Danas je zadnji dan javnog savjetovanja o nacrtu Odluke o komunalnom redu. Dokument je to koji uređuje način korištenja javnih površina od strane svih dionika društva, a sve u svrhu pretvaranja Splita u ugodnije mjesto za život. Ili bi to bar tako trebalo biti.
Otkad su gradski oci krenuli s izradom dokumentacije kojom se pokušava urediti gradske ulice, budnim okom ih prati skupina aktivista okupljena oko inicijative GIST. Nedavno smo na splitskoj Pjaci svjedočili njihovom performansu kojim su gradonačelniku Splita ukazali na problematiku buke iz ugostiteljskih objekata, ometajući njegov govor glazbom iz zvučnika. Zvučnike je tom prilikom držao aktivist Dalibor Popovič, splitski povjesničar umjetnosti koji na probleme i nered u gradu ukazuje već dugih deset godina.
Popovič je široj javnosti poznat i iz incidenta na Matejuški u svibnju, koji su popratili svi nacionalni mediji. Naime, poduzetnik kojem je GIST svojim aktivnostima poremetio ilegalni posao s gradskom tvrtkom, Popoviču je pred novinarima i građanima prijetio da će mu se dogoditi što i obitelji Zec. A sve jer je ukazao na ilegalne radnje.
Sjeli smo s ovim splitskim aktivistom i doznali zašto se uopće bavi zaštitom javnog dobra te što misli o novom nacrtu Odluke o komunalnom redu.
Kako i zašto je uopće nastala Građanska inicijativa Split (GIST)?
- Inicijativu smo pokrenuli prije 10 godina oko Plana upravljanja starom gradskom jezgrom. Taj dokument Grad 15 godina nije u stanju napraviti, a evo čuli smo da i neće. Nastavili smo s radom jer želimo ukazati na sve nepošteno što se oko nas događa. Građani se navikavaju na ovo stanje, umjesto da pokažu splitski dišpet. Primjetite kako se u Splitu niti struka više ne osvrće na postojeće stanje. Kad ste zadnji put čuli da je neki povjesničar umjetnosti ili sociolog javno komentirao neki događaj? Nedavno je jedan vijećnik na sjednici Gradskog vijeća govorio nebuloze tipa da se stara gradska jezgra skroz fino promijenila i da se dobro razvija. Ja ne mogu vjerovati da niti jedan stručnjak, recimo povijesničar umjetnosti, nije osjetio potrebu da to javno komentira. Ali baš iz toga i nastaje potreba za jednom ovakvom, građanskom, udrugom.
Tko su članovi? Kakve kompetencije imate da se bavite i govorite o temama poput zaštite stare gradske jezgre?
- Nećemo ih imenovati, ali reći ćemo samo da se radi o starijoj generaciji. Razočaralo me što nema puno mladosti koja želi nositi promjene, promjene u Splitu nose 50-godišnjaci. To su većinom ljudi koji imaju stalne poslove, govorim to da naglasim da udrugu nismo otvorili zbog materijalne koristi, već iz želje da nam svima bude bolje. I želim naglasiti da mi nismo stručnjaci u tim područjima, ali smatramo se kompetentnima govoriti o ovim temama jer se njima bavimo već dugih deset godina i to ne površno, već smo posvećeni i radimo to sustavno.
Jesu li po vama građani svjesni svoje moći? Odnosno, da imaju pravo odlučivanja o javnim pitanjima?
- Mislim da nisu onoliko koliko bi trebali biti. Ovo društvo na aktiviste gleda kao na jednu grupicu ljudi koja se bavi zaštitom javnog dobra. U grčkom Polisu je bilo tko ne iznosi svoje mišljenje javno, nema pravo glasati. U našem društvu ako iznosiš svoje mišljenje si aktivist, a što su ostali građani, promatrači? Svi građani, ne samo da imaju pravo, nego imaju obavezu, javno stati za dobrobit zajednice u kojoj žive. Neka jednostavno kažu svoje mišljenje - neka ga kažu na ulici, neka kažu susjedu, neka kažu na Facebooku, bilo gdje. Neka kažu svoje mišljenje sada na savjetovanju o Odluci o komunalnom redu.
