Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Prošao je prvi tjedan kolovoza. U sredini smo vrhunca turističke sezone. Sva izvješća govore o berićetnoj sezoni. Broje se gosti, automobili, kolike su naplate cestarine, kakvi su financijski učinci itd. Jednako kao kad zadovoljni poljodjelac gleda i zbraja uspješnu ljetinu.
Turistički učinci uspoređuju se s onima iz rekordne 2019. godine prije korone. Kažu da iako je ova turistička godina zbog korone bila bez turističke predsezone, s uspješnom punom sezonom i postsezonom možemo imati učinke svakako bolje nego prethodne godine, a veoma blizu rekordnoj 2019. godini. U nekim turističkim područjima navode da su im pokazatelji bolji nego u 2019. godini.
Kao i svakom hrvatskom građaninu drago mi je ćuti ovakve činjenice. Posebno mi je drago jer sam u kolumni od 4. lipnja napisao: “Pustolov nije pred vratima, ali uspješna turistička sezona 2021. godine je tu!”
U nedjelju se odigrala 306. Sinjska alka. Nisam iz Cetinske krajine, ali moje prezime upisano je u slavodobitnike. Uvijek s pozornošću pratim alkarske svečanosti.
Svi slave slavodobitnika debitanta Mihovila Župu i navode kako je Alka prošla veličanstveno unatoč koroni. Jasno da Alka ne može biti nego veličanstvena i ništa je ne može zatomiti. Unatoč svemu malo sam sjetan. Smatram da ove godine nije bilo razloga da se ograniči broj gledatelja. Ne želim biti general poslije bitke, ali nije bilo opravdanog razloga smanjiti broj gledatelja. Koliko li sam puta ponovio da se zaražavanje korona virusima ne događa na otvorenim prostorima već u zatvorenim neprovjetrenim, neventiliranim, prostorima. Dosadan sam već sam sebi. Pa zar nedavni Thomsonov koncert na stadionu u Sinju nije potvrda ovog što govorim. Uzalud. Gluh ne čuje, a glup ne razumije.
Svakodnevno se pozorno prati stanje broja zaraženih. U cijelom svijetu dnevni broj zaraženih se povećava. Tek posljednjih par dana Worldometer grafikon pokazuje kljun blagog smanjenja sedmodnevnih prosjeka zaraženih.
U Europi i Europskoj uniji (EU) sedmodnevni prosjek broja zaraženih je u blagom smanjivanju. Povećanja broja zaraženih najveća su u mediteranskim zemljama.
U srednjoeuropskim zemljama koje su imale značajno veći broj zaraženih u proljetnom epidemijskom valu od veljače do svibnja (Poljska, Češka R., Slovačka, Mađarska, Njemačka, Austrija, Slovenija) sadašnja povećanja su značajno manja.
Nizozemska je imala jedan naglašeni skok povećanja broja da bi se samo nakon par tjedana broj zaraženih smanjio na vrijednosti s kraja mjeseca svibnja (vidi grafikone u prilogu).
Sve ove navedene zemlje uz Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Italiju su najvažnije emitivne turističke zemlje Hrvatskog Jadrana. Povoljno epidemiološko stanje u njima su zalog za dolazak većeg broja turista na odredište gdje je također povoljno epidemiološko stanje.
Hrvatska još uvijek ima povoljno epidemiološko stanje unatoč činjenice stalnog blagog povećavanja broj zaraženih kroz proteklih šest tjedana. To povećanje posljedica je povećanja broj zaraženih u dalmatinskim županijama te su sve jadranske županije svrstane u narančasto područje povećanog rizika korona infekcije. Ostali, kontinentalni djelovi Hrvatske su bez izuzetka u zelenom području slobodni od korone s četrnaestdnevnom stopom manjom od 50 zaraženih na 100.000 stanovnika.
Jučerašnji sedmodnevni prosjek broja zaraženih korona virusima u Hrvatskoj na dan 8. kolovoza bio 184. Prošle 2020. godine u isto vrijeme u Hrvatskoj bilo je 48 prosječno dnevno zaraženih. Ovo je potvrda koliko je prošlogodišnji poziv turistima od strane njihovih vlada da napuste Hrvatsku bio ishitren, nepotreban, a po nas izrazito štetan.
