Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Prema broju zaraženih korona virusima u cijelom Svijetu ovaj naslov nikako ne bi odgovarao.
Iz dijagrama se vidi da je od početka pandemije prije 16 mjeseci ukupno registrirano cca 150 milijuna virusima korone zaraženih stanovnika. Međutim, procjene su da je taj broj najmanje trostruko veći. To bi značilo da je zaraženo pola milijarde od ukupno 8 milijardi stanovnika na planeti (nešto više od 6%).
U mjesecu travnju, proljetnom i toplom mjesecu na sjevernoj hemisferi, do 27. travnja bilo je 19,6 milijuna zaraženih što je više od broja zaraženih u najhladnijim mjesecima prosincu i siječnju. Zaraženih u travnju bilo je dvostruko više nego u mjesecu veljača što predstavlja neočekivano povećanje. Kad se uzme u obzir da je mjesec travanj istovremeno na južnoj hemisferi mjesec koji klimatski odgovara listopadu, početku sezone epidemija infekcija dišnih organa, i kada se zna da je naročito veliko povećanje zaraženih korona virusima nastupilo u drugoj najmnogoljudnijoj zemlji Indiji (1,4 milijarde stanovnika) tada je ovakvo stanje povećanja razložno objašnjivo.
Pored ranije spoznatog povećanja broja zaraženih u Brazilu nastupila su nova povećanja u Argentini, Kolumbiji, Čileu, Boliviji, Peruu itd.
Broj umrlih od COVID-19 pratio je povećanje broja zaraženih, ali ne u tolikoj mjeri te stope letaliteta nisu povećane.
Letalitet je čak u mjesecima ožujak i travanj bio manji nego u veljači što ukazuje da novi brzošireći virusi nisu povećane patogenosti.
Pozorni čitatelj mogao je zamijetiti da ne pišem korona virus već koristim plural korona virusi.
Također ne navodim zvanični naziv korone virus SARS-CoV-2. Razlog tome je da su se pojavile brojne mutante virusa koji se razlikuju od izvornog soja korone sa početka pandemije prošle zime na sjeveru Italije.
Kako je to uobičajeno kod gripe dogodilo se da postoji više tipova i još više sojeva iz roda Korona virusa. Svako malo vremena pojavljuju se novi oblici virusa korone. Koji je virus gdje uzrok epidemijskim pojavnostima, je li on jedan sam ili su miješane infekcije ima svoje više epidemiološko nego praktično značenje.
Za razliku od čitavog svijeta u Europi povećanje broja zaraženih nije bilo toliko naglašeno u mjesecu travnju. Brojevi umrlih po mjesecima bilježe stalni trend smanjivanje od siječnja.
Letalitet je najveći bio u mjesecu veljači iz razloga upola manjeg broja zaraženih nego u siječnju. U mjesecima ožujak i travanj kada je broj zaraženih povećan letalitet je manji.
Bitno je uočiti da je od sredine mjeseca siječnja prisutan trend smanjivanja broja zaraženih i umrlih.
Taj trend još bolje se uočava na prikazu kretanja broja zaraženih po sedmodnevnim prosjecima.
Stalni trend smanjivanja broja zaraženih od 10. siječnja do 21. veljače prekinut je petotjednim povećanjem zaraženih sve do prvog tjedna mjeseca travnja kada ponovno slijedi stalni trend smanjivanja broja zaraženih koji se nastavlja i sada poslije 25. travnja.
Gotovo istovjetno dešava se i u zemljama Europske Unije (EU).
Ova jednakost zbivanja razumljiva je kad EU čini 27 zemalja s ukupno 445,4 milijuna stanovnika koji su dio Europe koja sa 48 zemalja ima 747,8 milijuna stanovnika. U EU je gotovo 60 % stanovništva cijele Europe.
Važno je pratiti zbivanja u drugim dijelovima svijeta.
Za nas su najvažnija područja sjeverne hemisfere kao što je to Sjeverna Amerika čiji je najvažniji predstavnik Sjedinjene američke države (SAD). Ta gospodarski razvijena velika država s 332 milijuna stanovnika i s dobro uređenim javnim zdravstvom izvrstan je primjer za usporedbu.
Bez opširnih detaljnih raščlambi dovoljna je usporedba kretanja broja zaraženih korona virusima po sedmodnevnim prosjecima.
Isto tako važna je usporedba s Ujedinjenim Kraljevstvom (UK).
Za razliku od Europe i EU, SAD i UK imaju od sredine siječnja stalno smanjivanje broja zaraženih korona virusom. Nije registrirana pojava tzv. trećeg epidemijjskog vala kao u Europi. Trend smanjivanja sedmodnevnih prosjeka broja zaraženih nastavlja se dalje i ne očekuje se drugačije kretanje sve do jeseni ove godine.
