Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Riječ je o dominatno pučkoj obitelji iz Velog Varoša, čije je prezime vjerojatno nastalo od nadimka. Godine 1515. susreću se Franica, kćer Mihovila Tecilazića, 1521. godine svećenika Jakova Tecilazića, 1524. godine u oporuci Marka Marulića spominje se Grgo Tecilaza, 1534. godine kaplar (caporale) Mate Tecilazić, a 1540. godine Kristofor Tecilazić pok. Jure.
Jere Tecilazić je 1566. godine bio član bratovštine sv. Mihovila, a Jure Tecilazić bratovštine sv. Marije na Poljudu, dok je Ivan Tecilazić član dviju bratovština i to sv. Marije na Poljudu i sv. Nikole de Pedemontis. Tecilazići su bili jedna od brojnijih splitskih obitelji, ali ih je prorijedila velika epidemija kuge 1764. - 1765. godine, koja je pokosila šesnaest njihovih članova.
- Godine 1832. u Splitu žive 34 člana obitelji koji su bili posjednici, trgovci, činovnici, studenti medicine. Tako je Ante, sin Pavla, student medicine, umro 1835. godine u dobi od 23 godine, bili su i težaci, mesari, prosjaci. Duje, pok. Paška, umro je kao prosjak 1864. godine u dobi od 74 godine. U Splitu su kod obitelji različitog statusa kontinuitet češće ostvarivali siromašniji (radnici, težaci), ali kod Tecilazića to nije bio slučaj.
Rodonačelnik današnjih Tecilazića je posjednik Ante, pok. Mate, koji je 1786. godine oženio Katu Perlain, a nakon njezine smrti Franinu Radunić iz Kaštel Starog. Kuzmanić navodi da Radunići iz Kaštel
Starog posjeduju 28.620 metara kvadratnih zemlje, dok je njihov sin, odvjetnik Mate, oženio 1850. godine Anđelu Škorić iz Šibenika. Njihov unuk Ante, koji je kod vjenčanja svojih potomaka zabilježen kao sudac, ženi se 1872. godine Sofijom Cattani, a njihov sin pravnik Ljubo (treća generacija pravnika) s Dragom Bui 1914. godine.
Kuzmanić je zabilježio i da su se u Splitu početkom 20. stoljeća oženila tri brata Tecilazića, dva radnika i jedan težak, sinovi težaka Marka i Nadaline Škaričić - Bako, koji su mogli ostvariti kontinuitet izvan Hrvatske, ali i izvan Europe.
Tecilazići posjeduju 73.146 metara kvadratnih, a kao koloni obrađuju 66.008 metara kvadratnih imajući prosječan prihod po glavi od 3.323 metra kvadratna što je vrlo dobro za obitelj miješanog sastava unutar kojih je bilo značajnih razlika, zaključuje Kuzmanić.
SPLITSKA PREZIMENA (XXX.) Jelačići imaju kontinuitet u Splitu od uskoka Grgura
SPLITSKA PREZIMENA (XXVII.) Puizina je vjerojatno hrvatska obitelj povratnika iz talijanske Apulije
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split