Vrlo hladno vrijeme, koje je pogodilo Hrvatsku i regiju zadnjih dana, prilika je da se bolje upoznamo s lokacijom s koje se šalju službeni meteorološki podaci za Split. Radi se o opservatoriju na Marjanu, Državnog hidrometeorološkog zavoda. Opservatorij se nalazi na nadmorskoj visini od oko 125 metara. Nalazi se u neposrednoj blizini nekadašnjeg marjanskog Prirodoslovnog muzeja.
Opservatorij već pune 93 godine prkosi vremenskim prilikama i neprilikama i zaslužan je da se Split nalazi u sustavu svjetske razmjene meteoroloških podataka. Gotovo se svaki sat, uz kraće pauze u popodnevnim i noćnim terminima, šalju svi meteorološki parametri s ove lokacije u Pomorski meteorološki centar Splita, te dalje u Zagreb i svijet.
Za opservatorij zaslužan Erald Marki
Erald Marki, hrvatski strojarski inženjer i meteorolog (Hvar, 4. VIII. 1876 – Split, 1. XII. 1958), veliko je ime splitske meteorologije kojemu se njegov grad sigurno nije dovoljno odužio. Nakon završene Visoke tehničke škole u Grazu, bio je profesor Srednje tehničke škole u Splitu, a radio je i u brodogradilištu u Trstu, na trasiranju željezničke pruge u južnoj Hrvatskoj te projektiranju tvornica. Njegovom zaslugom i po njegovim nacrtima osnovan je i izgrađen meteorološki opservatorij na Marjanu u Splitu 1926. godine, kojemu je potom dugi niz godina bio upraviteljem. Istraživao je nastanak oblaka i oborina i bio je prije svega praktični meteorolog i vrsni prognostičar lokalnoga vremena. 1950. godine napisao je priručnik “Vrijeme: – praktična uputa u upoznavanje i proricanje vremena bez upotrebe sprava”.
Porazgovarali s voditeljem Opservatorija Vladimir Glibom, koji nas je ugostio na samom kraju radnog vremena. Najiskusniji splitski motritelj uskoro će u zasluženu mirovinu. Na marjanskom opservatoriju ukupno rade četiri motritelja.
Vlado, jesu li motritelji meteorolozi? Je li Vas privatno zovu da ste meteorolog?
- Zovu.
- Zovu li Vas za vremensku prognozu?
- Pa, znaju i to.
Mislim da ste od upita prilično svladali to gradivo. Što mi vidimo ovdje u ovome dnevniku?
- Ovdje imamo vidljivost, naoblaku, vrstu i visinu oblaka, vjetar, smjer, brzinu, temperaturu, tlak i brojne druge parametre.
Kakva je sad trenutno temperatura?
- Vani je sad po suncu, samo jedan stupanj.
Što je s vjetrom?
- Još je prilično jak, iako malo u slabljenju. Evo, sad je 22,7 metara u sekundi. Za dobiti kilometre na sat, pomnoži se s 3,6.
Koji je jučer bio najjači udar vjetra?
- Najjači je bio 147 kilometara na sat, znači,. 41 metar u sekundi.
Je li to bila uobičajeno bura za Split?
- Pa, ne baš, bila je to jedna od ozbiljnijih bura.
Gdje se nalazi anemometar?
- Anemometar se nalazi, gore, pokazat ću vam. Krovište je po mom sudu najspektakularniji dio ovog opservatorija. Nazvao bih pogled s njega „pogled o milijun dolara“. Kada se popnete na njega postaje jasno zašto je baš tu niknuo opservatorij, jednostavno se vidi cijeli grad, njegov akvatorij, okolne planine otoci. Na krovištu imamo razne uređaje poput heliografa koji bilježi broj sunčanih sati ili anemometra koji mjeri brzinu i smjer vjetra – kazao nam je iskusni motritelj.
Kako smo nedavno saznali iz DHMZ-a, planira se potpuna obnova splitskog opservatorija koji će biti svečano otvoren 2026. godine, na njegovu 100. obljetnicu osnivanja.