Posljednjih mjeseci kitovi su nekoliko puta snimljeni u Dalmaciji, a posljednji put danas u jutarnjim satima. Prvo je uočen oko 9 sati ujutro.
Naš čitatelj, koji se bavi fotografijom, uspio ga je snimiti s udaljenosti od čak 2 i pol kilometra.
- Došao je s istoka. Viđen je u Dingaču, Podobuču, a onda se pojavio oko 400 metara van uvale Pratenica u Postupu.
Oko 10:10 ponovno se pojavio i to u blizini Pratnica, te se okrenuo nazad i otišao rutom na istok - govori nam čitatelj.
"Zalutao je"
Drugi čitatelj snimio ga je nešto iza 11 sati kod Dingača.
- Bilo je veličanstveno. Gledalo smo ga s obale i na trenutke se neobično približio. Vjerojatno je zalutao i traži izlaz prema otvorenom moru. Iako na Pelješcu ima turista, ne vjerujem da će ih ovaj prizor prestrašiti - govori nam.
Dodaje da u svom životu nikada nije vidio kita uz obale Pelješca.
Stručnjaka smo upitali može li se na temelju snimke raspoznati o kojoj vrsti kita je riječ. Kaže nam da se radi o kitu perajaru. Radi se o istoj vrsti koja se tijekom proljeća mogla vidjeti od Visa do Rogoznice. Prije dvije godine truplo jedne jedinke bilo je pronađeno na Lošinju.
Kit perajar (lat. Balaenoptera physalus) je jedna vrsta brazdastih kitova. On je najbliži srodnik plavog kita i poslije njega je sljedeća najveća životinja na Zemlji.
Kit perajar je u prosjeku dugačak oko 20 metara, ali je već izmjeren i jedan perajar koji je bio dug 27 metara. Težina jednog takvog diva se procjenjuje na oko 70 tona. To znači, da je puno vitkiji i lakši od jednako velikog plavog kita, a lakši je i od nekih manjih vrsta kitova kao što je grenlandski kit ili ulješura. Gornja strana tijela mu je sivosmeđa a s donje strane je bijel. Najsigurnije ga se može prepoznati po nesimetrično obojenoj donjoj čeljusti: desna strana je bijela, a lijeva tamna.
Kitovi perajari žive u svim svjetskim oceanima. Ljeta provode u polarnim ili umjereno hladnim vodama, a zimi dolaze u umjereno topla i tropska mora.