Kult senzualnosti i vizualne ljepote vinuli su estetsku medicinu u sam vrh potražnje kod žena. Vrte se lijepi novci, a usluge u Hrvatskoj pruža tko gdje stigne. Često to završi s komplikacijama i kod nekirurških metoda kad se upotrebljavaju fileri, botoxi... Iz Hrvatskog društva za estetsku medicinu upozoravaju na rad na crno liječnika koji dolaze iz Srbije i ordiniraju po frizerskim i kozmetičkim salonima, stanovima i hotelskim sobama.
- Vjerujem da se država probudila jer nam unakazuju naše žene, rade na crno, uvoze neprovjerene preparate i ugrožavaju zdravlje naših ljudi. Rade k'o da su svoj na svome. Najviše toga ima u Dalmaciji i u Zagrebu. To su sve kao kolege i uz najdublje poštovanje, ali to je čudan polusvijet koji se upušta u takve aktivnosti, raditi po skrivenim budžacima, po hotelskim sobama, na crno. Ne znam kakav dignitet moraš imati za to. I hrabrost je to na kraju - kaže nam dr. Željko Rotim, predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu.
Žene stoje u redovima
Hodogram je uhodan. Iznajmi se stan ili hotelska soba, objave na Instagramu, taj dan u toliko i toliko sati. Dvije gorile, security, stoje vani i može ući samo onaj tko ima dogovoren termin. Žene stoje u redovima.
- I onda ako oni u jednom vikendu odrade 100 žena, možete si pomnožiti sa 300 eura da vidite koja je to zarada. To spreme u džep i nose u Srbiju. Od tih 100 žena najmanje 10 posto ima komplikacije i njih rješavamo mi u Hrvatskoj. Poznat je slučaj lažnog kirurga iz Srbije koji je unakazivao naše žene, a ovo je još lakše. Ovi Instagram doktori sebe doživljavaju celebrityjima u tom svijetu. I kad oni objave da dolazi u Hrvatsku taj XY to vam je kao da dolazi operirati mozak najbolji neurokirurg. Suludo! - naglašava dr. Rotim i tvrdi da su vrlo česte komplikacije nakon takvih zahvata.
- Oni se vrate u Srbiju, a komplikacije onda rješavamo mi jer se nemaju kome drugom obratiti. Pa su žene bijesne i ljute jer su nešto platile, a ovi su zbrisali. Onda ih hoće tužiti pa se obraćaju našem Hrvatskom društvu za estetsku medicinu. A mi nismo policija. Ako se radi o ozbiljnoj komplikaciji onda to odrađuju klinike za dermatologiju u Zagrebu i Rijeci ili ja u svojoj ambulanti - navodi dr. Rotim.
Zahvati samo u specijalističkim ambulantama
Zahvaljujući Hrvatskom društvu za estetsku medicinu Ministarstvo zdravstva je donijelo, ne tako davno, pravilnik po kojem se postupci u estetskoj medicini mogu odvijati samo u specijalističkim ambulantama. Navedeni su minimalno invazivni i nekirurški zahvati primjene hijaluronskih punila, botulinum toksina tipa A. Ostali nekirurški injekcijski i antiaging zahvati moraju imati doktora medicine specijalista koji je kompetencije za navedene zahvate stekao u okviru specijalističkog usavršavanja doktora medicine ili ima odgovarajući dokaz o završenoj edukaciji propisanoj od strane stručnog društva Hrvatskog liječničkog zbora nadležnog za estetsku medicinu.
U praksi i dalje se žene obrađuju filerima van specijalističkih ambulanti, po stanovima, hotelskim sobama. U najboljem slučaju po kozmetičkim salonima. Do pacijentica se dolazi pričom od uha do uha i nezaobilaznim društvenim mrežama. Naravno, uz proviziju za svaku novodovedenu pacijenticu željnu privlačnijeg izgleda.
- Pomama je za lakom zaradom. Kontrola je nikakva. Srbija je u svemu tome startala puno ranije. I sad oni pružaju usluge kod nas na crno jer su se dobro izreklamirali puštajući priču kako su stručni i značajno jeftiniji od nas što zapravo i nije više točno. Nekad je bilo, ali više ne - govori nam dr. Diana Plazonić, liječnik dentalne medicine od 1995. godine koja se estetskom i anti-aging medicinom bavi od 2010. godine te ima postdiplomski iz anatomije lica IUFC sveučilišta u Nici. Dr. Plazonić je članica HDEM-a (Hrvatsko društvo za estetsku medicinu).
