Danas je na redu 7. sjednica Gradskoga vijeća Grada Splita, prva koja će se održati ove godine. Sjednica će početi vijećničkim pitanjima, a jedna od zanimljivijih točaka svakako će biti prijedlog odluke o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Splita.
Splitsko Gradsko vijeće tako će donijeti odluku koja će sadržavati kriterij obračuna količine otpada, standardne veličine i druga bitna svojstva spremnika za sakupljanje otpada, najmanju učestalost odvoza otpada prema područjima, obračunska razdoblja kroz kalendarsku godinu itd.
Na dnevnom redu je prijedlog za razrješenjem ravnateljice Muzeja grada Splita, prijedlog za imenovanje ravnateljice Gradskog kazališta lutaka Split, no nema sumnje da će najviše bure biti oko točke br. 7 u kojoj će se raspravljati i prijedlogu imenovanja intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu.
Oporba u vijeću već je osudila vjerojatno neimenovanje Ivana Lea Leme novim intendantom, sugerirajući da HNK tako postaje "pozornicom političkog kadroviranja, osobnog razračunavanja i zanemarivanja stručnosti." 7_sjednica_gradskog_vijeca
PRIJENOS UŽIVO:
15,20 - Jednoglasno je podržan prijedlog imenovanja ravnateljice Gradskog kazališta lutaka Split.
14,05 - Uslijedila je 6. točka dnevnog reda, a to je prijedlog za imenovanje intendanta Hrvatskog narodnog kazališta Splita.
Marijana Puljak (Pametno):
- Dat ćemo negativno mišljenje na netativno mišljenje gradske vlasti na izbor Ivana Lea Lee za intendanta splitskog HNK. Nije istina da nije detaljno razrađena sanacija postojećeg duga. Na čak 20 stranica to je razrađeno i uvjerljivo objašnjeno. U planu piše upravo suprotno od onoga zbog čega se ovaj plan odbija. U samomm prograu g. Leme upravo je financijski plan i program je najbolje napravljena stvka. Nije jasno zašto Grad Split očekuje da će netko sanirati "preko noći" dugove koje nije ni napravio. G. Lemo tvrdi da će ostaviti duplo manje dugove od zatečenih.
Ovdje se radi da vladajući ne žele Leu zbog svjetonadzornih razloga.
Vladajući ade presedan i izravno se upliću u rad Kazališnog i Gradskog vijeća, što je nedopustivo. Prvo Vijeće je prihvatilo kandidaturu Ivana Lea Leme i dalo pozitivno mišljenje dok se na drugo vrši veliki pritisak. Kako im nije jasno da je upravo kazalište mjesto slobodnog umjetničkog izražavanja, da mora biti neovisno od njihovih političkih i uhljebničkih ambicija? Pitali smo i umjetničke i ekonomske stručnjake, svi se slažu kako je u samom programu gospodina Ivana Lea Leme upravo financijski plan i program jedna od najbolje i najprofesionalnije napravljenih stavki.
Nije točno da nema strategije sanacije duga - sanacija duga je detaljno razrađena i gospodin Lemo nudi smanjenje duga koji se akumulirao zadnjih 5 godina za pola, nije točno da se traži povećanje sredstava Grada - to su očekivane projekcije, ali gospodin Lemo kaže da se i bez njih može realizirati program, Ministarstvo kulture i program ministrice već je predvidio i realizirao povećanje sredstava nacionalnim kućama, uštede na raznim troškovima planiraju se do 10% na godišnjoj razini u odnosu na trenutno stanje. To je realan, održiv i ostvariv plan.
- U planu doslovno piše nešto upravo suprotno od onoga zbog čega se, navodno, program odbija. Zato natječaj i cijela ova politička predstava postaju teatar apsurda. Strategija sanacije dugova vrlo jasno je predstavljena dok analiza financijskih izvještaja HNK ukazuje na sustavno akumuliranje manjka u godinama 2012 - 2016. Zašto Grad očekuje da budući intendant to zatečeno stanje, stare dugove, u potpunosti samostalno sanira i unaprijed ga sankcionira zbog postojanja dugova koje on nije napravio? – dodaje Puljak i zaključuje – Očito je da vladajuća koalicija manipulira i želi ''svog'' kandidata na čelu HNK i uopće se ne libi napraviti sve da to i ostvari, naravno, na štetu građana grada Splita. To osuđujemo i ne podržavamo. Smiješno je da Grad proziva da nema dovoljno racionalizacije, a nisu htjeli racionalizirati svoje troškove za 10%. Tako bi uštedili 40 milijuna kuna i ne bi bilo potrebe za podizanjem prireza - kazala je Puljak.