Čime se GIST zapravo bavi?
- Osim što organiziramo razne tribine i trudimo se educirati građane, bavimo se s dosta 'nevidljivih' stvari. To su stvari koje puno građana ne zna niti da se događaju. Na primjer, nećemo za svaki komunalni problem raditi nekakve akcije, već šaljemo dopise u gradske službe da se nepravilnost ispravi i tu treba biti uporan. Primjer je slučaj kioska na dnu Marmontove. Na kiosk su postavili ilegalne reklame, bankomat i dodatne rashladne uređaje, što je protivno ugovoru s Gradom. Godinu i pol dana smo slali prigovore da se to ukloni. I evo, uklonilo se, a malo tko zna da smo se time uopće bavili.
U javnosti se možda ostavlja dojam da aktivisti imaju nešto protiv poduzetnika, prvenstveno ugostitelja. Je li to istina?
- Nemamo ništa protiv poduzetnika, ali imamo protiv iskorištavanja gradskog novca i gradskih površina za neke, sitne, privatne interese. Uzmimo primjer poduzetnika koji se pet godina ilegalno oglašavao na rasvjetnim stupovima. Mi smo prozivali gradsku tvrtku Spalatum DMC da ne radi po zakonu, a iako se sve razotkrilo, oni još uvijek uzimaju novac, za taj ugovor, kao i za Žnjan i za Božićni sajam, a praktički ništa ne rade. Iskorištavaju ogromne gradske resurse, a građani od toga nemaju korist. Pa zar ne bi bilo bolje da taj novac ode u gradski proračun i upotrijebi se za nešto korisno?
Što se događalo na Pjaci pri otvaranju izložbe "UNESCO 40"?
- To je mali performans kojim smo htjeli pokazati gradonačelniku kako je to živjeti uz buku iz zvučnika, kako je to dok govoriš, a glazba trešti da ni sam sebe ne čuješ. Moram priznat da me iziritirao način kako se obilježava 40 godina UNESCO. Samog gradonačelnika smatram velikim razočarenjem. On dolazi iz struke bliske mojoj, povjesničar umjetnosti je, zna problematiku jako dobro, ali nema taj poriv da zaštiti staru gradsku jezgru kao takvu, već se vodi nekakvim interesima. Iskreno, ne može ga se shvatiti kao jednog ozbiljnog gradonačenika nakon što je koalirao s osobom koja ga je toliko prozivala i na osobnoj razini tijekom kampanje. A pogotovo kad znamo da imamo proslavu 40 godina pod zaštitom UNESCO-a, a nije napravljen nijedan strateški dokument koji je bilo potrebno donijeti. Ne čini se ništa da se grad zaštiti, odvajaju se novci za izložbe, a nema se novaca da se grad dovede u red....
Zašto vam smeta glazba na štekatima? Neki će reći da bez glazbe neće biti ni gostiju...
- Opet ću uzeti primjer Dubrovnika, koji u staroj gradskoj jezgri potiče akustičnu glazbu, klape i slično, a brani upotrebu zvučnika. Samim time potiče održivi razvoj stare gradske jezgre. A za elektronske partije, pub crawl i slično mogu se odabrati lokacije koje su van tako gusto naseljene zone. Smatramo da tako treba biti i u Splitu i da nikome neće nedostajati buka i nered koji dolaze s tim. A vjerujte mi, neće to otjerati turiste iz centra, već će privući one veće platežne moći. Napomenuo bih da je i tu gradonačelnik Opara zamazao oči javnosti, jer je rekao da se ne može zabraniti zvučnike. Članak 6. Zakona o zaštiti od buke govori da je uporaba zvučnika na otvorenom dozvoljena do 24 sata, ukoliko Grad drugačije ne odredi. To što on ne može, zbog koalicijskog partnera kojeg je izabrao, je druga stvar.
