Business Brunch članova Strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina HGK - Županijske komore Split i predstavnika medija održao se jučer u splitskom hotelu Park, a cilj susreta je bolje upoznavanje i educiranja, kako samih prodavatelja tako i javnosti s djelatnosti posredovanja nekretninama i pozitivnim aspektima struke.
U opuštenoj atmosferi dotakle su se teme licenciranja agenata, rad stranih agencija na hrvatskom tržištu, osiguranja agencija nekretnina od neželjenih slučajeva, međusobnoj suradnji agencija, provizijama, suzbijanju neprijavljenog rada te o općenito o stanju tržišta koje samo u Splitu pokriva 65 registriranih agencija. Susret je pozdravio predsjednik županijske komore Joze Tomaš, a Jasminka Biliškov, predsjednica Strukovne grupacije posrednika u prometu nekretninama pri županijskom HGK-a i zamjenica predsjednika tog istog tijela pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, rekla je kako se preporučuje kupcima i prodavateljima nekretnina da to rade preko profesionalaca, licenciranih agencija.
Crnjak na mobitelu
- Ljudima koji rade na crno više puta su dane kapare. Kapare su nestale. Nakon toga su mene zvali, "gospođa Jasminka šta ćemo?" Ništa nego ići na policiju. To je kriminal. Nažalost, ljudi više pažnje posvećuju kad kupuju jedan mobitel nego provjeriti kojoj će agenciji povjeriti prodaju svoje kuće ili stana. Nešto što je užasno vrijedno, nešto što možda radi jednom u životu... zove neki "crnjak" na mobitel "imam vam kupca" i on njemu daje nekretninu. To je praktički nedopustivo. Ljudi padaju na štoseve i naravno, rađaju se problemi. Svaka agencija koja je licencirana, registrirana pri HGK-a, odradit će posao maksimalno da klijent bude zadovoljan, i kupac i prodavatelj i agencija - rekla je Biliškov. Dodala je kako sve prave agencije imaju odvjetnike, vanjske suradnike.
- Ja sam diplomirana pravnica, ali isto angažiram odvjetnike. Imamo ih šest. Ured ima dva odvjetnika. To je ono što je pravna sigurnost i ona mora biti zagarantirana jer ako ste nešto kupili, a to nije pravno čisto u bilo kojem pogledu ili nije legalizirano, vi ste u velikom problemu - naglasila je Biliškov, vlasnica tvrtke Biliškov nekretnine.
Očekujete li kakve promjene na tržištu obzirom da smo sad što se tiče kupnje i prodaje otvoreni strancima pa i njihovim agencijama za nekretnine?
- Mi možemo prodavati i u drugim državama. Tako stranci mogu i kod nas. Ali ti stranci se opet moraju registrirati jer postoji registar stranih agencija pri HGK. Ipak oni ne mogu bit bez ikakve kontrole u Hrvatskoj. Oni koji rade bez ikakve kontrole su u biti u prekršaju. Mogu biti kažnjavani.
Koji je sad trend, što se traži?
- Tržište je veliko, živo. Sad se više traže resorti, zatvorene cjeline. Npr. nekoliko stambenih zgrada koje imaju svoju rampu, zatvoreni ulaz. Konkretno Jako Andabak radi u Sv. Filipu i Jakovu jedan zatvoreni resort s vilama i apartmanima. U Sutivanu se gradi poluzatvoreni tip resort sa stanovima i apartmanima, u Makarskoj isto, nešto prekrasno.
Tko su kupci?
- Kupuju stranci prvenstveno kao drugi dom, drugi da bi ovdje rentali. Koriste mjesec dana, ostalo rentaju i dobro uprihode. Ti resorti se bolje rentaju jer postoji služba koja održava te stanove , prostore, okućnice, bazene, oni su na ulaznim vratima... Sigurni su da im se nekretnini neće nešto desiti.
