U prvom dijelu serijala Brodovi: Legenda o 'Lastovu' upoznali smo se s trajektom 'Lastovo' koji je već gotovo pola stoljeća simbol povezivanja otoka Korčule i Lastova sa Splitom.
...Ali toga svega danas ne bi bilo, kao niti ove priče, da 'Lastovo' nakon požara 1993. nisu odlučili spasiti
'Formula na moru', 'Car (Jadrana)', 'Starac', samo su neki od nadimaka koje je stekao tijekom 45 godina duge plovne karijere pod Jadrolinijinom zastavom. I ne čudi, jer kod mnogih putnika i članova posade zauzima posebno mjesto u srcu.
Koliko je samo fotografija snimljeno s 'Lastova', koliko cima bačeno, koliko je otpraćenih zalazaka sunca u duga, topla ljeta i u olujne, hladne i kratke zime, a tek izmijenjeno zaljubljenih pogleda... prema osobi, prema moru, i lipom dalmatinskom životu. Eh...
Ali toga svega danas ne bi bilo, kao niti ove priče, da 'Lastovo' nakon požara 1993. nisu odlučili spasiti.
Vijećalo se tada i razmišljalo, mnogi su i 'razbijali' glave mislima kako 'Lastovo' vratiti u život, jer ipak se za to vrijeme radilo o brodu koji je valjao i koji bi mogao potrajati, ali samo ako preživi. Pa iako je tada malo tko razmišljao o budućim uspomenama, one su vremenom nastajale i učinile 'Lastovo' vječnim.
U prvoj epizodi serijala razgovarali smo sa sadašnjim kapetanom 'Lastova' Milom Sršenom koji s 'Lastovom' plovi dugih 14 godina, i upravo se 152. put ukrcao na ovaj brod. Pa da je svaki put samo po jedan dan boravio na 'Lastovu', nakupila bi se tu 152 dana, ali dobro se zna da jedan ukrcaj traje minimalno 15 dana. Milo je inače već 34 godine zapovjednik, a prvi ukrcaj imao je 1979. na brod 'Zvir' tadašnje Jugolinije.
U ovoj su nam epizodi sugovornici Damir Jerkov i Domagoj Vranješ, zaljubljenici i poznavatelji 'Lastova'. A sada zajedno zaplovimo prošlošću!
Razglednice riječima - 'Lastovo' živi i u štampi
U Slobodnoj Dalmaciji koncem ožujka 1978. našao se i jedan od prvih članaka posvećen kupnji 'Lastova'. Između ostalog, napisano je i sljedeće.
"Prema informaciji iz Rijeke, brodarsko poduzeće 'Jadrolinija' upravo je sklopila ugovor o kupnji u Japanu trajekta za otvoreno more, za promet s udaljenijim otocima. Posada će preuzeti brod idućeg tjedna u luci Niihama na otoku Šikoku i isploviti put domovine, gdje se očekuje polovicom svibnja. Nakon dolaska u zemlju, brod će biti potpuno uređen i početkom lipnja će ući u redovan saobraćaj.
Novonabavljeno plovilo bit će najveći i najbrži trajekt za promet s otocima. Građen je 1970. Dužina mu je 73, širina 13,60, a gaz 3,70 metara. Nosivost je 500 putnika i više od 80 osobnih automobila ili 28 teških kamiona. Imat će i desetak kreveta za putnike, tri salona s oko 200 sjedećih mjesta, a isto toliko na palubi. Pokreću ga dva motora od po 1445 KS kojima postiže maksimalnu brzinu od 15.5 čv, a redovnu 14.5 čvorova".
U velikoj fotogaleriji iz arhiva Svučilišne knjižnice u Splitu pogledajte novinske članke koje smo uspjeli pronaći o trajektu 'Lastovu'.
I veliki Smoje je pisao o 'Lastovu', malo se i naživcirao: "Brod krcat, a priko garaže, priko skala pristižu novi putnici"
U vruće ljeto 1985., kada je 'Lastovo' imao već poveći broj odvoženih milja po našemu moru, ukrcao se i legendarni novinar i književnik Miljenko Smoje. A što je to njega toliko zaintrigiralo da je 'Lastovu' posvetio poveći članak?
