Lipo je. Hajduk je prvi na tablici, dan se produžija. Doris piva, malo mi za sriću triba. Da se pita 13. prase, ne bi se ura više nikad ni vraćala, ali malo se toga mene pita.
Mada turističke analize kažu, a mi jesmo turistička sredina, da bi nam financijski više pasalo da mrak padne uru ranije. Kao turisti bismo ranije išli vani, automatski bi se kao više trošilo, i na koncu prihod bi bio veći.
Analize i postoje da bi se stvari i situacije analizirale, a iskreno, meni koji se tim poslom i bavim pa mi te analize čak i pogoduju, ja uru nikad više ne bi vraća. Bolja je energija, i ubi me onaj mrak u 4 popodne. Po mojim analizama, ja da sam doma u 8, više ne bi ni izlazija.
I sad kad se vratimo na gore navedeno, triba ostat zdrav. Danas ćemo se pokušati malo baviti zdravljem. Bog nam je namirija da živimo u ovakvoj lipoj sredini i da nam je svašta dostupno. Od plave ribe do odlične verdure. I to one prave domaće.
Ne bi vam vaše prase tilo puno pametovat, ali o zdravlju se moramo brinut sami. Niko neće skrbiti o našem zdravlju bolje nego mi sami. O zdravlju, između ostalog, naravno ovisi i ono što jedemo. Već smo jednom napisali u ovim tekstovima: ono smo što jedemo.
"Livamo krivo gorivo"
Ima jedna radio emisija na jednom lokalnom radiju koja se bavi zdravljem. Ja neću ulaziti, naravno, u nikakve detalje oko toga jer se to čak mene i ne pita, ali slušajući to, od gospodina koji se aktivno jako lijepo bavi s tim pitanjima, čuo sam i naučio jednu stvar s kojom se slažem. Naime, u više situacija je rekao: "livamo krivo gorivo". I da svi dobro znamo što bi se dogodilo kada bismo u benzinca nalili tank dizela. Ne bi išlo.
Pa je tako i kod nas. Ne paše svaka hrana isto svakome. I mi jako lako prepoznamo kada pojedemo nešto što nam ne paše. A to nešto može biti i fantastična namirnica i odlično pripremljeno. Ali nama jednostavno ne paše. Sa malo evidencije vrlo bismo brzo došli do namirnica koje naše tijelo iz nekog razloga ne želi.
Jedan divan gospodin, profesionalni nogometaš, mi je jednom prilikom rekao: "Ja nisam alergičan na gluten, meni to kao na prvu ne smeta, ali ja kad jedem puno glutena, se jednostavno osjećam glupo." Vidite kako netko tko skrbi o svom zdravlju može prepoznati anomaliju. Naravno, on ne poglupi od glutena, nego se osjeća sporije, nemoćnije, tromije. Tako mislim da svatko od nas može reagirati.
U našoj mikrosredini zdrava prehrana bila bi sezonska i automatski takva prehrana nije ni najskuplja. Konzumacijom srdele, pedoča, skuše, raže, mola, sad kreće sezona tikvica, pa mladog graška i tako sve redom do mladog boba, krumpira, poma, jedemo zdravo i sezonski. Naravno, iz prehrane ne treba izbaciti meso, to nikako, ni crveno ni ono bijelo, jer sad će i mlada janjetina, ona pripremljena na ražnju ili sa bižima, biti vrhunski specijalitet.
U ishranu obavezno ubacite i veće količine sezonskog voća jer je to našem tijelu prijeko potrebno. Da, nažalost, neke od navedenih namirnica su i preskupe za prosječnog potrošača, tu bih posebno apostrofirao i prve vjesnike proljeća, šparoge, ali i dalje je to sve jeftinije od terapije i tableta. A tad, nažalost, niko ne pita za cijenu.
90 od 100 najboljih namirnica svijeta imamo u Hrvatskoj
I sad trebamo procijeniti samo kojim putem ići. Mi koji dolazimo iz industrije koja se bavi hranom, trebali bismo posebno ukazivati na te stvari i na važnost sezonske prehrane. Ma ne kažu za ludu da je vrhunski restoran onaj na čijem meniju okosnicu čine namirnice koje dolaze iz kruga od 100 kilometara. To bi bila ta mikrosredina. Užasno važna za gastronomiju, a još važnija za naše zdravlje.
I sad, kad sve ovo sažmemo, dolazimo do frapantne činjenice: 90 posto najboljih namirnica na svijetu mi imamo u tih naših 100 kilometara. Na tu temu smo 2019. u suradnji s našom dragom Oljom Martinić, a na temu knjige gospodina Georga Meteljana "100 najzdravijih namirnica svijeta", pripremili jedan edukativni ručak da bi i naši klijenti spoznali s kakvim namirnicama radimo. Vodeći se upravo tom knjigom, spoznali smo da 90 od 100 najboljih namirnica svijeta imamo baš u Hrvatskoj.
Kako je gospodin Meteljan nedavno preminuo, neka ova današnja kolumna bude jedno veliko hvala njemu i njegovom cjeloživotnom trudu.
A mi u nastavku donosimo jednu predivnu krem juhu od šparoga. Bez zadrške i bez zaprške, čitajte 13. prase.
Pišite nam i dalje na info@zorabila.com.
Zdravi i veseli bili.
Krem juha od šparoga
- 300 g šparoga (može i onih iz uzgoja)
- 150 g krumpira
- 1 poriluk
- Češnjak, peršin
- Maslinovo ulje
- 2 jaja
- Sol, papar
Očistite šparoge, onaj tvrdi dio iskoristite za temeljac uz dodatak povrća. I inače nikako nemojte bacati te tvrde dijelove šparoga, ako vam ne treba temeljac, od njih skuhajte čaj. Pustite da uzavre voda s tvrdim dijelovima šparoga, ostavite ih 5 minuta u vodi i procijedite. Istina, nije nekog okusa, ali je jako zdravo.
No, vratimo se juhi. Očistite krumpir i narežite ga na kocke, na maslinovom ulju dinstajte poriluk, dodajte krumpir te pirjajte nekoliko minuta, dodajte češnjak te zalijte temeljcem od šparoga. Kuhajte 15 minuta, dodajte vrhove šparoga, začinite po želji i nakon 2 minute ugasite juhu.
Od starog kruha prepržite krutone, a u tvrdo skuhajte 2 jaja. Juhu dobro izblendajte, te u serviranju dodajte krutone, tvrdo kuhano jaje (po pola na svakom pjatu) i završite s maslinovim uljem.
Dobar tek!