Izlaganje Joška Markića i ostalih pogledajte u našem live prijenosu:
[fb_pe url="https://www.facebook.com/dalmacijadanas/videos/408588552895753/" bottom="30"]
Ante Zoričić (Popravi Grad)
- Neke su kolege provlačila imenovanje g. Leme kao svjetonazorsko pitanje. Nisam stručnjak, ali nedavno sam čitao tekstove g. Golovka. Primjerice, 2/3 sredstava ide na plaće. To je začarani krug iz godine u godini, s malom razlikom da se samo gomilaju dugovi, kojih sada ima 5 milijuna kuna. g. Golovko postavlja pitanje treba li ukinuti balet. Predlaže korjenite promjene. Dakle, ako se ništa ne promijeni u načinu upravljanja dugovi će se nastaviti gomilati. Slažem se s Marijanom Puljak da je dobro da se g. Lemo obvezao da će smanjiti dug za polovicu. Moramo biti svjesni da danas u Splitu sport dobiva duplo manje od kulturu, a je li to realno?
Nakon održane rasprave Jakov Prkić u ime stranke Pametno pohvalio je Lemov program. Kazao je da kazališno vijeće može kontrolirati rad ravnatelja doslovno svaki tjedan i uvijek u iskazati nepovjerenje. Svaki sljedeći kandidat imat će problem, ako se g. Lemo ne prihvati, predlažem da se u sljedećem natječaju malim slovima napiše da se ravnatelj već unaprijed zna.
Prijedlog imenovanja Ivana Lea Leme odbijen je većinom glasova, 9 glasova je bilo za, a četiri suzdržana.
Igor Stanišić (HGS):
- Koliko je stanje kulture u Splitu loše govori podatak da su se na natječaje javila samo dva kandidata. Reference gospodina Leme su neupitne, umjetnički program je također zanimljiv. Ne znam niti me briga kojeg je g. Lemo svjetonazora. Problem je dug i tražimo ambicioznu osobu koja bi se tog duga uhvatila. Grad godišnje izdvaja 40 milijuna kuna za kazališta, a za sport skoro duplo manje. Lemo traži odmak od politike, a u isto vrijeme traži više prihoda od iste te politike. Pogledajte odličan Tudor u Kazalištu lutaka, treba samo prekopirati dobar model.
14,00 - Jednoglasno je prihvaćen prijedlog Muzejskog vijeća grada Splita za razrješenje ravnateljice Muzeja grada Splita, a također je jednoglasno prihvaćen prijedlog Jelene Hrgović o imenovanju vršiteljice dužnosti do izbora novog ravnatelja/ice.
13,45 - Većinomm glasova prihvaćen je prijedlog odluke o izradi Izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja radne zone Dračevac.
13,00 - Nakon polusatne pauze vijećnicima se obratio dogradonačelnik Nino Vela.
- Mislim da je danas rasprava bila vrlo konstruktivna. Ne bismo trebali biti prestrogi prema našim službama jer su napravili prijedlog koji je usklađen s uredbom Vlade. Razmotrili smo amandmane koje su vijećnici dali. Možemo ih prihvatiti većinu! Ljudi su osjetljivi na to kako ćemo funkcionirati, hoćemo li to biti u mogućnosti primijeniti kao ostali građani EU, a ja tvrdim da hoćemo. Do 1. studenog imamo zadani rok i do tada bismo mogli staviti prijelazno razdoblje u kojem će prvo biti opomene prema nesavjesnima, a tek onda kazne. Pridat ćemo važnost edukaciji, osobito prema djeci i mlađim jer će oni biti oni koji će najbrže usvajati nove navike. Idemo prema konsenzusu, jer to tako doživljavamo.
Miroslav Delić, direktor Čistoće:
- Gledam pozitivno na ovu uredbu i odluku, ali znamo da će se ona morati u budućnosti mijenjati. Sustav kroz godine mora doći do točke kada svatko mora odgovarati za otpad koji proizvede. Ova odluka slika je sadašnjeg stanja i nastojanja. U odluci je dobro da u svim analizama sastava otpada udio papira je gotovo 50 posto! Ova uredba ide u smjeru da se da mogućnost razdvajanja papira i biootpada i već tu možemo postići dobre rezultate. Zatim, vidimo da će se uvesti pravičniji sustav naplate. Sustav nije idealan, ali je pravedniji. Gleda se broj članova kućanstva, broj odvoza i sl. Također, imamo preopterećen sustav za vrijeme turističke sezone, a ova odluka tu sređuje stvari.