Vratimo se na Plan upravljanja SGJ. Zašto je on uopće bitan?
- Trenutno se starom gradskom jezgrom nitko sustavno ne bavi. Ne postoji tijelo koje odlučuje o tome kamo će stara gradska jezgra ići. To sada rade političari i komunalni djelatnici, na način na koji vidimo. Kroz plan upravljanja bi bio ustanovljen sustav kroz koji bi se stvorilo tijelo koje bi razmišljalo o održivom razvoju SGJ. Drugi važan segment je formiranje financijskog fonda, jer trenutno ne postoji utvrđeni plan financiranja za potrebe stare gradske jezgre.
Imate li kakav primjer kako bi to funkcioniralo u praksi?
- Evo, nedavno smo bili kod pročelnika Odsjeka za komunalu sa zahtjevom da se očiste kante za smeće, prometni znakovi i slično od šporkice i naljepnica. Nasmijao se i rekao da on ne može tek tako to očistiti, treba napraviti natječaj za izvođača koji će to obaviti. Ali pazite, imamo obljetnicu 40 godina UNESCO zaštite, a da nikome nije palo na pamet da je potrebno očistiti gradske površine. Toliko toga je zapušteno, a jednostavno zbog toga jer nema sredstava. Znači da moramo planirati kako odvojiti sredstva za održavanje stare gradske jezgre. Postoji spomenička renta, ali po meni bi podrumi trebali proizvesti novac koji bi se zadržao u staroj gradskoj jezgri za održavanje, konzervatorske zahvate i druge potrebe.
Tko bi u tom slučaju upravljao starom gradskom jezgrom?
- Grad bi trebao formirati upravno tijelo sastavljeno od stručnjaka, ali i predstavnika Ministarstva kulture, Županije i ostalih institucija koji imaju nadležnost nad SGJ. Ali ono što bi mi voljeli vidjeti u procesu odlučivanja je tijelo u kojemu su prisutni stanari jezgre. Oni trenutno nemaju niti jedno mjesto gdje mogu reći svoje mišljenje, izuzev Kotara koji su morali osvojiti politički da bi uopće dobili pravo glasa. Znači građani su se morali početi baviti politikom da bi došli u situaciju da se njihov glas donekle čuje.
Što je to uopće održivi razvoj SGJ?
- To bi trebao biti jedan balans između turizma i života u gradu. Da se razumijemo, nitko nema ništa protiv turizma, ali mi njime ne upravljamo, već nam se događa. Nedavno sam baš kazao da naš gradonačelnik nije ni do koljena dubrovačkom. Grad Dubrovnik već nekoliko godina vodi jednu dobru sustavnu politiku upravljanja starom gradskom jezgrom. U izradi im je konzervatorska podloga i Plan upravljanja, odavno su napravili jako dobru Odluku o komunalnom redu, imaju dobru komunikaciju s konzervatorima. Imaju jedan dobar pristup upravljanja UNESCO zaštićenim spomenikom. Imamo i primjer Šibenika, koji sufinancira stanare, Trogir izrađuje Plan upravljanja... Svi drugi gradovi nešto strateški rade, a Split nije učinio niti jedan potez koji bi opravdao priču o održivom razvoju stare gradske jezgre, kojeg su im puna usta. Čak imamo dogradonačelnicu koja putuje po svijetu i drži predavanja o održivom razvoju SGJ, ali u Gradu ne postoji koncept održivog razvoja.
