Kulturnjaci, udruge, zaposlenici kulturnih ustanova pozvali su u Dom mladih kandidate za splitskog gradonačelnika kako bi se izbistrilo što nude svojim dolaskom na vlast, a sve pod imenom "Javne kulturne politike" tj. hoće li kulturi i kulturnjacima biti bolje pod njihovom vlašću? A u publici su mahom bili ravnatelji, voditelji, predsjednici kulturnih udruga i svi drugi kojima je prireznički kruh sa sedam kora uvijek na dugom štapu. A najviše barufe je digao, a tko će drugi, nego glumac splitskog teatra.
Bez tvrdih obećanja
Hoće li kulturi i kulturnjacima biti bolje, to sinoć nisu uspjeli doznati od predstavnika HDZ-a, HGS-a, DP-a ni od Ante Franića. Od Suzane Piacun, zamjenice SDP-ovog kandidata Davora Matijevića, Kristine Vidan iz Pametno za Split i Dalmaciju, Tamare Visković iz Možemo!, Josipa Markotića iz MOST-a i Ivice Puljka iz Centra saznali su, da mogu eventualno očekivati poboljšanja u financijskom i upravljačkom smislu bez diskriminacije i pogodovanja stranačkim, rodbinskim prijateljima. No klonili su se ikakvih tvrdih obećanja, a to je naročito došlo do izražaja kad je predstavnica SDP-a Suzana Piacun zbog dogovorenih obveza oko mature nakon sat i 15 minuta napustila treći kat Doma omladine.
Ovaj sraz politike i kulture najbolje se može dočarati primjedbom jednog od radnika Hrvatskog narodnog kazališta koji je rekao kako su sve predstave u teatru preskupe i kako se boji svakog sljedećeg intendanta.
Tako je Visković rekla kako se smjernice za HNK copy/pastaju iz godine u godinu.
- Imamo situaciju da imamo smjernice koje su takve da ili će te ostvariti financijske smjernice ili programske. I jedne i druge ne možete ostvariti da se na glavu okrenete. Vrlo je teško - rekla je Visković i iskazala bojazan tko će se na sljedeći natječaj za intendanta uopće javiti i javno se upitala ima li ljudi unutar HNK koji bi to mogli biti jer će upravljati sa 70 milijuna kuna godišnje.
Puljak onako diplomatski
Bivši gradonačelnik Ivica Puljak rekao je za par predstava koje je zadnje gledao, onako diplomatski, kako bi se i kvaliteta i njene izvedbe mogle dobro unaprijediti. A kad je u pitanju izbor intendanta rekao je kako je to stvar Kazališnog vijeća i da će o njegovom prijedlogu u konačnici odlučiti Gradsko vijeće.
- Mi u proteklom sazivu Gradskog vijeća nismo imali stabilnost. Kerum i SDP i HDZ bi se dogovorili da bude onako kako oni žele. I mi bi smo bili u manjini. I zato nismo mogli izabrati intendanta ni ravnatelja JU Park šume Marjan, niti nešto drugo jer jednostavno to je bio takav odnos političkih snaga. I zato smo i išli na izbore kako bi imali stabilnije Gradsko vijeće. Vi ste vidili kako nas četvero sad razgovaramo onako kako smo razgovarali i surađivali ranije kroz programsku suradnju. I kad budemo imali stabilnu većinu u Gradskom vijeću to će se riješiti, ali prijedlog ovisi o Kazališnom vijeću i mi kao političari se u to nećemo miješati - rekao je Puljak s čime se složio Markotić, a Vidan i Visković nisu imali primjedbe.
Suzana Piacun, prije nego što je napustila sučeljavanje rekla je kako je nažalost Split kulturna provincija i kako se grad treba ugledati na Šibenik i Zadar. Navela je kako u Banovini, službi za društvene djelatnosti, vlada podobnost i politikanstvo i kako se splitskom brendu Pričiginu daje samo 15.000 kuna, pa 10.000 kuna iako mu treba 120.000 kuna zbog svih gostiju i najma prostora.
Split kulturna provincija
Na to se unisono graknulo od svih drugih gradonačelničkih izazivača, ali i iz publike, pa je Piacun dodala da je tako bilo 2019. za vrijeme gradonačelnika Andre Krstulovića Opare.