U Smojinom tekstu objavljenom 30. srpnja 1985. u Slobodnoj Dalmaciji naziva "Trajekt u bezdušne ure: Užareni šumpreš plovi za Lastovo", naš je trajekt glavni lik - pa se kao u kakvoj bajci isprepliću lijepe i ružne karakteristike ljudi, odnosa i (ne)vremena, a sve to traje koliko i sama vožnja.
"Zna sam šta me čeka, ali opet nisam pretpostavja da će to biti taki pakal. Jeman ja puno utakmic u nogan, ali ovu, na trajektu 'Lastovo', nije mi tribalo odigrat.
'Lastovo' je lipi, veliki i komodni brod, ali je čudno tepli brod. Dovuka san se do broda i upa u užareni šumpreš. Brod krcat, a priko garaže, priko skala pristižu novi putnici: matere, babe, žene, dica. Pušu, uzdišu, stenju, potižu kufere, dodaju fagote. 'Lastovo' jema tri lipa salona. Sva tri puna. Paluba krcata. Saloni jemadu erkondišn, ali pari da su upalili grijanje na lađenje.
Putnici već sididu i po skalinan, ali vatadu misto doli u garaži, između auti i kamioni. Šankovi su već otvoreni. Rade punon paron. Letidu krigle bire.
Je lito, lipi, demokratični štađun. Sve nas razgolica, svuče, razgoliti. Padaju svi obziri. Muški skidaju košuju. Skidaju i majica. Svi goli do pasa. Gledan ji okupjeni oko šanka. Trbuji, dlake, runje... Vidin rezove od operacjuni. Najviše ji jema sa slipin črivon. Vidin i tragove zračenja od raki i tumori. Rade mi donese juvu. Ne mogu.
Va san mokar. Vas gorin. Krepat ću od vrućine. Pari mi se da misto gać jeman dva vrila tuba od olova. Ne mogu više. U punome salonu skidan gaće i ostajen u mudantine", nasmijao je Smoje čitatelje.
Od pristaništa do pristaništa - Lastovo ima svoj vez označen slovom L
Koncem ožujka 1978. u Slobodnoj Dalmaciji napisano je i ovo:
"Brod je namijenjen dnevnom prometu između Splita, Hvara, Vele Luke i Lastova. Nakon što se uredi trajektno pristanište u Veloj Luci i tako smanji trajanje manevra, predviđeno je da to plovilo čini još jedno direktno putovanje Split - Vela Luka".
Što nam ovaj podatak govori? Da je 'Lastovo' i onda među prvima uplovljavao u tadašnje novo pristanište, a 55 godina nakon, ovog je siječnja dočekao i najnovije. A na njemu - opet je piturom slovo 'L' iscrtano samo i jedino za 'Lastovo'.
Vozio je bez problema od Japana do San Francisca, o takvom se brodu radi
"Sve je počelo 2018. kada sam upoznao Damira Jerkova preko Facebook grupe Jadrolinija u srcu. Jedno proljetno popodne, točno se sjećam, igrao je Hajduk, meni je sinula ideja 'ajmo pokrenuti grupu na Facebooku naziva Putnički brodovi na Jadranu. Uskoro smo krenuli objavljivati slike Jadrolinije i svih drugih putničkih brodova. Preko te grupe upoznali smo dosta ljudi, a među njima i Andriju Pavičića, momka s Hvara koji živi u Zagrebu i zaljubljenik je u trajekt 'Lastovo'. Sa nama je još jedan momak iz Podgore koji je također zaljubljenik u brodove i ima svoj izletnički brod", kazao nam je Domagoj Vranješ koji je jedan od administratora grupe o 'Lastovu'.
Facebook grupa m/t Lastovo trajekt koji živi vječno osnovana je 2018. u proljeće, a mjesec dana prije sv. Nikole u prosincu 2019., 'Lastovo' je slavio 50. rođendan. S poznatim vodičkim fotografom Šimom Strikomanom napravljena je milenijska fotografiju na gatu. Strikoman je na podu iscrtao krunu za 'Cara', i tu su se poredali mnogi zaljubljenici broda, posada, učenici pomorske škole.
