Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Prezime Ninčević se u početku javlja u oblicima Njinjac, Njinčev, Njinčef, Ninčević (Gnignaz, Gnincev, Gnincef, Gnincevich), a od 1615. godine u obliku Ninčević. Mihovil Njinjac javlja se prvi put 1543. godine kada kao jedan od sedam kolona obrađuje zemlju u Dilatu, što je bio splitski dio kaštelanskog polja, crkve sv. Martina koja se nalazi na Barbarincu, otočiću na kojem je obitelj Kuparić sagradila kaštel.
- S obzirom na to da su ostali koloni stanovnici Barbarinca (Tisičići) i Vranjica (Vitkovći), možemo smatrati da Ninčevići dolaze sa Barbarinca ili Vranjica. Ostaje otvoreno pitanje je li obitelj dobila ime po nekom nijemom pretku. U Splitu u kojem već dominira talijanski jezik, što nije bio slučaj ni u okolici ni u predgrađima, postoji u to vrijeme prezime Mutoević (muto je talijanski nijem).
Mihovil Njinjac javlja se u Splitu sve do 1569. godine, a 1566. godine zabilježen je kao član bratovštine sv. Križa i sv. Marije na Dobriću. Vrlo brojan rod Ninčevića dijeli se u Splitu na dvije grane, od kojih jedna ima nadimak Petras, koji se prvi put javlja 1655. godine, a druga Pesko, koji se javlja 1735. godine.
U početku su obje obitelji obitavale u Velom Varošu, dok početkom 18. stoljeća Petrasovi prelaze na Lučac pokapajući svoje mrtve pokraj crkava sv. Dominika i sv. Petra, a varoški Ninčevići to čine pokraj crkava sv. Nikole i sv. Križa. Godine 1832. na Lučcu živi 18 članova obitelji Ninčević-Petras (varoški su izumrli početkom 19. stoljeća), koji su sa izuzetkom jednog postolara težačke orijentacije, a posjeduju 636 metra kvadratna. Kao koloni obrađuju 69 metara kvadratnih uživajući prosječan prihod po glavi od 2.614 metara kvadratnih što je nešto ispod prosjeka težačkih obitelji.
- Zabilježimo da sredinom 19. stoljeća u Split dolaze Ninčevići iz Solina, a početkom 20 stoljeća iz Kaprija i Ogorja koji unatoč istog predloška za prezime nisu nikakav međusobni rod.
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
