Svečanost povodom Svjetskog meteorološkog dana i Svjetskog dana voda održat će se danas s početkom u 12.30 u velikoj dvorani Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.
Ovogodišnja tema Svjetskog meteorološkog dana je Kakvo vrijeme, klimu i vode ostavljamo budućim naraštajima?, a Svjetskog dana voda Ubrzajmo promjene. Cilj je ukazati na nužnost globalnog djelovanja bez odgode kako bismo sadašnjim naraštajima pružili sigurnost, a budućima održiv napredak i razvoj.
Posjetitelji će moći čuti zanimljiva predavanja i to:
- Održivi razvoj - vodni resursi, njihova dostupnost i zaštita, Oliver Rajković
- Uloga nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi u odgovoru na klimatske promjene, sc. Ivan Güttler
- Uloga pomorske meteorološke službe DHMZ-a u UN-ovoj dekadi oceana, Lidija Fuštar
U Split stiže i glavna ravnateljica DHMZ-a, dr. sc. Branka Ivančan-Picek, a tim povodom porazgovarali smo o mnogim temama hrvatske meteorologije.
Dva lijepa događaja u organizaciji DHMZ-a (konačno) će se dogoditi u Splitu. Kako se došlo na tu ideju?
- DHMZ je glavni izvor meteoroloških, hidroloških i podataka o kvaliteti zraka u Hrvatskoj. Pomorska meteorološka služba sa sjedištem u Splitu važna je sastavnica DHMZ-a i izvorište važnih informacija za potrebe pomorstva, pomorskog prometa i njegove sigurnosti te turizma. U tijeku je i velika modernizacija meteorološke infrastrukture na Jadranu. Bilo je potpuno prirodno organizirati svečano obilježavanje Svjetskog meteorološkog dana upravo u Splitu. Namjera mi je bila učiniti to i ranije, ali zbog potresa u Zagrebu 2020. i COVID situacije morali smo to malo odgoditi do ove godine.
MetMonic je projekt koji je, slikovito rečeno, kvantni skok DHMZ-a u kvaliteti produkata i mnogih djelatnosti. Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatom koje je polučio?
- Projekt METMONIC započeo je krajem 2017. godine. I sve projektne aktivnosti završit će s krajem ove godine. Projekt se provodi uz podršku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva regionalnog razvoja i projekata Europske unije te Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Ukupna procijenjena vrijednost projekta modernizacije meteorološke motriteljske mreže u RH je oko 50 milijuna EUR.
Ova modernizacija obuhvaća automatizaciju i uspostavu oko 400 prizemnih automatskih meteoroloških postaja, uspostavu mreže suvremenih meteoroloških radara i mrežu meteorološko-oceanografskih plutača, te modernizaciju visinskih mjerenja. Dio ovih aktivnosti je već završena ili je blizu završetka. U provedbi projektnih zadataka svakodnevno se susrećemo s uobičajenim izazovima koji nam se nalaze na putu, a to su prije svega građevinski radovi koji su značajno poskupjeli od vremena početka projekta, procesi javne nabave I sl. Provođenje ovog, ali i drugih projekata modernizacije (AirQ I VEPAR) bilo bi nezamislivo bez predanog rada zaposlenika DHMZ-a koji su svojim entuzijazmom i trudom osigurali uspješan završetak projekata do kraja 2023. godine.
Bliži se godišnjica postavljanja prvog meteo radara na Jadranu. Može li se sada reći koliko su radari na Jadranu unaprijedili praćenje, prognoziranje i analiziranje vremena?
- Moderna meteorološka služba danas je nezamisliva bez radarskih podataka, a u budućnosti možemo očekivati daljnji razvoj inovativnih alata koji će koristiti te podatke. Bitno je napomenuti kako se uvrštavanjem radarskih mjerenja u analitičke i prognostičke modele očekuje veća točnost kratkoročnih vremenskih prognoza.
Meteorološki radari u realnom vremenu omogućuju praćenje opasnih oluja te bez radara nema moderne rane najave opasnih vremenskih nepogoda. Tri suvremena radara na Jadranu (Goli kod Labina, Debeljak kod Sukošana i Uljenje kod Stona) su C-band Doppler meteorološki radari koji, osim podataka o rasprostranjenosti naoblake iz koje se očekuje oborina, pružaju i informacije o očekivanom intenzitetu oborine na tlu, podatke o brzini i smjeru vjetra te akumuliranoj količini oborine na tlu za određeni period i područje. Radarski podaci daju nam informaciju i o vrsti oborine u oblaku (snijeg, susnježica, kiša ili tuča) te, vertikalnim strujanjima unutar oblaka. Ovi podaci zamjetno poboljšavaju sustav ranog upozorenja na opasne meteorološke pojave kako na kopnu tako i na moru.
Neki kažu da je najteže prognozirati vrijeme za Dalmaciju. Je li to točno?
- Što se vremenskih i klimatskih karakteristika tiče, Hrvatska je vrlo raznolika zemlja. Prognoza vremena za svako pojedino područje je izazov, pa tako i za Dalmaciju.
Današnji suvremeni numerički prognostički modeli te prostorno i vremenski gušći mjereni podaci značajno su unaprijedili naše prognoze. Dalmacija s brojnim otocima i razvedenom obalom zasigurno je veliki izazov za detaljnu vremensku prognozu za svaku uvalu i lokaciju. To se posebno odnosi na vjetrovne prilike, kao i lokalnu pojavu nevera.
Koliki je interes Mladih ljudi iz Dalmacije za studiranjem “meteorologije”, što je moguće samo u Zagrebu?