Grad Split u zadnjih deset godina niti jednom nije iskoristio pravo prvootkupa prostora u staroj gradskoj jezgri. Da jest, taj stan ili poslovni prostor mogao je biti stavljen u namjenu zaštite života u SGJ. Da u tom poslovnom prostoru ne nikne još jedan restoran ili agencija, nego nešto što će dovoditi građane u to područje. Grad nema nikakav koncept kojim bi usporio ubrzani razvoj turizma kakvog ne želimo. Opet ću spomenuti Dubrovnik - dok oni ograničavaju broj kruzera koji sa sobom dovode na tisuće gostiju od kojih grad i građani nemaju baš neke koristi, mi gradimo dodatne dokove. Svi gradovi se bore protiv turizma koji je uništavajući za život građana u centru, a mi upravo suprotno. Nama počinje biti normalno da je svaki javni prostor pod nekom turističkom namjenom, da se građani iseljavaju jer ne mogu više živjeti u takvim uvjetima i da zimi nema pasa po gradu. Ali to nije normalno, ovo čemu svjedočimo je zapravo umiranje grada. I tom problemu treba pristupiti na jednom većem nivou. Treba razviti koncept održivog razvoja, a mislim da trenutna vlast nije za to kompetentna.
Zašto u Splitu vlada komunalni nered?
- Taj nered nastaje na više nivoa, a prvi je nivo politike. Ljudi su se navikli na floskulu da je potrebna politička volja da se nešto promijeni. To nije istina. Ako se to nešto radi protivno zakonu, znači da je to čisti kriminal, kakva politička volja. Ako politika ne podržava ispravljanje takvih stvari, to je podržavanje kriminala i to je to. U Splitu se sve odluke donose na temelju politike i nepotizma. Pročelnike bira politika, komisije koje donose odluke bira politika, a na samom dnu je komunalni redar koji bi trebao provoditi te odluke, a opstruiran je načinom na koji se radi na višim instancama. Ako koncesionar ima ugovor koji omogućava sivu zonu, komunalni redar će teško provoditi red, jer ne zna što mora i može činiti. Na primjer, komunalni redar reagira, naloži uklanjanje nečega, a na kraju se ispostavi da to ipak ne može uklanjati, jer je netko nekad poduzetniku dao dozvolu. Njih se često proziva za nerad, ali treba ih zaštititi i dati im alate da mogu obavljati svoj posao. U razgovoru s komunalnim redarima sam saznao da se nekim ugostiteljskim objektima i po deset puta izdaje prijava, a oni i dalje rade. Znači da je cijeli sustav krivo postavljen.
U Gradu općenito vlada jedna velika netransparentnost. Uzmimo primjer rasporeda kioska ili štekata. Stalno se unose neke izmjene, a nitko od građana u to nema uvid, jer se te izmjene ne objavljuju. Pogledajte web stranicu Grada, nijedan građanin se na njoj ne može snaći. Grad Split je nesposoban da išta organizira po pitanju transparentnosti, a red počinje na tome.
Zašto bi građanima Splita trebala biti važna Odluka o komunalnom redu?
- Zato jer uređuje praktički cijeli njihov život u zajednici. Sve počinje od Odluke o komunalnom redu, ako se ona napiše dobro, onda je puno lakše napraviti druge pravilnike. Ali treba nam Komunalni red koji je životan, koji rješava probleme koji zaista utječu na život građana.
Mislite da nacrt koji je upravo na javnom savjetovanju nije dobar?
- To je jako loš dokument. Temeljen je na konzervatorskim smjernicama od prije deset godina, kad je stanje u gradu bilo drugačije nego danas.Vidi se da nitko nije razmišljao o problemima koji stvarno muče građane. Radili su ga djelatnici komunalnog odjela koji su prvenstveno gledali kako zaštitit sebe. Jako je loše i napisan, ima dosta gramatičkih grešaka i ponovljenih rečenica, po čemu je vidljivo da mu se nije posvetilo dovoljno vremena.