Niti u SAD niti u UK nema značajnih povećavanja broja zaraženih u razdoblju sredina veljače do kraja travnja kako se to dogodilo u značajnom obimu u većini europskih zemalja.
Što je prouzročilo razlike između europskih zemalja i EU s jedne strane i SAD i UK s druge strane?
Najbolji odgovor dat će prikaz usporednog kretanja broj zaraženih korona virusima, obuhvatu cijepljenja protiv korona virusa i postignutom broju odnosno udjelu ukupno imuniziranih bilo prirodnim zaražavanjem ili/i provedbom specifične mjere cijepljenjem, te koliko je ostalo neimuniziranih u ukupnom stanovništvu.
Broj neimuniziranih zamjetno se počeo smanjivati tek uvođenjem specifične mjere cijepljenjem.
SAD i UK počele su cijepiti svoje stanovništvo u prosincu. Do tada nakon deset mjeseci trajanja pandemije SAD su imale 87% neimuniziranog stanovništva, a UK još više 92% neimuniziranih od korone nezaštićenih stanovnika.
Do 25. travnja u SAD cijepljeno je više od 136 milijuna stanovnika (41% ukupne populacije), a u UK 33,6 milijuna (49,4% njihove populacije). Gotovo polovica Britanaca je cijepljena.
Do sada u SAD i UK ostalo je neimunizirano nešto manje od trećine njihovih populacija za koje tamošnji dužnosnici navode da će ih do ljeta sve procijepiti.
Uz smanjenje broja neimuniziranih treba zamjetiti da se provedbom cijepljenja značajno smanjio broj i udio zaraženih korona virusima. Porast broja zaraženih na mjesečnoj razini manji je od jedan posto.
Procjena broja zaraženih korona virusima urađena je metodom množenja broja laboratorijski registriranih korona pozitivnih puta tri iz razloga što je više seroloških istraživanja pokazalo trostruko veće prisustvo antitijela nego se utvrdilo prisustvo antigena.
Stanje u europskim državama i EU sasvim je drugačije.
Zbog nepouzdanih podataka iz dobrog dijela istočnoeuropskih zemalja izvan EU prikazuju se samo pokazatelji za EU.
Prvo što se uočava je razlika obuhvata cijepljenja u samom početku provedbe cijepljenja gdje je u EU taj obuhvat bio za mjesec siječanj 2,44%, a za SAD 7,5%, odnosno za 13,7% za UK. I u narednim mjesecima obuhvat je u EU bio značajno niži, ali je bitan bio početak kojim se trebao ublažiti prvi udar vala širenja korone izazvan brzoširećim britanskim sojem virusa. Zahvaljujući u prvom redu pravovremenom postizanju cijepnog imuniteta UK je kao ishodišna zemlja tog virusa zapriječila njegovo širenje unutar UK već u mjesecu siječnju. Kasnije povećanje udjela zaraženih u razdoblju siječanj-travanj u UK od 2,62% je minorno u odnosu na povećanje od 7,12% kroz isto razdoblje u zemljama EU.
Drugo što je jednako, ako ne i važnije, jeste da su SAD i UK sada do 25. travnja dostigli 70%-tni ukupni imunitet stanovništva svojih država. Ta činjenica uz prisutno smanjivanje zaražavanja i smrtnosti od korona virusa dovoljni su zalog za tvrdnju da su oni završili epizodu epidemijske pojavnosti u sklopu ove pandemije. Ukoliko ne bude pojave bitno mutiranih sojeva korona virusa i ukoliko još nastave s procjepljivanjem na jesen ove godine ne bi trebalo biti epidemijske pojavnosti korona infekcija. Mogu se pojavljivati samo sporadični oblici pojedinačnih malobrojnih infekcija.
Sedmodnevni prosjeci zaraženih korona virusima u Republici Hrvatskoj od polovice veljače imaju stalno povećanje kroz osam tjedana do početka mjeseca travnja kada je uslijedio jedan plato s blagim smanjivanjem kroz posljednjih desetak dana.
Kao i u većini zemalja EU taj tzv. treći pandemijski val ne bi uslijedio kao što nije ni u SAD-u ni u UK da smo imali na raspolaganju obećane i ugovorene doze cjepiva kojima su ove dvije velike i moćne zemlje raspolagale.
Sada u Hrvatskoj na kraju mjeseca travnja s procijenjenih 24% prirodno zaraženih korona virusima i s 15 % procijepljenih imamo ukupni imunitet od 39% što je daleko ispod željenih 70% ukupne imuniziranosti zajednice.