- Meteorologija se studira u okviru Prirodoslovno-matematičkog fakulteta na Geofizičkom odsjeku, Sveučilišta u Zagrebu. Studij je dosta zahtijevan, traži sklonost i velika znanja fizike i matematike. Stoga u posljednje vrijeme zamjećujemo i manji interes studenata za studiranje geofizike premda su potrebe za upošljavanjem puno veće od broja diplomiranih stručnjaka.
Jedan od razloga je zasigurno i mogućnost upošljavanja tih stručnjaka u drugim bolje plaćenim sektorima. Jedan manji dio naših potreba za stručnjacima u posljednje vrijeme popunjavamo diplomiranim stručnjacima sa studije Fizike okoliša na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Splitu.
PMC Split je simbol meteorologije u Dalmaciji. Kakva je budućnost PMC-a?
- PMC u Splitu je važna karika u sustavu DHMZ-a. Modernizacija koja je u tijeku zamjetno će povećati kapacitete PMC-a i mogućnosti osiguravanja potrebnih podataka i informacija. To je osobito važno u svjetlu klimatskih promjena koje traže hitnu prilagodbu svih područja, a osobito područja Jadrana, kako bi osigurali sigurniju i otporniju budućnost na posljedice ekstremnih vremenskih i obalnih događaja. PMC se nalazi u unajmljenom prostoru Grada Splita koji više ne zadovoljava uvjete za rad moderne pomorske meteorološke službe. Još 2018. godine dodijeljena nam je jedna zgrada na Divuljama koja zahtijeva obnovu i rekonstrukciju. Izrada projektne dokumentacije je u tijeku.
Bliži se 100. obljetnica izgradnje i puštanja u rad opservatorija na Marjanu. Zgrada je ponos naše meteorologije, ali je pomalo dotrajala. Sprema li se obnova?
- Opservatorij na Marjanu započeo je s radom 1926. godine i ubrzo ćemo obilježiti 100. obljetnicu njegovog rada. Zgrada na Marjanu je graditeljsko djelo inž. Kodla izgrađena u stilu moderne kao avangardno djelo te zaštićeno kulturno dobro. Obnova se planira učiniti do navedene obljetnice u skladu sa zahtjevima Konzervatorskog odjela u Splitu.
Smetaju li vas senzacionalistički naslovi u našim medijima kada je u pitanju prognoza. Tako se može pročitati da nam stiže “Čudovište sa sjevera”, ili “Oluja stoljeća…”, a zapravo se radi o običnoj zimskoj cikloni?
- Naravno da me smetaju. No, to je situacija u današnjem medijskom prostoru koji od svake informacije nastoji napraviti senzaciju kako bi privukli veću pažnju čitatelja. Mišljenja sam da time čine upravo suprotno, obezvređuju informaciju umanjujući njezinu vrijednost onda kad su upozorenja zaista potrebna.
… I onda se dogodi prava zimska ciklona kada je malo tko čuo upozorenja meteorologa da će u Lici pasti preko pola metra snijega i da se savjetuje odgoda puta…
- Da, unatoč brojnim upozorenjima i nekoliko dana unaprijed koje je izdavao DHMZ, dogodi se da nas iznenadi snijeg i bura u veljači. Ova upozorenja očito mnogi nisu ozbiljno shvatili, uputili se na put bez potrebne zimske opreme, stvorivši dodatne probleme službama koje su morale reagirati na terenu. Ovo je primjer da se upozorenja koje izdaje DHMZ trebaju ozbiljno shvatiti.
Nedvojbeno je nastao kolaps toga dana, tko je zakazao?
- Mišljenja sam da je tu više čimbenika koji nisu reagirali na vrijeme. Građani koji su nespremni na takve uvjete krenuli na put unatoč upozorenjima DHMZ-a, zimske službe koje osim snijega nisu na vrijeme uzele u obzir olujnu buru koja je onemogućila učinkovito čišćenje snijega i koje su trebale puno ranije zabraniti promet na određenim dionicama prometnica. Nadam se da smo svi iz ovog događaja nešto naučili kako se to više ne bi ponovilo u budućnosti.
Kakav je van stav prema meteorolozima amaterima kojih osobito u Dalmaciji ne nedostaje?
- Posebno nam je drago da postoji velik broj ljudi amatera zaljubljenika u meteorologiju. Njihovo djelovanje svakako pomaže u popularizaciji meteorologije kao struke. Suradnju vidim na nekoliko kolosijeka. Značaj amaterskog djelovanja je osobito vidljiva na području motrenja za održivost mreže klimatoloških, kišomjernih i fenoloških postaja DHMZ-a. Tu je i razmjena naših podataka mjerenja u skladu s međunarodnim stručnim standardima kojima meteorolozi amateri mogu nadopuniti državnu mrežu vrijednim podacima s lokacija na kojima DHMZ nema mjerenja. Vidim puno mogućnosti za uspostavu još bolje suradnje, a za dobrobit meteorologije kao znanosti.
Imate li poruku mladim ljudima iz Dalmacije koji žele studirati meteorologiju?
- Studirajte meteorologiju! U vremenu klimatskih promjena i ekstrema, potreba za informacijama, analizama i studijama o vremenu, klimi, kvaliteti zraka sve će više rasti. Ovaj posao omogućava da kroz stjecanje dubljeg razumijevanja o klimatskim promjenama, vremenskim uvjetima i njihovom utjecaja na živote građana i društvo doprinesete pozitivnim promjenama unaprjeđujući sigurnost i kvalitetu života ljudi, zaštitu okoliša i zajednica.
