Europska mreža SCORE (Sewage analysis CORe group — Europe) u suradnji s Agencijom Europske unije za droge (EUDA) provela je studiju u više europskih gradova. Riječ je o analizi otpadnih voda, a rezultati studije pod nazivom „Analiza otpadnih voda i droga – europska studija u više gradova“ objavljeni su 19. ožujka ove godine.
Ono što je zanimljivo u cijeloj priči jest činjenica da je studija otkrila koliko se konzumiraju nedopuštene droge na način da se mjerila razina tih tvari i njihovih metabolita izlučenih u urinu. Na taj način dobilo se podatke o količini droge po danima u tjednu.
SCORE mreža provodi godišnje praćenje otpadnih voda od 2011. godine. Te godine istraživanje je obuhvatilo 19 gradova iz deset država, a proučavane su četiri stimulativne droge. Studija provedena 2024. godine dala je rezultate za 128 gradova iz 26 država pri čemu se istraživalo šest različitih vrsta droga u urinu. Ono što je za nas zanimljivo u cijeloj priči jest činjenica da je u studiju po prvi puta uključen i Split.
Analiza otpadnih voda može otkriti fluktuacije u tjednim obrascima konzumacije psihoaktivnih tvari. Više od tri četvrtine gradova pokazalo je više tragova droga koje se obično povezuju s rekreacijskom uporabom (kokain, ketamin i MDMA) tijekom vikenda (petak–ponedjeljak). Nasuprot tome, tragovi amfetamina, kanabisa i metamfetamina ravnomjernije su raspoređeni tijekom cijelog tjedna.
Usporedit ćemo uporabu droga u hrvatskim gradovima koji su sudjelovali u studiji, a to su Split i Zagreb. Samo u jednom slučaju Split je iznad Zagreba po količini korištene droge, a riječ je o MDMA. Sve ostale vrste droge koje su zabilježene ovim istraživanjem mnogo se više koriste u našem glavnom gradu.
KOKAIN
U 2024. godini prosječno je u Zagrebu bilo kokaina 677.38 mg/1000 stanovnika po danu, a najviše ga se u urinu bilježilo nedjeljom.
Kada je Split u pitanju, prosječna razina urinarnih metabolita kokaina u 2024. godini iznosila je 232.99 mg/1000 stanovnika po danu. Najviše se šmrkalo četvrtkom, a zatim subotom.
Čini se da je kokain puno draži stanovnicima Zagreba. Tako je razina izmjerenih koncentracija metabolita kokaina u Zagrebu tijekom radnog tjedna približno 2.45 puta veća nego u Splitu, dok je vikendom ta razlika izraženija i iznosi oko 3.14 puta.
KANABIS
Kada je kanabis u pitanju, nakon uzlaznog trenda koji je svoj vrhunac imao 2020. godine, u gradu Zagrebu bilježi se pad od 2021. godine koji se nastavio i u godinama nakon. U 2024. godini prosječna razina urinarnih metabolita kanabisa iznosila je 88.8 mg/1000 stanovnika dnevno u Zagrebu, dok je u Splitu ta brojka na 4.93 mg/1000 stanovnika po danu, odnosno 18 puta je veća upotreba u Zagrebu.
AMFETAMIN
Na području grada Zagreba u 2024. godini prosječna razina urinarnih biomarkera amfetamina iznosila je 82.75 mg/1000 stanovnika po danu, dok je u Splitu ta brojka nešto niža - 79.93 mg/1000 stanovnika po danu.
U Zagrebu je najviše amfetamina u urinu zabilježeno nedjeljom, a slijede petak, srijeda, ponedjeljak… U Splitu se najviše amfetamina bilježi srijedom, slijede četvrtak, subota, utorak, ponedjeljak, nedjelja i petak.
METAMFETAMIN
Na području grada Zagreba, prosječna razina urinarnih biomarkera metamfetamina u 2024. godini iznosila je 45.47 mg/1000 stanovnika po danu, a najveća razina izmjerena je nedjeljom. U Splitu je ta brojka puno manja, iznosi 1.84 mg/1000 stanovnika po danu. Najviša razina zabilježena je u utorak, zatim u petak, nedjelju, ponedjeljak, subotu, srijedu i četvrtak.
MDMA
Na području grada Zagreba, u 2024. godini prosječna je razina urinarnih biomarkera MDMA-a iznosila 20.71 mg/1000 stanovnika po danu, a najveća razina izmjerena je u nedjelju. Na području grada Splita, u 2024. godini prosječna razina urinarnih biomarkera MDMA-a iznosila je 35.49 mg/1000 stanovnika po danu. U 2024. godini najveća razina urinarnih biomarkera MDMA-a u Splitu zabilježena je u četvrtak (63.53 mg/1000 stanovnika), zatim u subotu (54.21 mg/1000 stanovnika po danu), nedjelju (30.88 mg/1000 stanovnika po danu), utorak (26.89 mg/1000 stanovnika po danu), ponedjeljak (25.02 mg/1000 stanovnika po danu), srijedu (24.82 mg/1000 stanovnika po danu), petak (23.09 mg/1000 stanovnika po danu).
Razina izmjerenih koncentracija biomarkera MDMA tijekom radnog tjedna u Zagrebu u prosjeku iznosi 12.54 mg/1000 stanovnika po danu, dok u Splitu iznosi 38.41 mg/1000 stanovnika po danu. Razina izmjerenih koncentracija biomarkera MDMA vikendom u Zagrebu u prosjeku iznosi 24.54 mg/1000 stanovnika po danu, dok u Splitu iznosi 33.3 mg/1000 stanovnika po danu.