Ne rješava problematiku stare gradske jezgre. Ima u njemu pozitivnih stvari, oslobađa cardo i decumanus, Zlatna, Srebrna i Željezna vrata od komercijalne djelatnosti, uređuju se još neki koridori, ali ima i velikih propusta. Primjer je točka prepisana iz starih konzervatorskih smjernica koja kaže da nije dozvoljeno postavljanje novih vanjskih jedinica za klime, satelitskih antena, solara i slično. Što znači da su svi oni koji su postavljeni otkad su konzervatorske smjernice izašle 2011. godine, praktički legalizirani ovim dokumentom. Jako je loše uređeno i pitanje nadležnosti komunalnih redara, visine novčanih kazni i način kažnjavanja. Zatim, loše je napisan i dio koji se tiče odvajanja otpada. Ima tu dosta toga što se moglo puno bolje urediti kako bi se povećala kvaliteta života u Splitu.
Što kažete na to da je iz cijele Odluke o komunalnom redu javnost najviše zainteresirala točka koja uređuje tiramole?
- Smatram da nije normalno da ih se zabranjuje, ali mislim i da je to točka na kojoj će Opara poentirati. On u predloženoj Odluci odobrava tiramole i tako reći ih legalizira, odnosno brani njihovo postavljanje u ulicama koje ih nikad nisu ni imale. Građani bi trebali obratiti pažnju i pročitati cijeli dokument, sudjelovati u savjetovanju, jer koliko god mislili da nemaju utjecaja, bitno je da pokažu da nisu zadovoljni ovakvim stanjem stvari. Uvjeren sam da će prijedlozi građana većinom biti odbačeni, ali neka kažu svoje mišljenje, makar ga smatrali nebitnim.
Zašto smatrate da će se prijedlozi i primjedbe građana odbiti?
- Jer građani nisu pravnici i svoje primjedbe i kritike izražavaju običnim jezikom, odnosno izražavaju svoje neslaganje s nekom točkom Odluke ili možda predlažu neko drugo rješenje. Taj obrazac zatim stiže u Pravnu službu Grada gdje se odbacuje jer nije sastavljen na način na koji je to potrebno, odnosno većina građana se neće znati pozvati na određene točke određenog zakona koji podržava njihov stav. A umjesto da se to uvaži i da se s usklađivanjem bavi pravna služba, takvi prijedlozi se odbacuju. Imamo primjer u prošloj godini kad je na savjetovanje o Odluci o ugostiteljskoj djelatnosti stiglo 50 prijedloga ugostitelja i tek nekoliko prijedloga građana. Niti jedan prijedlog građana nije uvršten u odluku, dok prijedlozi ugostitelja jesu. Zato bih pozvao građane da odvoje pola sata vremena i napišu svoje prijedloge i primjedbe. Ako ih Grad odbaci, bar su iskazali svoje mišljenje. i pokazali malo onoga splitskog dišpeta. Stvari će se početi mijenjati na bolje tek onda kad se mi sami počnemo mijenjati i glasno kažemo u kakvom gradu želimo živjeti. Ljudska srca su moć.
Osim savjetovanja o Odluci o komunalnom redu koje traje još danas i možete mu pristupiti OVDJE, na savjetovanju su i drugi dokumenti, poput Nacrta prijedloga Odluke o uvjetima i načinu postavljanja reklamnih predmeta i natpisa na području Grada Splita, Nacrta prijedloga Odluke o nerazvrstanim cestama na području Grada Splita, Nacrta prijedloga Odluke o načinu i uvjetima postavljanja kioska, štandova, opreme štekata, pokretnih naprava i dr. na površinama javne namjene na području Grada Splita te Nacrta prijedloga Odluke o davanju u zakup i na korištenje površina javne namjene u vlasništvu Grada Splita na području Grada Splita za postavljanje kioska, štandova, štekata i pokretnih naprava. Sve dokumente i obrasce za prijedloge i kritike možete pronaći OVDJE.