Svaka pacijentica bi sebi trebala postaviti pitanje tko, kako, gdje i s čim se radi. Ako je primarni kriterij, sada već mala, razlika u visini cijene zahvata, izlažu se značajnijem riziku.
- Ima tu krvi, igala... može doći do alergijskih reakcija. Infekcija i nije neki problem jer će se izliječiti antibiotikom. Problem je ako filer uđe u krvnu žilu, a ti to nisi primijetio pa dođe do nekroze, odumiranja tkiva. Onda slijedi plastična operacija. Stavljanje filera, koji danas kod nas košta od 1.600 do 2.000 kuna, nije posao za kozmetičare nego licencirane liječnike. Uz to znaju se implementirati lažni fileri koji se 'štancaju' u Bugarskoj - upozorava dr. Plazonić.
- To je ogroman biznis. Zaista bi rekla da se radi o hobotnici. Kad liječniku dođe pacijent on mu ne može reći, "znaš ja sam najbolji u tome, ja ću vam to napraviti". Kad žena dođe u salon onda joj kažu, "joj bili vi radili malo filere. Imamo najbolje liječnike iz Srbije. Liječnici iz Hrvatske vam to ne znaju raditi. Ovi su vam puno bolji, povoljniji, oni su super." A ljudi vjeruju poznatoj osobi koja hvali neku svoju poznatu osobu - kaže dr. Plazonić.
Intravaskularna okluzija (začepljenje krvne žile nakon filera)i odumiranje tkiva nakon toga. Ovo se mora danima liječiti i procedura je složena ,tako da liječnik mora biti tu prisutan u slučaju komplikacije.
Nekad je bila nadležna inspekcija Ministarstva zdravstva, ali prije dvije godine sve je prebačeno na Državni inspektorat. Za sada nije poznato da je inspektorat uhvatio na djelu neku osobu koja se bavi na crno medicinskom estetikom, u uvjetima protivno pravilniku Ministarstva zdravstva i/ili s preparatima koji nisu odobreni od HALMED-a hrvatske Agencije za lijekove i medicinke proizvode, kažu iz Hrvatskog društva za estetsku medicinu.
Gotovo 50 posto žena između 30-50 godina danas sa filerima?
Dr. Plazonić tvrdi da je gotovo 50 posto žena između 30-50 godina danas sa filerima. No, predsjednik Hrvatskog društva za estetsku medicinu dr. Rotim smatra pak da je to prilično hrabra procjena.
- Koliko je žena u Hrvatskoj sa filerima ovisi od regije do regije. Ako itko u Hrvatskoj drži do sebe, to su Splićanke, Dalmatinke. Moguće je da one više primjenjuje te metode i to je priča u enormnom porastu za razliku od sjeverozapadne. Ja, koji sam dugi niz godina u ovom poslu, vidim koliki je porast interesa liječnika da to rade. Mi radimo edukacije za liječnike. I taj porast je ogroman, jer je ogroman interes pacijenata. Nije to specifično samo za Hrvatsku. To je globalna priča. Ta anti-ageing medicina ili nekirurške metode estetske medicine na svjetskoj razini ide dramatično prema gore. Primarno su to injekcijske metode i metode raznoraznim medical deviceima, fileri, botox, PRP mezoterapija, radiofrekevencija, laser i ultrazvuk. To je u današnje doba 70 posto svih zahvata u estetskoj medicini, a kirurgija je ostala na 30 posto - kaže dr. Rotim i navodi kao Hrvatsko društvo za estetsku medicinu organizira standardizirane edukacije.
- Napravili smo i postdiplomski studij na Medicinskom fakultetu u Rijeci, jedan od tri u svijetu, koji se bavi s tim stvarima. I naše pacijente treba educirati. Da ne idu kod neprovjerenih ljudi koji rade s neprovjerenim preparatima, troše eure koje se onda iznose iz države - zaključio je dr. Rotim.