"Trajekt 'Lastovo' znači mnogo, ipak je to mali japanski div u Jadranu. Jednostavno ga obožavamo, riječima je to teško opisati. On je za otočane isto što je Pelješki most za Hrvatsku, za hrvatski jug - bez njega se može, ali je teško. A uz to, plovi kada ostali ne uspijevaju - njega bura ne sprječava. Obzirom na to, mnoge je otočane spasio kada bi morali hitno za KBC Split. Prije par godina jedan mladić nije bio dobro, uspio je doći do Splita 'Lastovom', a potom nam se pridružio i na milenijskoj fotografiji", s ponosom će Domagoj.
Razlog zašto je 'Lastovo' kako je vrijeme odmicalo postao mnogima sve draži brod, zaslužna je i posada. Smjenjivali su se kapetani, ali uvijek su to bili pravi ljudi.
"Baš sam danas mislio poći do broda i do kapetana, ali nekako, vrijeme je puno loše. Sjećam se, sve je počelo od moga zanimanja za meteorologijom", započeo nam je svoju priču Damir Jerkov, pa nastavio:
"Kako sam stalno na svojim brodićima na ribama, volio sam pratiti vremenske ekstreme na moru, jake oluje, grmljavine, vjetrove. Puno puta bih se krcao na neki trajekt i snimao bih nevrijeme. Onda je pokojni otac vidio što radim i rekao: 'Moj sinko, to ti je ćorav posao, imaš trajekt 'Lastovo' koji je najbolji u floti baš za te stvari - to je robustan, čvrst i jak brod, ukrcaj se na njega, pa ćeš vidjeti što su more i nevrijeme'. Tako je prije 10-ak godina zapuhalo jako olujno jugo, ukrcao sam se na 'Lastovo' i išli smo put Visa. Snimao sam, i u jednom sam trenutku bio blizu mosta kada je izašao jedan gospodin, imao je brčiće i naočale, pozdravio me i rekao: 'Vidim ja da vi to snimate, dođite ovamo, bolja će biti snimka'. Bio je to kapetan Milo Sršen. Malo po malo, tu smo postali prijatelji. Od tada je za mene 'Lastovo' postao sinonim za probijanje oluja".
'Lastovo' je izgrađen za dalek put, ima nisko nadgrađe i veliki gaz što čini dobru kombinaciju - prije dolaska u tadašnju Jugoslaviju plovio je na liniji Yokohama (Japan) - San Francisco i prevozio teretna vozila. Put je to od nekih 11.000 milja, i nije za svaki brod. Taj podatak je pronašao kapetan Paško Nadramija koji je 'Lastovo' nama i dovezao.
Dječak koji je volio 'Lastovo'
Na 'Lastovu' su zabilježeni mnogi trenuci, neki su na njemu čak i rođeni, ali kako to u životu biva, ne dobiju sve priče sretan kraj. Jedna od njih je i priča o dječaku koji je obožavao 'Lastovo'.
Njegovo ime je Robert Vrenko, Velolučanin je rođen 19. prosinca 2001., a preminuo je 24. travnja 2018. nakon borbe s karcinomom.
Njemu u čast, i danas se unutar broda nalazi uokvirena slika kako 'kormilari Lastovom'. A na njegov 18. rođendan koji nažalost nije dočekao, posada je ispred Vela Luke, onako kako samo 'Lastovo' zna, za njega dugo i tužno potrubila.
Poruka njegove tete stigla je administratorima grupe o 'Lastovu', a u nastavku je prenosimo.
