SPLITSKA PREZIMENA (XXVI.) Prvi Ružić koji se spominje u Splitu bio je član bratovštine sv. Marije u Poljudu i sv. Marije u Žrnovnici

Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.

Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Tekst se nastavlja nakon oglasa

Na prvi trag obitelji Ružić Kuzmanić nailaz 1528. godine kada se spominje Jakov Ružić Poljičanin, koji obrađujući zemlju kao kolon proizvodi ječam (orzo). Godine 1563. spominje se Petar Ružić (Rusich), a 1566. godine njegov brat Grgur i udovica mu Lucija (žena pok. Petra), te otac Ivan s nadimkom Pelhet. Ivan Ružić je član bratovštine sv. Marije u Poljudu i sv. Marije u Žrnovnici, a njegov sin Grgur član bratovštine sv. Roka.

- U oporuci Ivana Ružića iz 1560. godine spominje se njegov sin Grgur i kći Mare, žena Andrije Pribisalića iz Primorja, predio između Stobreča i Omiša. Iz iznesenih podataka, te činjenice da se kasnije u Splitu susreću Ružići iz Podstrane, možemo iznijeti vjerojatnu pretpostavku o Podstrani, u primorju u Poljicima, kao njihovom izvorištu. Potomci Novaka Ružića, koji će po njegovom imenu oblikovati prezime, naseljavaju Veli Varoš, dok stariji Ružići nastanjuju Lučac, dajući veliki doprinos borbi protiv Turaka.

Kuzmanić spominje Mihovila Ružića i njegovog sina Luku koji su poginuli u borbi protiv Turaka 1654. godine, a pokopani su u Gatima u Poljicima. Ružići su dali dva kanonika i to Karla koji se spominje 1662. godine i Mihovila koji je čast kanonika obnašao 30 godina sve do svoje smrti 1726. godine i koji je ime dobio po poginulom Mihovilu.

- Od nadimaka Ružića spominju se u 18. stoljeću Bečica i Filinza. Godine 1832. u Splitu živi 85 članova obitelji dominantno težačke orijentacije (u 19. stoljeću nalazimo jednog gostioničara, te ponekog pomorca i radnika) s brojnim nadimcima Beg, Joza, Bojmeta, Peverin, Belomo, Pelac, Suruta, Crni, Ika, Glavina i Bafaro.

Oni posjeduju 16.660 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 355.494 metra kvadratna uživajući prosječan prihod po glavi od 2.963 metra kvadratna što je nešto više od prosjeka težačkih obitelji 2.650 metara kvadratnih.

SPLITSKA PREZIMENA (XXV.) Prezime Roje nije francusko, u Splitu se prvi put spominje 1503. i ima veze s Kaštelima

SPLITSKA PREZIMENA (XXIV.) Šilovići su se doselili u Split iz Poljica u 16 stoljeću. Prvi put se spominju 1566.

SPLITSKA PREZIMENA (XXIII.) Senjanovići su stara pučka obitelj iz Velog Varoša, podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477.

SPLITSKA PREZIMENA (XXII.) Prezime Smoje dolazi od Smoljanović, pojavljuje se u Splitu nakon pada Klisa 1537.

SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović

SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića

SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.

SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina

SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio

SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno

SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata

SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako

SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa

SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina

SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica

SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka

SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico

SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine

SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat

SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine

SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća

SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"

SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split