Pogled na more prioritet
Sudionik skupa strukovne grupacije posrednika u prometu nekretninama u organizaciji Hrvatske gospodarske komore je i Darko Radelja iz Broker grupe koji kaže kako su klijenti, kupci njegove agencije 95 posto stranci.
- Generalno traže nekretnine koje mogu koristiti za odmor ili u svrhu nekakvog turizma, odnosno kad nisu tu da mogu nekretninu plasirati na tržištu za rentanje i da im se kroz taj prihod vraća uloženo. Većina na to gleda kao na oblik investicije.
Kakvih sve razlika ima među njima?
- Ima klijenata koji žele nešto napraviti po svom guštu. To su najčešće ljudi koji traže ruševine ili zemljište pa da mogu graditi po svome. Ili se radi o ljudima koji žele "ključ u ruke" jer se ne žele zezati s našom birokracijom, građevinskim dozvolama, izvođačima radova i njihovim nadzorom s udaljenosti. Rađe bi kupili nešto gotovo i odmah plodouživati.
Kako ocjenjujete kupovnu moć vaših klijenata?
- To su klijenti koji za željenu nekretninu ne troše svoj zadnji dinar. Sigurno još imaju ušteđevine i za naš standard jesu bolje platežne moći. Najčešće su to klijenti s njemačkog govornog područja, Njemačka, Austrija, Švicarska. A imamo klijenata i iz Poljske, Češke i Slovačke. Traže se kuće, vile. U 99 posto slučajeva bar da ima pogled na more. Ako im budžet dozvoljava ići će što bliže moru.
Ima li takvih nekretnina na tržištu?
- Ima i zbog konfiguracije terena, nakošenosti pa treći, četvrti ili peti red ima pogled na more. Primjer je kod Makarske Veliko brdo. Na njemu može te biti kilometar od mora, a opet imati odličan pogled. Napravi se bazen i ne ovise toliko o moru.
Dalmatinska zagora?
- Nemamo nešto upita za nju. Jedan klijent iz Berlina nam je rekao kako ako nema pogled na more da je mogao kuću napraviti i u Berlinu. To je primarno. Kad osjeti miris mora onda zna da je godišnji počeo.
Na oglasima za nekretnine u više slučajeva piše "agencije isključene". Je li to pravi put?
- Stranac kad kupuje zna da svoj novac mora dobiti nešto nazad. Provizija uključuje više od toga. To nije samo doći i pogledati nekretninu. Tu su uključeni predugovori, odvjetnički timovi, savjetovanje sa arhitektom, geodetom jer kad se kupuje zemljište u nas nitko ga nema iskolčenog. Sam popratni sadržaj, od prve komunikacije, upoznavanja, stjecanja povjerenja do trenutka kad je isplatio novac i uknjižbe, kad je na papiru postao vlasnik nekretnine. Nekad to bude puno posla, a nekad bude dosta jednostavan slučaj kad se sve riješi unutar tjedan dana. U kontaktu sam s nekim klijentima koji su kupili nekretninu prije par godina i još uvijek im pomažem ako treba. Npr. jedan je stranac kupio kuću s brodom prije nekoliko godina i ja mu dan danas plaćam račune umjesto njega jer ne šalju uplatnice vanka. Stranac ne zna gdje sve treba doć za prebacit račune za struju, vodu, komunalije, čistoću... sve to odradimo za njih. Postoji cijeli paket usluga. Važno je da je stekao dojam povjerenja, da se može pouzdati u ljude u Hrvatskoj i obratiti što mu treba i nakon što je platio proviziju.
Šaroliko u Splitu, traži se jug
Anita Bošković iz agencije Anita nekretnine kaže kako je splitsko tržište nekretnina atraktivno, dosta šaroliko, neujednačeno u cijenama, isto i u ponudi i potražnji.
- Tome je doprinijelo naše podneblje, naša lokacija. Ulaskom Hrvatske u "šengen zonu" omogućili smo strancima da ovdje mogu kupiti lijepu nekretninu, ovisno o njihovom budžetu. Ljudi prepoznaju naše blagodati, blagu klimu i povijest grada. Traže nešto uz more ili u Dioklecijanovoj palači, a takvih nekretnina nema puno pa cijene skaču.
