Antroponimičar i vrsni poznavatelj rodoslovlja splitskih obitelji i okolice Splićanin Mario Nepo Kuzmanić domaćin je našeg serijala o splitskim prezimenima. Do sada je objavio nekoliko knjiga u kojima piše o obiteljima i onome čime su se bavili kroz stoljeća, te na taj način zorno prati povijest grada podno Marjana.
Koja su najstarija splitska prezimena? Mario Nepo Kuzmanić: "Jedno prezime me posebno namučilo"
Danas obrađuje prezime obitelji iz Velog Varoša, vjerojatno nadimačkog podrijetla (veli—Velat). U početku se javlja kao Velatović, da bi ga vrlo brzo splitska tendencija ka skraćivanju prezimena svela na Velat. Prvi put ga nalazimo 1588. godine, kada se spominje Pavao Velatović, koji se spominje i 1693. godine. Juraj Velatović pokojnoga Pavla, spominje se 1609. godine.
- U splitskim maticama su kontinuirano prisutni od 1611. godine. Što se tiče podrijetla obitelji, možemo reći da potječu iz Kaštela, Vranjica, sa Čiova, Šolte ili najvjerojatnije iz Poljica. Htijenje splitskih težaka da se afirmiraju svojim svećenikom, Velatovi ostvaruju s Mihovilom (1658-1679.).
Godine 1832. u Splitu žive 22 člana tada isključivo težačke obitelji, sa izuzetkom jednog ribara, koja će u diversifikaciju zanimanja krenuti u drugoj polovici 19. stoljeća. Velatovi posjeduju 568 metara kvadratnih, dok kao koloni obrađuju 74.531 metar kvadratni, uživajući prosječan prihod po glavi od 2.284 metra kvadratna, što je nešto ispod prosjeka težačkih obitelji.
SPLITSKA PREZIMENA (XXXII.) Lovre Tomić Spudičević domogao se silnog blaga: "U povijesti grada nisam naišao na sličan primjer tako izuzetno brzog i velikog bogaćenja"
SPLITSKA PREZIMENA (XXXI.) Tecilazić je prezime koje se spominje još u oporuci Marka Marulića
SPLITSKA PREZIMENA (XXX.) Jelačići imaju kontinuitet u Splitu od uskoka Grgura
SPLITSKA PREZIMENA (XXIX.) Vukas Radmilović prvi se put spominje 1444. godine. Zanimljiv je put ove obitelji iz Velog Varoša
SPLITSKA PREZIMENA (XXVIII.) Radosavljevići u Split stižu iz Vranjica u 16. stoljeću, a po nečemu je ovo prezime posebno
SPLITSKA PREZIMENA (XXVII.) Puizina je vjerojatno hrvatska obitelj povratnika iz talijanske Apulije
SPLITSKA PREZIMENA (XXVI.) Prvi Ružić koji se spominje u Splitu bio je član bratovštine sv. Marije u Poljudu i sv. Marije u Žrnovnici
SPLITSKA PREZIMENA (XXV.) Prezime Roje nije francusko, u Splitu se prvi put spominje 1503. i ima veze s Kaštelima
SPLITSKA PREZIMENA (XXIV.) Šilovići su se doselili u Split iz Poljica u 16 stoljeću. Prvi put se spominju 1566.
SPLITSKA PREZIMENA (XXIII.) Senjanovići su stara pučka obitelj iz Velog Varoša, podrijetlom iz Senja. Prvi put se javljaju 1477.
SPLITSKA PREZIMENA (XXII.) Prezime Smoje dolazi od Smoljanović, pojavljuje se u Splitu nakon pada Klisa 1537.
SPLITSKA PREZIMENA (XXI.) Pavezze prezime duguju Petrovom sinu Pavi koji se kao Alujević - Dreje oženio Marom Senjanović
SPLITSKA PREZIMENA (XX.) Prvi susret s prezimenom Pajić postoji od 1475. godine kada se spominje Mare, žena Martina Orlića
SPLITSKA PREZIMENA (XIX.) Rodonačelnik obitelji Novak je Novak Ružić iz Podstrane koji se prvi put spominje u Splitu 1595.
SPLITSKA PREZIMENA (XVIII.) Petriće u Splitu pratimo od od 16. stoljeća, grana su obitelji Puizina
SPLITSKA PREZIMENA (XVII.) Negodići su doselili u Split nakon Ciparskog rata (1571. - 1573.), cijeli je Vranjic tada odselio
SPLITSKA PREZIMENA (XVI.) Ninčevići su u Split došli s Barbarinca ili Vranjica. Ipak, jedno pitanje ostaje otvoreno
SPLITSKA PREZIMENA (XV.) Maškovići su stigli iz sela Kuk nakon pada Klisa. Vrlo je vjerojatno da je od tamo i dobar dio moliških Hrvata
SPLITSKA PREZIMENA (XIV.) Mrduljaši su stigli s Klisa, ali prije 1622. nisu se prezivali tako
SPLITSKA PREZIMENA (XIII.) Mojtići su vjerojatno uskoci, prvi put se spominju nedugo nakon pada Klisa
SPLITSKA PREZIMENA (XII.) Splitski Krstulovići prisutni su u gradu od 1601. godine. Doselili su se iz Poljica, vjerojatno iz Srinjina
SPLITSKA PREZIMENA (XI.) Obitelj Kovačić nalazi se u Splitu najmanje 500 godina i danas u njemu žive predstavnici 16. do 18. generacije rođene u gradu
SPLITSKA PREZIMENA (X.) Obitelj Duplančić je poljičkog podrijetla i stalno prisutna u Splitu od 1596. godine
SPLITSKA PREZIMENA (IX.) Jedna grana Dumanića uzdigla se do plemićkog statusa, promjenivši prezime u Dumaneo pa je izumrla. Jakaše su se doselili iz Vranjica
SPLITSKA PREZIMENA (VIII.) Despalatovići se prvi put spominju 1551. godine i to zbog braće težaka
SPLITSKA PREZIMENA (VII.) Cipciji su jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelj i nemaju veze s trogirskom plemićkom obitelji Cippico
SPLITSKA PREZIMENA (VI.) Jelaske prezime vjerojatno mogu zahvaliti vjenčanju Pavla Drelje s Jelom Novakušić-Dadas 1674. godine
SPLITSKA PREZIMENA (V.) Siriščeviće u Splitu pratimo od 1476., a Dadase je u Split doveo Ciparski rat
SPLITSKA PREZIMENA (IV.) Cindro: Jedna od najstarijih splitskih plemićkih obitelji, prvi im se poznati spomen javlja još 1240. godine
SPLITSKA PREZIMENA (III.) Kontinuitet Alujevića pratimo od 1408., Bonačića od 16. stoljeća
SPLITSKA PREZIMENA (II.) Kuzmanić: "U Splitu su od Ante svi ostali Kuzmanići, a od Petra su Peraže"
SPLITSKA PREZIMENA (I.) Cambi: Sve je krenulo doseljenjem trgovca iz Firenze u Split
Moja reakcija na članak je...
