Povodom tematske sjednice Skupštine Splitsko-dalmatinske županije o stanju zdravstvene zaštite, vijećnici SDP-a i Savjet za zdravstvo SDP SDŽ ističu kako je Republika Hrvatska među zemljama u kojima veliki broj stanovništva starijeg od 65 godina svoj zdravstveni status doživljava kao loš ili vrlo loš. Isto tako, mnogi građani smatraju da im nisu dostupne usluge koje bi zadovoljile potrebe primjerene njihovom zdravstvenom stanju. Vrijeme čekanja na elektivni zahvat je među najduljima u Europi, a po broju domova za starije i kreveta za njih (uključujući palijativnu skrb) smo na začelju. Stoga sustav zdravstvene zaštite treba učiniti učinkovitijim, boljim te lakše dostupnim, posebice djeci, starijim i osobama s invaliditetom. Posebno je to važno u područjima koja su udaljena od bolnica, na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim krajevima.
U ambulantama primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, pedijatrija) već nedostaje liječnika, a u budućnosti će problem biti i još teži. Primjerena zdravstvena zaštita djece u SDŽ trenutno opstaje zahvaljujući pedijatricama koje su "zamrzle" svoju mirovinu i nastavile raditi. Njih je skoro 20%, a dio ambulanti predviđen Mrežom HZZO-a nije niti ugovoren jer nema tko raditi u njima. Ove godine uvjete za mirovinu ispunjava i druga solinska pedijatrica pa će Solin, najmlađi grad u Hrvatskoj, ostati bez "radno aktivne < 65 g." pedijatrice. U mirovinu bi trebale ići i pedijatrice iz Omiša, Supetra i Hvara, a pitanje je tko će ih zamijeniti.
Stoga Županija i jedinice lokalne samouprave moraju uspostaviti poticajne mjere, uključujući stipendiranje studenata te subvencionirani smještaj, kojima će privući liječnike u svoje sredine, a postojeće motivirati na ostanak. Moderniziranjem i ojačavanjem Domova zdravlja i unapređenjem mreže pružatelja zdravstvene zaštite treba stvoriti pretpostavke da dio bolničkih usluga preuzmu domovi zdravlja. Bolesnici moraju imati mogućnost da većinu svojih zdravstvenih potreba zadovolje što bliže svom mjestu stanovanja bez nepotrebnih putovanja u velike bolnice i gradove. Osim povećane dostupnosti specijalističke skrbi, time će se značajno smanjiti i sredstva koja se sada izdvajaju za putne troškove.
Važno je uspostaviti sustav civilne hitne helikopterske medicinske službe te sustav brzih sanitetskih brodica. To je posebice važno za otoke i ostala teže dostupna područja Splitsko-dalmatinske županije. Važno je poboljšati Hitnu medicinsku pomoć u Dalmatinskoj zagori. Cilj je da se svim građanima za životno ugrožavajuća stanja osigura optimalna zdravstvena skrb unutar „zlatnog sata“.
Dio dijagnostičkih pretraga mora biti dostupan u povećanom obimu nego sada te se rad mora organizirati u dvije smjene. Na tržištu postoji dovoljno inženjera radiologije, a zatim se teleradiološki može organizirati očitavanje slika i izdavanje nalaza. Laboratorijska dijagnostika primjerena 21. stoljeću mora biti dostupna tijekom vikenda i blagdana korištenjem „Point of care“ analizatora koji mogu biti od velike pomoći u dijagnostici srčanih infarkta, akutnih upalnih stanja i elektrolitskih poremećaja.
Donošenjem novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jedinice regionalne samouprave su morale od 1. siječnja 2019. organizirati punktove posebnih dežurstava liječnika primarne zdravstvene zaštite. Do sada u SDŽ ta dežurstva nisu učinkovito organizirana i čim prije treba donijeti konkretan plan kako bi sustav mogao profunkcionirati bez, sada prisutnih, nejasnoća i nedorečenost.
Prazni prostori u prostorima DZ u Hvaru, Makarskoj i sl. se trebaju iskoristiti za ustrojavanje palijativne skrbi.