Koji je razlog kupovine takvih nekretnina?
- Što se stranaca tiče oni su upoznali Split kao turističku destinaciju i koristili bi to isto za iznajmljivanje. To im je ulaganje. Većina njih je napravila apartmane. Ima i onih koji žele proživjeti mirovinu u ovakvom ambijentu. Njih je manje, ali ima. A više je onih koji su prepoznali Split, Trogir, Omiš pa i Kaštela su im zanimljiva za iznajmljivanje. Oglašavaju se u svojoj zemlji i dolaze njihovi ljudi.
Je li moguće reći u ovim uvjetima kolika je prosječna cijena kvadrata stambenog prostora u Splitu?
- Teško je to reći. Ostalo je malo zemljišta za izgradnju. Prvog reda do mora de facto da više ništa i nemate. I sama cijena zemljišta diktira cijenu stana. Čuli smo i zna se da je došlo i do povećanja cijene građevinskog materijala. To su vam prvi indikatori da vam cijena stana ne može biti kao što je bila prije nekoliko godina.
Može li se pretpostaviti što će se dogodit u bližoj budućnosti s cijenama stanova?
- Ne pretpostavljam ništa. Što je realno moguće? Je li bilo realno da u vrijeme korone cijene skoče? Svi smo bili bez posla. Bili smo u lockdownu, nije bilo upita, kretanja, ničega. Cijene su nakon toga otišle opet gore. Pravilo u ovom poslu je da pravila nema. Tržište u svijetu utječe i na tržište kod nas. Prema tome teško je predvidjeti što će nam sutra donijeti. Mi kao posrednici moramo se prilagođavati tržištu, a tržište na diktiraju prvenstveno kupci, a onda prodavači koji se prilagođavaju zahtjevima kupaca. Ako imate veću potražnju od prodaje onda vam je jasna kakva je situacija.
Tko su prodavatelji, iz kojih razloga su spremni prodati svoju nekretninu?
- Razno razne su životne okolnosti. Stariji žele pomoći djeci, neki se sele u zaleđe većih gradova, prodaju se i zbog bolesti, kockarskih dugova. U ovom poslu svašta vidite i čujete. Pa sve do toga da se ljudi sele jer ne mogu naći parking u gradu. Imala sam slučaj da su ljudi prodavali stan kad su shvatili da do njihovog stana u zgradi ne mogu doći interventne službe, hitna, vatrogasci. I to je jedno od pitanja na koje kupci traže odgovor. Znate, ne idete za tim kad je sve u redu, kad niste svjesni opasnosti, kad se ne dogodi požar stana u vašoj blizini.
Koja je najveća cijena kvadrata stana koja je išla preko vaše agencije?
- Sad smo u pregovorima, čekamo procjenu, mišljenje banke i obzirom na stagnaciju suda, štrajka.. imamo stan na splitskoj Rivi od 50 kvadrata za koji se traži 7.500 eura za kvadrat. Ima zainteresiranih, kupaca koji vide nešto u toj cijeloj nekretnini. Nekad se i sama iznenadim što i kako ljudi kupe.
Postoje li još interesantnih kvartova za kupce osim centra, Bačvica, Meja, Spinuta?
- To vam je sve. Atraktivni su južni dijelovi grada.
Žrnovnica?
- Slabo. Čak i Stobreč, bi nešto što je više uz more. Jedino što je još ostao Spinut na svom levelu, što je bliže gradskoj jezgri i Marjanu. U igri je i Mertojak i Žnjan, a Pazdigrad nije toliko. Pretpostavljam da je to zbog infrastrukture. Ako se napravi šetnica od Žnjana do Stobreča to će bitno promijeniti stvari. No, o tome sam čula prije 18 godina i još uvijek smo na tome "čuli smo". Bila bi to lijepa priča.