- Mi smo Pričiginu dali 50.000 kuna. Problem je što kulturom nitko ne upravlja. Iz kulturnih vijeća treba maknuti politikanstvo, a mi smo odabrali njihove članove koliko god smo mogli po stručnosti - rekao je Puljak i dodao kako treba naći model upravljanja jer osim "alternativnih" udruga ima 14 kulturnih institucija i četiri udruge od posebnog značaja. Po njemu kultura mora biti stvaratelj novih vrijednosti jer "novca u gradskom proračunu nema".
Kristina Vidan je također nezadovoljna sistematizacijom gradske uprave u Banovini pa je rekla kako je Odsjek za kulturu "hiperboliran" u Odjel za društvene djelatnosti gdje su još s obrazovanjem sport, branitelji, a Puljak bi dodao i socijalu.
- Odsjek za kulturu treba kapacitirati s ljudima koji bi vodili strategiju kulturnog razvoja i akcijski plan. Treba revidirati financiranje kulturnih institucija koje koriste većinu planiranih sredstava, a valorizacije nema. Što oni produciraju, a što je građanima važno? Pitanje je što mi želimo - mišljenja je Vidan.
Okoštalost institucionalizirane kulture
Visković je kazala kako institucionalizirane kulture imaju problem okoštalosti, kadroviranja, nemogućnosti napredovanja, edukacije i slabog protoka ljudi, a navela je i njihov međusobni animozitet.
- Dok su ustanove donekle evaluirane i to više menadžerskom metodom, što nije dobro, s neinstitucionalnim je još gore - izjavila je Visković. Naglasila je kako je kulturni kapital ono što čini društvo i da je sudjelovanje djece u kulturnim aktivnostima ono što se pamti, ono što je naujtjecajnije u odrastanju.
Puljak je rekao kako pročelniku za društvene djelatnosti treba dati alate za upravljanje, odgovornost i povjerenje za baratanje s financijama, ali da bi trebalo da on ili njegov zamjenik ipak budu iz sektora kulture.
- A najbolje bi bilo da vam ja, ili svi mi, kad smo već u predizbornoj kampanji kažemo, lažemo i mažemo, kako ćemo u Odsjek za kulturu zaposlit još 15 stručnih ljudi, a svi znamo da se broj zaposlenih u gradskoj upravi treba smanjiti - kazao je Puljak.
Markotić je dodao kako je u 5 godina kao gradski vijećnik uvidio kako služba za kulturu zapravo ne zna što se događa u kulturi, te da se u principu, sve svodi na računovodstvo i birokratiziranost.
Kultura istoku
Visković se založila da se kultura i sport vrati u škole, obrazovanje jer da je znanstveno dokazano kako svaka djelatnost napreduje, profitira kad je u njoj uključena i kultura. Pričalo se kako su cijene karata za HNK predstave preskupe, ali i da ne mogu bit jeftinije. Govorilo se i o tome kako približiti kulturu rubnim, istočnim kotarevima grada Splita. Vaučerima za građane slabijeg imovinskog stanja za kulturne institucije, organizacijom autobusnog prevoza ili održavati predstave upravo u tim kotarevima. Raspravljalo se o transparentnosti rada kulturnih vijeća, otporu njihovih članova da se sjednice snimaju.
Dotaklo se i pitanje udruga od posebne važnosti kojima Grad Split uglavnom financira tzv. hladni pogon. Nije se ustanovilo tko ih je i zašto takvim proglasio i na osnovu čega imaju posebne beneficije. Predstavnik Glazbene mladeži Splita kontrirao je kako njihov hladni pogon nije u cijelosti pokriven te kako svoje predstave uopće ne naplaćuju. Problematizirana je nanovo nesuradnja kulturnih institucija i udruga kojima su prisiljeni naplaćivati korištenje prostora jer se to tako od njih traži.
- Vratili smo 50 milijuna kuna duga firmama, našli nesređene financijske papire i sad smo tu negdje na nuli. Našli smo da se davalo za razne manifestacije po 100.000 i 200.000 kuna ljudima samo zato što su iz pogodne stranke, rodbine i rodbinski prijatelji. I to je zaustavljeno - naglasio je za kraj Puljak.
I tako, za dvi po ure bilo je to dosta za kandidate kulture.
A oni koji nisu došli ne znaju što nisu prošli. Nisu niprije.