"Ne znam jeste li u mogućnosti ostvariti moju molbu ali ništa ne gubim time što Vas zamolim. Trajekt 'Lastovo' obilježio je živote puno ljudi, a nas, Velolučana, Korčulana, Lastovaca pogotovo. Među svim tim životima i ljudima bio je i jedan mali dječak koji nije cio svoj život živio u Veloj Luci, ali su Luka i trajekti bili njegov život. Volio je sve trajekte ali 'Lastovo' najviše. Jer je jedino on mogao voziti po vremenu koje je on najviše volio - po najžešćoj južini. Uvik bi po najvećem nevremenu htio vani, a mi veliki smo vikali na njega. Kada je upisao školu u Splitu, nije više bilo velikih da ga sputavaju, pa bi izašao van i uživao u borbi 'Lastova' s valovima i vjetrom, i vrištao od smijeha. Snimao je sve samo da nam pokaže i zaledi nam krv u žilama. Taj dječak je bio moj neput, druga polovina moje duše, koji je nažalost preminuo od karcinoma prije godinu i pol dana. I zadnji put u njegovu ga je Luku doveo trajekt. Moja molba jest; 19. prosinca taj dječak bi napunio 18 godina. Ukoliko ijednu liniju za Luku toga dana bude vozio 'Lastovo', bi li mogao bar jednom zatrubiti onu svoju moćnu trubu za tog dječaka? Vjerojatno molim previše, i ako nije moguće razumijem. Hvala u svakom slučaju. Lip pozdrav i mirno more."
Nakon ove poruke - sve je ostalo zapisano u povijesti. Pa iako priča nema sretan kraj, ima onaj posljednji zvuk trube na koji nitko nije ostao ravnodušan.
"Iako je bilo tih težih trenutaka, u sjećanju mi je ostalo i mnogo lipih: rođenje malenoga Frane, na putu između Korčule i Splita, pa još jedan pozitivni događaj koji je obilježio 'Lastovo': nakon teške prometne nesreće i otpusta na kućnu njegu, jednom se dječaku stanje naglo pogoršalo i kapetan Branko ga je prevezao do Splita. Ali ne na bilo kakav dan, taj dan u veljači 2019. imali smo najjači udar bure ikada zabilježen, puhalo je 176 km/h. 'Lastovo' je po tom vremenu došao s Korčule u Split, iako mu je na punti Hvara zbog nevremena otkazao jedan motor. Zahvaljujući posadi i 'čeličnom' trajektu život je dječaku spašen", prisjetio se Jerkov.
"On to može podnijeti i još uvijek je siguran i pouzdan, ali vrijeme curi..."
Uskoro će 'Lastovo' na 'njegovoj' liniji zamijeniti trajekt 'Vela Luka' koji je također japanske proizvodnje, a i dosta je veći i mlađi od 'Lastova'. Time bi 'Lastovo' trebao dobiti dostojnu zamjenu. A što onda? Činjenica je ipak da je more učinilo svoje, 'Lastovo' plovi preko 50 godina. On to može podnijeti i još uvijek je siguran i pouzdan, ali vrijeme curi. Samo da kraj ne bude rezalište, nego neka ostane kod nas - jer nakon toliko godina, samo i jedino u Hrvatsku pripada.
"Vjerujem da će 'Lastovo' dobiti još jednu klasu i da će ploviti još pet godina, ali na zadarskom području. Kada mu dođe vrijeme za kraj, borit ćemo se da ne ide u rezalište. Po meni, bilo bi pametnije da se brod potopi, naravno bez opreme, pa može biti mrjestilište za ribe, ali i atrakcija za ronioce. Na primjer, američka vojska sve svoje brodove na taj način zbrinjava", iznio nam je vlastitu zamisao Jerkov koji vodi i Facebook grupu Zaustavimo devastaciju Jadrana, koja se bavi zaštitom primorja, mora, ribe i cijeloga Jadrana.
Trajekt 'Vela Luka' novi je Jadrolinijin trajekt kupljen kao zamjena za 'Lastovo'. 'Vela Luka' broji sitno do svoga prvog putovanja, a 'Lastovo' bi od ljeta trebao preuzeti već spomenuto zadarsko područje na kojem će ploviti do umirovljenja.
"Nadamo će da će novi trajekt 'Vela Luka' biti ono što je trajekt 'Lastovo' bio sve ove godine... a ja bih najrađe volio da voze zajedno", zaključio je Domagoj.
'Lastovo' je svoju priču ispričao, ali ona ipak nije gotova. Zato, nećemo još stavljati 'točku na i', nego pratiti i dalje ono što je srcu blisko - more, valove i - 'Lastovo'.
