Posljednjih nekoliko godina sve su učestaliji i intenzivniji toplinski udari. Toplinski udar je iznenadni kolaps organizma koji nastaje zbog često naglog i prekomjernog povišenja tjelesne temperature i nemogućnosti organizma da se hladi znojenjem i temperaturu održi u normalnim granicama. Toplinski udari predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju.
Upravo zbog njihove učestalosti i naglog porasta temperature kojeg smo doživjeli u proteklom mjesecu, a nastavit će se i tijekom ljeta, potrebno je razumjeti negativne posljedice toplinskog udara.
Na svoje zdravlje posebno moraju paziti rizične skupine: to su kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti, osobe starije od 65 godina, djeca, radnici na otvorenom, sportaši, vojnici...
Prilikom velikih vrućina krvne žile se šire, zbog čega se tlak snižava što može dovesti do slabosti i nesvjestice. Također, srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta. Smanjuje se cirkulartorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu. Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost. UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži kao što je melanom, a može uzrokovati i razvoj mrene na oku. U ljetnim mjesecima, bolnice bilježe porast broja pacijenata s dehidracijom, srčanim udarima i problemima s disanjem, što opterećuje zdravstveni sustav.
Potrebno je biti oprezan
Tijekom ljetnih mjeseci i velikih vrućina koje oni sa sobom donose, treba biti oprezan i zaštititi kako svoje zdravlje tako i zdravlje bližnjih. Kako bi se smanjile negativne posljedice toplinskih udara, potrebne su adekvatne preventivne mjere. Hrvatski zavod za javno zdravstvo preporuča sljedeće:
- Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
- Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
- Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera.
- Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
- Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
- Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
- Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
- Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta
Važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite. Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću. Hrvatski zavod za javno zdravstvo upozorava da prilikom klimatizacija temperatura ne bude više od 7 stupnjeva niža nego što je to vani, a napominju da je dobro i izbjegavati težak fizički rad.
Potrebno je znati raspoznati znakove toplinskog udara. Simptomi su crvena i vruća koža, glavobolja i smušenost, grčevi u mišićima, mučnina, malaksalost i razdražljivost, ubrzani puls i disanje, nesvjestica te tjelesna temperatura iznad 40°C.
Kako pomoći
Ako ste u blizini osobe za koju sumnjate da je pogođena toplinskim udarom, važno je brzo reagirati. Hitna intervencija je ključna jer neliječen toplinski udar može uzrokovati trajne zdravstvene probleme ili čak smrt. Budući da ovaj medicinski hitni slučaj često zahtijeva stručnu pomoć za sprečavanje oštećenja organa, odmah nazovite hitnu pomoć. Dok čekate dolazak medicinskog tima, poduzmite korake kako biste sami pružili pomoć.
Pomoć unesrećenoj osobi započnite hlađenjem. Premjestite je u klimatizirani prostor i uklonite višak odjeće. Ako je moguće, istuširajte osobu mlakom vodom ili primijenite ledene obloge na glavu, vrat, pazuhe i prepone. Uperite ventilator prema tijelu kako biste pomogli ukloniti sloj topline s kože.
Ako je osoba pri svijesti, dajte joj hladnu tekućinu, po mogućnosti vodu ili izotonični napitak. Ako osoba nije pri svijesti ili povraća, postavite je u bočni položaj kako biste spriječili gušenje. Pratite tjelesnu temperaturu toplomjerom i nastavite s hlađenjem sve dok se temperatura ne vrati na normalnih 37 °C.
Kako biste zaštitili kardiovaskularni sistem od negativnog utjecaja vrućine, ključno je održavati hidrataciju, posebno tijekom kretanja ili fizičkog rada. Pijenje hladnih napitaka, osobito vode, pomaže tijelu da se hladi jer voda ima visoki toplinski kapacitet.
Također, važno je nadoknaditi izgubljenu sol koja se gubi znojenjem. Preporučuje se kupanje ili tuširanje, posebno mlakom vodom, i nošenje lagane, prozračne odjeće svijetlih boja koja reflektira sunčevu svjetlost. Tjelesne napore treba svesti na minimum, a unos hrane i sokova ograničiti.
Osobe s kroničnim bolestima trebaju redovito uzimati svoju terapiju, a po potrebi prilagoditi dozu lijekova u dogovoru s liječnikom.
Vrućina utječe i na mentalno zdravlje
Znanstvena istraživanja potvrđuju da vremenski uvjeti, posebno vrućina i visoka vlaga, značajno utječu na mentalno zdravlje, raspoloženje i ponašanje. Tijekom vrućih dana postajemo razdražljiviji i osjetljiviji, a sitnice koje bi inače zanemarili, sada nas smetaju. Dok neki ljudi doživljavaju samo blagu razdražljivost, drugi mogu doživjeti ozbiljnije posljedice. Toplinski valovi često dovode do povećane razdražljivosti koja može eskalirati u nasilje i agresiju, a zabilježen je i porast broja samoubojstava.
Razlog pojačane razdražljivosti i smanjene tolerancije na frustraciju je promjena u načinu na koji naš mozak funkcionira pri visokim temperaturama, što otežava kontrolu emocija. Vrućina negativno utječe na mozak i izaziva stres u organizmu, stoga je važno baviti se aktivnostima koje volimo kako bismo održali stabilnu tjelesnu temperaturu i dobro raspoloženje. Osim toga, visoke temperature uzrokuju osjećaj umora, čak i bez većeg fizičkog napora.
Upravo iz ovih razloga je važno da se pravilno brinemo o sebi i našem zdravlju tijekom ljetnih mjeseci kada vrućine katapultiraju u nebesa, a nošenje sa svakodnevnim stresom postaje sve teže.