Pokazatelj četrnaestodnevne stope zaraženih na 100.000 stanovnika je mnogo objektivniji pristup ocjeni stupnja rizika korona zaražavanja. Ipak sam za sebe bez stopa hospitalizacija, zauzetosti bolničkih sadržaja, stopa smrtnosti i dobne raspodjele zaraženih nije dostatan za objektivnu ocjenu ugroze zaražavanja koronom.
Pokazatelj udjela korona pozitivnih testiranih na korona viruse koji mora biti ispod 4% nije od nekog velikog značenja jer sada netko negativan ne znači da već nakon nekoliko sati ili sutradan može biti pozitivan. K tome testiranjem obriskom nosa ili/i ždrijela ne može se razlikovati vironoša malog broja virusa zbog davne ranije infekcije koji je nezarazan za druge ili je aktualni virosijač velike produkcije virusa opasan za druge.
Isto tako u kriterij razvrstavanja po rizicima zaražavanja nije uključen broj cijepljenih tj. cijepni obuhvat promatranog područja.
Usporedba kretanja broja zaraženih Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) (447.747 stanovnika) i Malte (442.600 stanovnika) ilustrira koliko pojedini pokazatelji sami za sebe nisu dostatni i nisu pouzdani u ocjeni stupnja rizika.
Na temelju broja zaraženih korona virusima svatko tko bi htio biti sigurniji gdje ljetovati sredinom lipnja izabrao bi za odredište Maltu gdje je bilo samo 8 zaraženih u odnosu na 49 zaraženih u SDŽ.
Za samo tri tjedna stanje broja zaraženih se drastično izmijenilo. Malta je imala 409 zaraženih, a SDŽ 54. Idućih tjedana broj zaraženih na Malti naglo se povećao na vrijednosti kao u zimskom mjesecu ožujku. U SDŽ povećanje broja zaraženih bilo je postupno daleko ispod vrijednosti u ožujku i travnju.
Drugi primjer je korištenje 14-dnevne stope zaraženosti na Malti i u SDŽ na dan 4. srpnja kada su stope na oba mjesta bile podjednako niske: 14 zaraženih na 100.000 stanovnika. Kroz samo tri tjedna stopa 14-dnevne zaraženosti na Malti povećala se 25.srpnja na 589/100.000, a u SDŽ na 107/100.000.
Malta je već 13. srpnja prešla granicu narančaste zone u crvenu zonu visokog rizika.
SDŽ je sada 8. kolovoza još uvijek u narančastoj zoni povećanog, ali ne i visokog rizika.
U usporedbi s Ciprom još je veća razlika. 14-dnevna stopa zaraženosti na Cipru 21. lipnja od 70/100.000 do 25. srpnja dosegnula je europsku rekordnu stopu 1.131 zaraženih na 100.000 stanovnika.
Usporedbom s državama Portugalom i Grčkom koje su imitivna turistička područja kao i SDŽ 14-dnevne stope zaraženosti korona virusima bile su 25. srpnja tri do četiri puta veće od stope 107,4/100.000 u SDŽ.
Sadašnja stopa 8. kolovoza 132,4/100.000 još zadržava SDŽ u narančastoj zoni dok su Portugal sa stopom 333,6/100.000 i Grčka 363,5/100.000 još uvijek u crvenoj zoni visokog rizika zaražavanja.
Broj umrlih od COVID-19 u ovom ljetnom epidemijskom valu korona virusa od lipnja do kolovoza u SDŽ i na Malti je neuporedivo značajno manji nego u zimsko-proljetnom valu.
Na ukupno 1.414 zabilježenih zaraženih u SDŽ umrlo je 14 bolesnika od COVID-19 (letalitet 0,99%). Većina od 11 umrlih u lipnju su bolesnici iz proljetnog epidemijskog vala.
U istom razdoblju na Malti umrlo je 7 COVID-19 bolesnika na 4.331 zaražena koronom (letalitet 0,16%). Ovako mali brojevi umrlih i niske stope letaliteta potvrda su tvrdnji da su zaraženi bili mahom osobe mlađe dobi koji bolest COVID-19 u pravilu prebole kao laganu bolest bez potrebe za hospitalizacijom.