KETAMIN
Podaci za grad Zagreb nisu dostupni, dok je u Splitu prosječna razina urinarnih biomarkera ketamina iznosila 12.59 mg/1000 stanovnika po danu. U 2024. godini najveća razina urinarnih biomarkera ketamina izmjerena je u subotu, zatim u srijedu, četvrtak, petak, ponedjeljak, utorak i nedjelju.
Kada sve ovo gore pogledamo, možemo zaključiti da se u Splitu od svih navedenih vrsta droga ipak najviše koristi kokain.
- Kokain - 232.99 mg/1000 stanovnika po danu
- Kanabis - 4.93 mg/1000 stanovnika po danu
- Amfetamin - 79.93 mg/1000 stanovnika po danu
- Metamfetamin – 1.84 mg/1000 stanovnika po danu
- MDMA – 35.49 mg/1000 stanovnika po danu
- Ketamin - 12.59 mg/1000 stanovnika po danu
Droge je u Splitu uvijek bilo, ali u posljednje vrijeme sve je izraženija upotreba MDMA. Kada pogledamo podatke o zapljeni droge na području PU SD možemo primijetiti da je upravo te droge „ulovljeno“ dosta. Nalazi se na trećem mjestu – iza „trave“ i amfetamina.
Koliko je droge zaplijenjeno na području PU SD?
Evo što o zapljenama u prošloj godini kažu iz PU splitsko-dalmatinske.
„U 2024. godini na području Policijske uprave splitsko-dalmatinske policijski službenici ostvarili su 2.415 zapljena različitih vrsta droga.
Evidentirano je 2.179 prekršaja iz Zakona o suzbijanju zlouporabe droga. Nadalje evidentirano je 288 kaznenih djela iz domene suzbijanja zlouporabe droga za koja je protiv 211 osoba podnijeta kaznena prijava.
Tijekom provedenih zapljena pronađene su i oduzete sljedeće količine droga:
- 620,58 grama droge heroin,
- 2805 grama droge kokain
- 123,82 kg droge konoplje s više od 0,3% THC-a,
- 508 grama droge metamfetamin,
- 5908 grama droge hašiš,
- 48 doza droge LSD,
- 54,25 kg droge amfetamin (tzv. „speed“),
- 8647,83 grama droge MDMA,
- 263 stabljike biljke konoplje,
- 885,33 grama droge ketamin,
- 2379 komada lijekova s djelovanjem na psihofizičke sposobnosti.“
Inače, MDMA je droga karakteristična za zabave vezane uz elektronsku glazbu stoga ne čudi što s dolaskom turističke sezone raste i zapljena te vrste droge.
„Droga MDMA specifična je za zabave i manifestacije uz elektronsku glazbu i to razdoblje s početkom turističke sezone, pa do kraja iste, s pojavom velikog broja stranih državljana i održavanja takvih manifestacija na našem području raste konzumacija i zapljene navedene droge. U tijeku ostatka godine brojke i količina zapljena je dosta manja i ispod prosjeka za područje Republike Hrvatske“, kažu nam iz PU SD.
Što je MDMA?
MDMA (3,4-metilenedioksi-metamfetamin) popularno zvan ecstasy ili od nedavno i Molly je sintetička psihoaktivna droga koja ima sličnosti sa stimulansom amfetaminom, ali i s halucinogenom meskalinom. Stvara osjećaj viška energije, euforije, emocionalne topline i suosjećanja prema drugima te iskrivljuje percepciju osjetila i vremena.
MDMA je u samim počecima bio popularan među adolescentima i mladima u noćnim klubovima ili na rave partyjima, no ta droga se danas proširila na širok spektar konzumenata.
Kako se konzumira?
MDMA se konzumira oralno najčešće u obliku kapsula ili tableta. Popularni naziv Molly (sleng za „molekularno“) odnosi se na čisti kristalni prah u obliku MDMA-a koji se najčešće prodaje u kapsulama. Efekt droga traje najčešće tri do šest sati, iako nije neuobičajeno za konzumente da uzmu i drugu dozu droge nakon što efekti prve doze počinju blijedjeti. Često se konzumira u kombinaciji s drugim drogama.
Kako utječe na mozak?
MDMA djeluje na povećanje aktivnosti tri neurotransmitera – serotonina, dopamina i norepinefrina. Emotivni i pro-socijalni učinci MDMA su vjerojatno direktno ili indirektno uzrokovani oslobađanjem velike količine serotonina koji utječe na raspoloženje (no također i na druge funkcije poput apetita i spavanja). Serotonin također izaziva oslobođenje hormona oksitocina i vazopresina koji igraju važnu ulogu osjećajima ljubavi, povjerenja, seksualnog uzbuđenja i drugih društvenih iskustava. To se može objasniti karakterističnim osjećajima emocionalne bliskosti i empatije koje izaziva droga. Istraživanja provedena i kod ljudi i na štakorima pokazali su da MDMA podiže razinu tih hormona.
Poremeća serotonina prouzrokovan konzumiranjem MDMA dovodi do trošenja te važne kemikalije u mozgu uzrokujući negativne efekte, uključujući zbunjenost, depresiju, probleme sa spavanjem, žudnju za drogom i anksioznost, do kojih može ubrzo nakon prestanka konzumiranja droge ili kroz nekoliko dana ili čak nekoliko tjedana kasnije.
Neke osobe koje su duže vrijeme konzumirale MDMA iskusili su dugotrajnu zbunjenost, depresiju, probleme sa spavanjem i probleme s pažnjom i pamćenjem, iako je moguće da je do neki od tih efekata došlo zbog kombiniranja drugih droga i MDMA-a (osobito marihuane).