Osim u liječnike, iznimno je važno da lokalna i regionalna samouprava značajnije potiče edukaciju medicinskih sestara i tehničara. Njihovom edukacijom i „task shiftingom“ se može zdravstveni sustav učiniti učinkovitijim i optimalnijim. Glede edukacije medicinskih sestara, smanjivanjem broja razreda te broja učenika u razredu, godišnje će splitsku Zdravstvenu školu završavati skoro 50% manje učenika. Stoga je važno da SDŽ, kao osnivač škole, pokuša ishoditi od Ministarstva znanosti i obrazovanja potrebne dopusnice za otvaranje novih razreda te tako spriječi u skoroj budućnosti dodatno otežano pružanje zdravstvene skrbi svim našim sugrađanima.
Značajan priljev turista otežava pružanje redovite zdravstvene zaštite u manjim mjestima, gdje ima malo liječnika, a broj stanovnika se poveća za 5-10x u odnosu na zimski period. Rješenje je u povećanju ili broja timova Hitne medicinske pomoći ili u organiziranju turističkih ambulanti koje uz koordinaciju DZ SDŽ treba organizirati i financirati lokalna samouprava.
Važno je prostorno i kadrovski ojačati i rad Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju. Mentalno zdravlje te duševne bolesti i poremećaji djece i adolescenata jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema. Ovo je izrazito preventivna struka. Čak oko 70% problema u dječjoj dobi se može povoljno liječiti ranom intervencijom i terapijom, a istraživanja cost-benefit studija ukazuju da svaka kuna uložena u ranu intervenciju uštedi 7 puta veći iznos. Treba ojačati i suvremenu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju poremećaja sluha i vida vodeći se primjerom ustanova kao što su SUVAG ili Mala kuća u Zagrebu.
Konačno, nužno je provesti natječaj za ravnatelja DZ SDŽ bez uplitanja politike i odabrati kandidata temeljem stručnosti i kvalitetnog programa rada koji će osnažiti ulogu Doma zdravlja, a poglavito povećanjem dostupnosti specijalističkih usluga. Mnogi sadašnji problemi zdravstvene zaštite u Županiji su upravo plod lošeg menadžmenta, nedostatka vizije i neoptimalnog planiranja!
Povodom tematske sjednice Skupštine Splitsko-dalmatinske županije o stanju zdravstvene zaštite, vijećnici SDP-a i Savjet za zdravstvo SDP SDŽ ističu kako je Republika Hrvatska među zemljama u kojima veliki broj stanovništva starijeg od 65 godina svoj zdravstveni status doživljava kao loš ili vrlo loš. Isto tako, mnogi građani smatraju da im nisu dostupne usluge koje bi zadovoljile potrebe primjerene njihovom zdravstvenom stanju. Vrijeme čekanja na elektivni zahvat je među najduljima u Europi, a po broju domova za starije i kreveta za njih (uključujući palijativnu skrb) smo na začelju. Stoga sustav zdravstvene zaštite treba učiniti učinkovitijim, boljim te lakše dostupnim, posebice djeci, starijim i osobama s invaliditetom. Posebno je to važno u područjima koja su udaljena od bolnica, na otocima, ruralnim te brdsko-planinskim krajevima.
U ambulantama primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, pedijatrija) već nedostaje liječnika, a u budućnosti će problem biti i još teži. Primjerena zdravstvena zaštita djece u SDŽ trenutno opstaje zahvaljujući pedijatricama koje su "zamrzle" svoju mirovinu i nastavile raditi. Njih je skoro 20%, a dio ambulanti predviđen Mrežom HZZO-a nije niti ugovoren jer nema tko raditi u njima. Ove godine uvjete za mirovinu ispunjava i druga solinska pedijatrica pa će Solin, najmlađi grad u Hrvatskoj, ostati bez "radno aktivne < 65 g." pedijatrice. U mirovinu bi trebale ići i pedijatrice iz Omiša, Supetra i Hvara, a pitanje je tko će ih zamijeniti.
Stoga Županija i jedinice lokalne samouprave moraju uspostaviti poticajne mjere, uključujući stipendiranje studenata te subvencionirani smještaj, kojima će privući liječnike u svoje sredine, a postojeće motivirati na ostanak. Moderniziranjem i ojačavanjem Domova zdravlja i unapređenjem mreže pružatelja zdravstvene zaštite treba stvoriti pretpostavke da dio bolničkih usluga preuzmu domovi zdravlja. Bolesnici moraju imati mogućnost da većinu svojih zdravstvenih potreba zadovolje što bliže svom mjestu stanovanja bez nepotrebnih putovanja u velike bolnice i gradove. Osim povećane dostupnosti specijalističke skrbi, time će se značajno smanjiti i sredstva koja se sada izdvajaju za putne troškove.