Svi umrli u SDŽ u razdoblju lipanj-kolovoz nisu bili cijepljeni!
Procijepljenost protiv korona virusa pokazalo se da je od izuzetnog značaja kako bi se spriječilo zaražavanje, a time hospitalizacije i smrtni ishodi.
Cjepivo ne zaštićuje sve cijepljene. Odgovor na cjepivo je individualan i zavisi od starosti i zdravstvenom stanju cjepljenika. Nijedno cjepivo nije 100 %-tne učinkovitosti. Od strane samog proizvođača cjepiva proklamirana visoka učinkovitost od 95 % znači da 5% cijepljenih neće postići zaštitu. 5% na milijun cijepljenih je 50.000 njih koji nisu postigli otpornost, imunitet tj. ostali su neimuni, nezaštićeni, a to je već veliki broj.
Da bi se prekinula epidemijska pojavnost u zajednici potrebno je postići zajedničku, kolektivnu otpornost kod najmanje 80% članova te zajednice. PRILOG SEDMODNEVNI PROSJECI ZARAŽENIH KORONA VIRUSIMA-converted
Malo je država postiglo željenu procijepljenost. Malta je rekorder koja je 3. kolovoza 2021. godine postigla potpunu procijepljenost 88% stanovništva.
Unatoč tolikoj procijepljenosti na Malti je od početka lipnja do 8. kolovoza zabilježeno 4.311 zaraženih korona virusima. U SDŽ s manje od 40% cijepljenih odraslih zabilježeno je 1.414 zaraženih. Iz ovih činjenica moglo bi se pogrešno zaključiti da je cijepljenje neučinkovito. Cijepljenje je učinkovita mjera, ali virusi korone su veoma virulentni, kontagiozni i prodorni sposobni zaviriti u svaku nišu necijepljenih. Sada su naišli na nišu necijepljenih mladih ljudi koji su ljetno vrijeme shvatili kao vrijeme bez potrebe provođenja općih, nefarmaceutskih epidemioloških mjera te su se potpuno nezaštićeni praktički izložili na milost i nemilost virusima koje su im donijeli gosti turisti.
Treba imati na umu da na Malti živi isti broj stanovnika kao i u SDŽ samo na površini manjoj od otoka Brača. Gustoća naseljenosti je 1.633 stanovnika/km². U SDŽ gustoća naseljenosti je svega 100 stanovnika/km². U takvim okolnostima izmjena susreta s mnogim osobama iste dobne skupine na Malti je znatno olakšana što pogoduje izrazito brzom širenju virusa. Slično se događalo i u Nizozemskoj, te na Cipru, a posebno na španjolskim otocima Mallorci, Kanarima i td.
Pa hoćemo li u SDŽ izdržati turističku sezonu do kraja bez ulaska u crvenu zonu visokog rizika zaražavanja od korone?
Odgovor na ovo je SBZ (Samo Bog Zna).
Nemamo provedenih seroepidemioloških istraživanja prokuženosti bilo cijepljenjem, bilo prirodnim prokužavanjem. Procjene su da bismo mogli imati ukupni kolektivni imunitet zajednice blizu 65% što je nedovoljno za prekid epidemijske pojavnosti.
Bitna su naredna dva do tri tjedna da ne dođe do 14-dnevnog zaražavanja više od 200/100.000.
Sadašnja nastojanja većeg procjepljivanja to neće omogućiti. Za očuvanje turističke sezone 2021. ovo procjepljivanje je zakašnjelo. Veća procijepljenost koristit će nam u nadolazećem jesenskom razdoblju.
Pa što možemo učiniti sami za sebe? Možemo samo provoditi opće epidemiološke mjere koje nisu učinkovite kao procijepljivanje, ali ipak usporavaju širenje virusa.
Dio odgovora vidi se u slijedećem grafikonu.
14-dnevne stope zaraženosti korona virusima drastično najveće su u Dalmaciji. Još nisu dosegnule kritičnu stopu crvene zone iznad 200/100.000 ali im se polako približavaju. Treba se nadati i očekivati da se to neće dogoditi, makar ne prije mjeseca rujna. Prošle godine turistička sezona za strane goste prekinuta je u polovici kolovoza.
