[dropcap]S[/dropcap]iječanj je mjesec u kojem je bura česta, a u dosadašnjem tijeku zime najjača je bila ona koja je puhala početkom druge dekade mjeseca. Tada su najjači udari u Podvelebitskom kanalu dosezali gotovo 200 km/h, a i uz obalu Dalmacije bilo je orkanskih udara preko 130 km/h. Bura je vjetar koji vežemo uz stabilno i hladno vrijeme, no i to ima iznimaka. "Škura" bura je rijetka pojava kada je puhanje ovog vjetra povezano uz oblačno vrijeme s oborinama. Jedan od najekstremnijih primjera škure bure dogodio se 14.11.2004. kada je uz orkansku buru na dijelu obale palo preko 100 litara kiše po kvadratnom metru, a bura je napravila golemu štetu.
Škure bure bilo je i početkom veljače 2012. za ciklone "Gabor" kada je u Splitu palo preko 20 centimetara snijega, a snježni pokrivač u gradu se zadržao rekordni broj dana.
Ovih dana puše bura bez oborina. Iako je prohladno, ne radi se o bilo kakvoj ekstremnoj hladnoći. Na obali postoje područja u kojima je bura redovito jača, kao i ona gdje je slabija nego u okolici. To isključivo ovisi o reljefnim obilježjima bure i kutu njenoga puhanja.
Kaže se da se bura rađa u Trstu, a umire u Boki Kotorskoj. Najjače puše podno Velebita, no i u samoj Dalmaciji postoje vjetrovite lokacije. Bura podno Biokova itekako može biti snažna, u ekstremnim situacijama udari prelaze 200 km/h. Istočnije od Makarske rivijere nalaze se Dupci, svojevrsni procjep između dvije reljefne uzvisine gdje se nagomilana hladna zračna masa strovaljuje prema moru. Svaki vozač dobro zna koliko puše na ovom području za vrijeme pravih bura. Na splitskom području najvjetrovitije je na području Klisa gdje bura dobiva na ubrzanju dok zrak struji kroz "pukotinu" između Mosora i Kozjaka.
Zanimljivu snimku nedavno je objavio projekt Copernicus čiji se sateliti nalaze u Zemljinoj orbiti na nešto više od 800 kilometara visine. Satelitska snimka jasna je jer je u vrijeme snimanja (12. siječnja) vrijeme bilo stabilno bez oblačka na nebu. Snimka je zahvatila područje srednje Dalmacije, a na njoj se jasno vidi gdje bura stvara najviše valova i morske prašine na moru. To je područje od Omiša do Makarske.
https://www.facebook.com/crometeo.hr/photos/a.473763756079691/4563057050483654/
Intenzitet puhanja je takav da se preko Bračkog kanala digne morska prašina, a Pučišća, koja se nalaze nasuprot Dupcima, izgledaju kao mjesto u Podvelebitskom kanalu, o čemu smo pisali 10. siječnja...
ŠTO JE PROJEKT COPERNICUS?
Copernicus je program Europske unije za promatranje Zemlje, odnosno našeg planeta i njegova okoliša, za krajnju dobrobit svih europskih građana. U okviru programa nude se informacijske usluge koje se temelje na promatranju Zemlje satelitima i na in situ podacima (nesvemirski podaci).
Europska komisija koordinira i upravlja programom, koji se provodi u suradnji s državama članicama, Europskom svemirskom agencijom (ESA), Europskom organizacijom za iskorištavanje meteoroloških satelita (EUMETSAT), Europskim centrom za srednjoročne prognoze vremena (ECMWF), agencijama EU-a i Mercator Océanom.
Ogromne količine globalnih podataka dobivenih satelitima i putem kopnenih, zračnih i morskih sustava mjerenja pretvaraju se u informacije kako bi davatelji usluga, javna tijela i druge međunarodne organizacije mogle poboljšati kvalitetu života europskih građana. Usluge pružanja informacija besplatne su i javno dostupne korisnicima.