Ipak i ovolika sada postojeća zaštita zajednice nije dopustila razvoj većeg broja zaraženih iz razloga što je epidemijski potencijal u odnosu na prvi val kroz jesen 2020. godine uvelike potrošen, tj. oslabio je.
K tome još toplije vrijeme sada pri kraju mjeseca travnja koje je kasno nastupilo ipak je dopustilo više boravka na otvorenom te tako onemogućilo više širenja virusa boravkom u zatvorenim neventiliranim prostorima.
Istovjetno se zbivalo i u Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ). Razlika u odnosu na R. Hrvatsku je što je stopa zaraženosti korona virusima u SDŽ bila veća.
Udjeli procijepljenosti u SDŽ jednaki su onima u R. Hrvatskoj jer su pristigle doze cjepiva raspoređivane po županijama proporcionalno broju stanovnika.
Zbog veće procijenjene zaraženosti korona virusima u SDŽ (28,27%) u odnosu na R. Hrvatsku (23,60%) SDŽ ima udjel ukupne imuniziranosti veći od R. Hrvatske 43,55% vs 38,9%.
Usporedbe radi prikazano je stanje u Češkoj Republici.
Zbog čega je u Češkoj R. tzv. treći val imao svoj vrhunac u početku ožujka i sada Češka bilježi stalno smanjivanje zaraženih kroz sedam tjedana te su mnoge epidemiološke mjere ukinuli.
Češka ima svega 2%-tni udio veće procijepljenosti od R. Hrvatske.
Ukupni udio imuniziranih u Češkoj R. je 63% što je mnogo bliže 70%-tnoj imuniziranosti cijele zajednice u odnosu na Hrvatsku koja ima 39% ukupnu imuniziranost.
To je glavni razlog zbog čega je smanjenje sedmodnevnih prosjeka broja zaraženih i umrlih veće i uslijedilo je ranije za razliku od Hrvatske i SDŽ.
Češka je primjer kako se imunitet zajednice može postići i s manjim udijelim procijepljenosti. Međutim kolika je cijena takvog imuniziranja gdje je ono prevladavajuće posljedica visokog zaražavanja. Dovoljno je navesti da je stopa smrtnosti 25. travnja na milion stanovnika u Češkoj R. bila 2.700, u Hrvatskoj 1.678 te u SDŽ 1.260 umrlih.
Također nije nebitno navesti da je ovakvo stanje nastupilo ipak nakon 16 mjeseci trajanja pandemije.
Koliki negativni gospodarski učinak je imala korona pandemija? Kakav utjecaj će sva ova zbivanja imati na djecu i ukupno mlade naraštaje, na njihov zdrav rast i razvoj?
Stoga dosadašnje dugo trajanje pandemije sada kad imamo na raspolaganju učinkovita cjepiva trebamo što prije prekinuti.
Prema priloženom bez cijepljenja trebalo bi nam 3-4 pune sezone tj. godine da bismo dostigli imunitet zajednice koji bi spriječio daljnju epidemijsku pojavnost.
Tek će budućnost pokazati kolike su zdravstvene posljedice onih koji su preboljeli korona infekciju.
Sada nazvani postCOVID sindrom, nažalost nije rijedak.
Gledajući s motrišta turističkog gospodarstva Čehe kao i Slovake, Poljake, Mađare i druge iz srednje Europe možemo očekivati na našem Jadranu ovog ljeta kao turiste bez korona infekcije.
Bogati Amerikanci i ništa manje Britanci su već uspostavili izravne letove vodećih avioprijevoznika prema našim turističkim odredištima poput Dubrovnika. Njihovi poslovni ljudi ne bi poduzimali takav financijski rizik da nisu sigurni u realnost putovanja njih kao turista bez korone u odredište bez korone.
Koliko ćemo mi kao domaćini biti sigurni da nećemo imati rizika sigurnosti zdravstvene turističke ponude obzirom na koronu? Možemo biti sigurni da ćemo do početka turističke sezone biti bez korone ukoliko se procijepimo svi, svih dobi osim dječje, u što većem broju? Da to postignemo dva mjeseca su dovoljna ukoliko budemo imali na raspolaganju dovoljno cjepiva.
U cijeloj Hrvatskoj potrebno je još cijepiti cca 1,5 milijuna stanovnika, a u SDŽ cca 150 tisuća.
Naša Vlada kaže da je osigurala potrebne doze cjepiva.
Korona virusi premda su se pokazali žilavima, upornima i prodornima spremni odmah kazniti svaki naš ljudski propust, ipak uzmiču.
Korona je pobjediva.