U zelenoj zoni su regije Istočne i Zapadne Slavonije kao i Sjeverni Jadran.
Sjeverna Hrvatska je tek posljednjih dana provirila iznad zelene granice, a na ukupno cijelu Hrvatsku stanje u Dalmaciji je utjecalo da je Hrvatska od 30. srpnja iznad zelene crte.
Zašto su stope zaraženosti u Slavoniji tako niske? Zašto Istočna Slavonija ima čak trend smanjivanja stopa zaraženosti?
Odgovor je vrlo jednostavan. Uzrok razlikama je u strukturi gospodarstva. U Slavoniji pored rada u još preostalim proizvodnim tvrtkama prevladava poljodjelstvo s dominantnim ratarstvom uz stočarstvo. Uglavnom su to djelatnosti koje se provode na otvorenom i s vrlo malim doticajem s drugim pogotovo ne s nepoznatim ljudima.
U Dalmaciji je u strukturi gospodarstva prevladala monokultura turističkih djelatnosti. Vrlo je malo građevinskih tvrtki koje bi zapošljavale veći broj radnika. Mnoge tvrtke industrijske proizvodnje su nestale, a sve manje se školuje mladića za pomorska zvanja. Zidar, građevinar i pomorac više nisu među prevladavajućim zvanjima. Sada prevladavaju turističko-ugostiteljska zvanja, a to su djelatnosti koje su svakodnevno u zatvorenim prostorima u doticaju s velikim brojem ljudi, novih i nepoznatih te su izmjene respiratorne flore i faune uobičajena pojava. Ako nisu zaštićeni oni se češće i lakše zaražavaju u odnosu na zanimanja na otvorenom.
Kako to da u kontinentalnim županijama nema zaraženih mlađe životne dobi?
Ratari ne mogu biti mirni dok ne skupe ljetinu. Žetva je skoro završila, a slijede branja i skupljanja drugih povrtnih i voćnih proizvoda. Na tim poslovima angažirane su cijele obitelji koje čitave dane osim kad pada kiša provode na otvorenim prostorima.
Oni će se odmarati tamo na jesen kad dođu jesenje duge noći, a sada se mora intenzivno raditi. Kad ambari i podrumi budu puni onda se može okupljati, proslavljati, svetkovati, veseliti se i družiti se s rodbinom, kumovima i prijateljima sa svim svojima poznatima bez ograničenja.
I imaju pravo i neka se vesele i druže i njihovi mladi. Starije su procijepili. Više nema razloga da mlađi naraštaji budu taoci starijih.
Treba otići na Đakovačke vezove, Vinkovačke jeseni, razne susrete tradicionalnih starih sportova, stočne sajmove poput onih u Gudincima i slobodno se ponašati bez epidemioloških mjera ako su se procijepili. Ako nisu neka se sada cijepe.
U Dalmaciji kao i drugdje u Hrvatskoj uz obilježavanje blagdana Velike Gospe uskoro za koji dan, treba otići i na sajam u Solin za Malu Gospu, na Sv. Mihovila u Trilju. Brojna su Marijanska svetišta koja treba pohoditi. Nema razloga da se provode striktne epidemiološke mjere zabrana koje sada nemaju onog smisla kao do prije mjeseca lipnja.
Ponavljam: Tko se cijepio, cijepio se. Tko nije teško da će se odazvati cijepljenju. Oni slušaju neke druge mudrijaše kao što su sami.
To nije razlog da bi sada oni koji su se imunizirali bili njihovi taoci i kažnjeni zabranama slobodnog kretanja i lišeni slobodnog izbora ponašanja i načina življenja.
Prva postava Nacionalnog stožera civilne zaštite otišla je na godišnji odmor. Oni koji su ih zamijenili rade svoj posao. Gotovo se ne primjećuje da prve postave nema.
Još bolje bi bilo da je i korona otišla na godišnji odmor.
Nažalost nije.
Kutri, motri i vreba da nas opet zaskoči.
Nadam se da to više neće biti tako uspješno kao do sada.
