerancije danas moraju biti glasnije i imati više javnog prostora, a ja se nadam da sam kroz svoja videa barem malo ukazala da je to jedini pravi put prema izgradnji modernog, građanskog i uspješnog društva. Ako dobijem priliku za to, u EU parlamentu borit ću se za zaštitu najugroženijih skupina društva, jer ono je jako koliko su zaštićeni najslabiji u njemu.
Kako se lokalni ili regionalni političar može boriti za ljudska prava?
- Na lokalnoj razini se uz političku volju mogu napraviti značajni iskoraci u zaštiti najranjivijih skupina. Primjer za to je inkluzivno obrazovanje djece s poteškoćama u učenju. Mi u Trogiru svoj djeci koja su ih trebala osigurali smo asistente u nastavi. Rampe za osobe s invaliditetom na plažama su također jedan mali korak naprijed. Jednokratne pomoći najugroženijim i najslabijim članovima društva, podrška udrugama civilnog društva i udrugama koje okupljaju na bilo koji način diskriminirane ljude. Naravno da je suradnja na svim razinama zajednice najvažnije za pomake naprijed, da je često presudna inicijativa samih građana, ali iz svoje pozicije dogradonačelnice Trogira mogu reći da je napredak moguć i vidljiv.
Znamo da Hrvatsku guši birokracija. Kako građanima i poduzetnicima olakšati život?
- Birokracija je možda i najveća hrvatska rak-rana i najveća frustracija. Troma, komplicirana i nedovoljno ujednačena, a svi mi u jednom trenutku ovisimo o trenutnom raspoloženju birokrata čiji potpis i pečat trebamo. Neki su pomaci vidljivi i dobar primjer je nedavna izmjena zakona o gradnji kojom se dozvole dobivaju brže, jednostavnije i povoljnije, ali općenito promjene dolaze presporo, a ljudi gube mjesece pa i godine čekajući. O kakvoj poslovnoj klimi govoriti kada imamo više od 200 raznih davanja i više od 300 administrativnih procedura, kada za jednu investiciju treba i po nekoliko kilograma papirologije? Mali i srednji poduzetnici najveća su snaga hrvatskog gospodarstva. Pojednostavljivanje procesa, digitalizacija sustava i edukacija zaposlenih u javnom sektoru jedino su rješenje, ali ključne su daljnje izmjene zakona i regulativa za koje želim da se barem približno usklade s onima u najnaprednijim europskim zemljama.
Papirologija i birokracija su jedan od razloga zašto nemamo stranih investicija koliko bismo mogli. Kako gledate na to?
- Teško je iti pomisliti kolike milijune eura investicija i radnih mjesta smo izgubili zbog birokracije, nepovoljne poslovne klime i nesigurnosti koju investitori osjete kada probaju pokrenuti posao ovdje. Ima svijetlih primjera ondje gdje je lokalna i regionalna politika uz velike napore olakšala pristup investitorima, kao što je Međimurje, jedina županija koja ima veći izvoz od uvoza i stopu nezaposlenosti nižu od prosjeka EU. Imamo ogroman potencijal, dobar geografski položaj i uz dobru strategiju i promjenu zakona i procedura možemo postati poželjni investitorima. Presjedanje Hrvatske EU 2020. vidim kao priliku za pokazati taj potencijal i učiniti potrebne korake ka privlačenju ulaganja i ujednačavanju velikih razlika u regionalnom razvoju u čemu je u lošem položaju veliki dio Dalmacije.
U Hrvatskoj je i 2019. jedno od glavnih pitanja čiji je djed bio ustaša, a čiji partizan. Kako HNS gleda na tu činjenicu?
- Propale ideologije i lijevi i desni služe samo lijenim političarima koji ne znaju ništa osim toga. HNS-u i meni takve podjele predstavljaju nešto o čemu ne treba trošiti riječi i što treba konačno ostaviti u ladicama prošlosti. Ideološke teme koče razvoj, stvaraju dodatne rascjepe u društvu, izazivaju konflikte i ne namjeravam se njima baviti. Vjerujem da je vrijeme za nove, mlađe generacije političara koji nemaju vremena za rasprave o krvnim zrncima, pločama i pozdravima nego se žele baviti bitnim temama kao što je poslovanje, obrazovanje, bolja budućnost za nas i našu djecu, ostanak mladih, dobre plaće. Želim raditi na tome da svi u Hrvatskoj imaju pristojan život, da mogu raditi i od svoje plaće normalno živjeti i uvažavaju različitosti. Rado ću se prihvatiti tih „malih“ tema, a avione i kamione prepuštam velikim političarima.
Trebaju li građani izaći na izbore za EU parlament i zašto se to njih tiče?
- U prošlosti su brojni naši sugrađani bili spremni dati život za svoje obitelji i ovu državu, a danas se ljudima gadi potrošiti deset minuta, izaći na izbore i glasovati što opet najviše odgovara onima protiv kojih su. Građani trebaju izaći na svake pa tako i na izbore za EU parlament. Još nismo dovoljno osvijestili da je budućnost Europe i hrvatska budućnost i da 70 posto svih propisa koje donosi EU parlament izravno utječe na naš život. Članstvo u Europskoj uniji otvorilo nam je puno prilika, a u Bruxelles treba poslati one ljude koji znaju kako će iskoristiti te prilike. Od povlačenja fondova EU, do brojnih zakonodavnih tema koje se tiču svake zemlje članice, do razvijanja tehnologije, ekologije, obrazovanja, ljudskih prava, slobode medija... To je samo dio onoga o čemu se odlučuje u EU parlamentu. Ako itko misli da ga se to ne tiče, rekla bih mu da provede 26. svibnja na kauču, ali ne mogu dobiti na lotu ako barem ne probaju uplatiti lutriju. Ako ne zbog sebe, makar zbog svoje djece.
Impresivna biografija
Ruža Kovačević Bilić je po struci sociolog i filozof, diplomirala u Zadru, radila kao novinarka i urednica na gradskoj televiziji, pa na Pučkom otvorenom učilištu u Trogiru kao voditelj obrazovnih programa, a zadnje dvije godine je dogradonačelnica koja se najviše bavi resorima kulture, obrazovanja i socijalnih djelatnosti, ali i vodi i koordinira druge projekte. Ona je osmislila i realizirala projekt Participativnog budžetiranja (uključivanja građana u kreiranje proračuna) koji je Trogir proveo kao prvi grad u Dalmaciji i koji je u prvoj godini naišao na veliki interes i sudjelovanje građana, trenutno provodi projekt brendiranja Trogira što je prvo brendiranje destinacije u Dalmaciji, rukovodi projektom obnove kina koje će postati multimedijalni polivalentni centar i co-working prostor za freelancere. Radila je na realizaciji projekta Dječji vrtić partner obiteljima koji se financirao iz EU fondova pa sad imaju produženi boravak, logopede, defektologe, sportske grupe. Osigurala je svakom djetetu kojemu je bio potreban asistenta u nastavi. Trogir je u zadnje vrijeme realizirao 14, a ugovorio gotovo 50 milijuna kuna projekata iz EU fondova (dosta od toga su upravo projekti u njenim resorima).