Već smo tri mjeseca u probnom radu oko čipiranja kontejnera i nadamo se da ćemo nastaviti s modernizacijom. Sustav može funkcionirati samo ako svi sudionici odradi svoj dio posla. Tu su stanovnici, udruge, jedinice lokalne samouprave, komunalna poduzeća... Ako bilo tko zakaže, imat ćemo velikih problema. Ovaj slučaj s Karepovcem nam je dobar pokazatelj što se događa kada se s otpadom ne gospodari kako treba.
10,42 - Na red je došla 3. točka dnevnog reda:
Nino Vela je uvodno kazao:
- Gradsko vijeće treba donijeti odluku do 1. veljače o načinu pružanja javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada na području Grada Split. Predložili smo 10 lokacija koje su fazi ishođenja imovinsko pravnih dozvola.
Predoženu odluku pogledajte ovdje: prijedlog_odluke_komunalni
Kristina Vidan (Pametno):
- Nečuveno je da ovu odluku donosimo dan prije roka, imali smo 6 mjeseci za njeno donošenje. Imali smo vremena donijeti kvalitetnu odluku. Nedopustivo je da u samo donošenje odluke nije uplatena javnost, jer se ona tiče toga što će se zahtjevati od građana. Njihove bi primjedbe poboljšale odluku zbog budućih mougućih nesporazuma u praski. Mi smo uočili čitav niz nelogičnosti.
Predlaže se u članku 22. dodati stavak u kojem stoji: Ukoliko se utvrdi da Korisnik treba manji broj odvoženja otpada od minimalno propisanih ovom odlukom, isti manji broj odvoženja će se unijeti u plan te će se naplata javne usluge provoditi u skladu s njim.
S obzirom da je u Uredbi o gospodarenju otpadom predviđena minimalna učestalost primopredaje komunalnog otpada jednom u 2 tjedna smatramo da bi ova odluka zaista trebala poštivati načelo da „plaća onečišćivač“ i poticati na smanjivanje volumena komunalnog otpada, te da stoga mora omogućiti onima koji manje otpada stvaraju da manje i plaćaju javnu uslugu prikupljanja istog.
Pametno je također predlaže u članku 23. i članku 24. brisanje drugog stavka koji glasi: U slučaju da se miješani komunalni otpad, zbog popunjenosti spremnika, odlaže pored spremnika, on mora biti odložen u plastične vrećice za miješani komunalni otpad koje korisnici usluga mogu kupiti kod Davatelja usluge.
S obzirom da je člankom 14. ove odluke zabranjeno odlaganje otpada pored spremnika, te da je za isto predviđena i kazna u članku 31. smatramo da bi kod uvođenja ovakve iznimke bilo nemoguće uspostaviti pravilno odlaganje ili kažnjavanje nepravilnog, isto kao što bi bilo nemoguće utvrditi vlasnike odloženog pored punog kontejnera. Cilj ove odluke mora biti uspostava odgovornog i održivog sustava prikupljanja otpada pri čemu je zadovoljavajući broj pražnjenja s obzirom na potrebe korisnika odgovornost davatelja usluge, a briga o vlastitom otpadu i odlaganje u skladu s objavljenim rasporedom pražnjenja odgovornost Korisnika. Smatramo da bi ovako kontroverzni članci unutar iste odluke onemogućili uspostavljanje kvalitetnog sustava prikupljanja komunalnog otpada.
Goran Kotur (SDP):
- Ovdje se više ispunjava formalna obveza nego što je prava namjera da se nešto zapravo napravi. Kolege su već rekle da je trebalo javno savjetovanje. Puno je stavki koje su se mogle drugačije definirati, a to su već kolege dijelom spomenule. Jako je bitno da su korisnici uključeni u izradu i da postoji široki konsenzus oko toga. Što se tiče kazni, uvijek je bolje imati poticaj nego kaznu. Bitno je da ljudi imaju prilike reći svoj stav.
Petar Škorić (HDZ):
- Duboko kasnimo u planu gospodarenja otpadom. Ušli smo u proces u kojem imamo rokove i moramo ga započeti. Bez obzira na sva nezadovoljstva kojih će biti, izražavam zadovoljstvo da smo konačno krenuli. Volio bih i ja da je bilo ranije.
Posjetio sam na Krku i u Sloveniji njihov sustav i mogu reći da sam vidio vrlo učinkovit sustav. Nema razloga da tako ne bude i kod nas. Moram kazati da je nemoguće graditi sustav bez pitanja provođenja kazni. Kroz plan gospodarenja otpadom mnoge stvari će se ispraviti. Mnogi gradovi koji su otišli daleko nisu dosegli standarde kojima i mi težimo, te molim sve da ulože napore da sustav profunkcionira. Moramo smanjiti količinu smeća koja dolazi na Karepovac.