Važno je uspostaviti sustav civilne hitne helikopterske medicinske službe te sustav brzih sanitetskih brodica. To je posebice važno za otoke i ostala teže dostupna područja Splitsko-dalmatinske županije. Važno je poboljšati Hitnu medicinsku pomoć u Dalmatinskoj zagori. Cilj je da se svim građanima za životno ugrožavajuća stanja osigura optimalna zdravstvena skrb unutar „zlatnog sata“.
Dio dijagnostičkih pretraga mora biti dostupan u povećanom obimu nego sada te se rad mora organizirati u dvije smjene. Na tržištu postoji dovoljno inženjera radiologije, a zatim se teleradiološki može organizirati očitavanje slika i izdavanje nalaza. Laboratorijska dijagnostika primjerena 21. stoljeću mora biti dostupna tijekom vikenda i blagdana korištenjem „Point of care“ analizatora koji mogu biti od velike pomoći u dijagnostici srčanih infarkta, akutnih upalnih stanja i elektrolitskih poremećaja.
Donošenjem novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti, jedinice regionalne samouprave su morale od 1. siječnja 2019. organizirati punktove posebnih dežurstava liječnika primarne zdravstvene zaštite. Do sada u SDŽ ta dežurstva nisu učinkovito organizirana i čim prije treba donijeti konkretan plan kako bi sustav mogao profunkcionirati bez, sada prisutnih, nejasnoća i nedorečenost.
Prazni prostori u prostorima DZ u Hvaru, Makarskoj i sl. se trebaju iskoristiti za ustrojavanje palijativne skrbi.
Osim u liječnike, iznimno je važno da lokalna i regionalna samouprava značajnije potiče edukaciju medicinskih sestara i tehničara. Njihovom edukacijom i „task shiftingom“ se može zdravstveni sustav učiniti učinkovitijim i optimalnijim. Glede edukacije medicinskih sestara, smanjivanjem broja razreda te broja učenika u razredu, godišnje će splitsku Zdravstvenu školu završavati skoro 50% manje učenika. Stoga je važno da SDŽ, kao osnivač škole, pokuša ishoditi od Ministarstva znanosti i obrazovanja potrebne dopusnice za otvaranje novih razreda te tako spriječi u skoroj budućnosti dodatno otežano pružanje zdravstvene skrbi svim našim sugrađanima.
Značajan priljev turista otežava pružanje redovite zdravstvene zaštite u manjim mjestima, gdje ima malo liječnika, a broj stanovnika se poveća za 5-10x u odnosu na zimski period. Rješenje je u povećanju ili broja timova Hitne medicinske pomoći ili u organiziranju turističkih ambulanti koje uz koordinaciju DZ SDŽ treba organizirati i financirati lokalna samouprava.
Važno je prostorno i kadrovski ojačati i rad Poliklinike za rehabilitaciju osoba sa smetnjama u razvoju. Mentalno zdravlje te duševne bolesti i poremećaji djece i adolescenata jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema. Ovo je izrazito preventivna struka. Čak oko 70% problema u dječjoj dobi se može povoljno liječiti ranom intervencijom i terapijom, a istraživanja cost-benefit studija ukazuju da svaka kuna uložena u ranu intervenciju uštedi 7 puta veći iznos. Treba ojačati i suvremenu dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju poremećaja sluha i vida vodeći se primjerom ustanova kao što su SUVAG ili Mala kuća u Zagrebu.
Konačno, nužno je provesti natječaj za ravnatelja DZ SDŽ bez uplitanja politike i odabrati kandidata temeljem stručnosti i kvalitetnog programa rada koji će osnažiti ulogu Doma zdravlja, a poglavito povećanjem dostupnosti specijalističkih usluga. Mnogi sadašnji problemi zdravstvene zaštite u Županiji su upravo plod lošeg menadžmenta, nedostatka vizije i neoptimalnog planiranja!