Čikotić je replicirao da nije nigdje vidio da je građanima ponuđena „mrkva“ već samo batina. Kazne nisu pravi put već trebalo raditi na edukaciji, moramo uložiti energiju u radionice, a tek zlonamjerne kažnjavati. Ovaj sustav zahtjeva koordinaciju svih od građana do političara.
Goran Kovečević (HNS):
Želimo da izađe što kvalitetniji i bolji dokument. Vidim nelogičnosti za visine kazni za korisnike usluga koji naprave prekršaje. Npr. predviđena kazna za neugodne mirise ili ugrozu zdravlja je 500 kuna, a zbog nepredaje komunalnog otpada je 3000 kuna. S obzirom da se radi o novom načinu upravljanja otpadom. Također mislim da bi bilo pravedno prema građanima da se djeluje edukativno u prvom planu, a ne odmah s kaznama. Dakle, predlažem da se u kaznenim odredbama doda stavak u kojem bi stavilo da se određuje prijelazno razdoblje do kraja 2018. godine o opomenama umjesto kaznama.
MOST-ov Ante Čikotić komentirao je predloženu odluku:
Oko kriterija obračuna količine otpada tko određuje broj pražnjenja spremnika? Ako ga određuje komunalno poduzeće broj pražnjenja spremnika nije nužno povezan sa realnim količinama.
Drugo, sakupljanje putem spremnika na javnoj površini ostavlja veliku vjerojatnost da će u istim biti raznih vrsta otpada radi pojedinih nesavjesnih postupanja te dovesti do urušavanja istog. Nedostaje individualizacija odgovornosti koja je u znanstvenom i ekološki zasnovanom sustavu za komunalni otpad jasno definirana i uređena.
Što se tiče cijena javne usluge, zanima me na koji se način namjerava odrediti količina predanog miješanog komunalnog otpada? Ako se računa prema veličini spremnika koji ne mora biti pun dolazimo do netočnih podataka o stvarnoj količini.
Nepravedna je raspodjela udjela kod korisnika zajedničkih spremnika prema broju fizičkih osoba u kućanstvu a ne prema stvarnoj količini. Takav sustav ne djeluje poticajno i nije transparentan.
Što se tiče dokaza izvršenja javne usluge, smatram da ovakvim sustavom nije pravedno teret osiguranja spremnika prebaciti na korisnika usluge koji po svemu navedenom treba dežurati pored spremnika do same primopredaje. Tim je veći problem kod korisnika zajedničkih spremnika kao i spremnika na javnim površinama za koje nije navedeno tko je odgovoran. Sustav prof.dr.sc. Stanka Uršića rješava i taj problem.
Oko ugovorene kazne, zašto bi netko odgovarao za nepredavanje miješanog komunalnog otpada (smeća) ako ga ne proizvodi ili ako sam kompostira biorazgradivi komunalni otpad?
U stavci: "Davatelj usluge može postupati po prijavi komunalnih redara..." riječ može nije adekvatna jer to znači i da ne mora. Davatelj usluge dužan je postupati po prijavi komunalnih redara...
U prijelaznim i završnim odredbama piše da je davatelj usluge dužan podnijeti cjenik na suglasnost gradonačelniku Grada Splita u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ove Odluke.
Zašto takav cjenik ne dolazi na odobrenje Gradskoj vijeću? - upitao je Čikotić.
Sve AMANDMANE Mosta vezano uz predloženu odluku pročitajte ovdje: amandmani_most_otpad
Renato Čupić (Pametno):
- Što se tiče plana gospodarenja otpadom, bilo bi dobro da se provede javna rasprava. Svjedočio sam softverskom načinu pražnjenja kanti. Senzor kazuje koliko je kontejner put, a to može srezati troškove. Takav sustav postoji u Omišu, točno vidite koliko je koja kanta puna, a unutar softversog rješnja reagiraju i kamioni. Ne znam je li u Splitu to moguće, ali možda bi ulaganjem smanjili troškove građanima i Čistoći. Bilo bi dobro da javnost zna, s obzirom na odgovornost građana, tko je odgovoran kada se kontejner zapali. I
Sani Maredišić (Pametno) je rekao da vidim do kuda nas je dovelo neodgovorno gospodarenje otpadom i da je na vijeću velika odgovornost. "Postoji stalni strah ljudi po zdravlje koji je danas, nadam se, neopravdan". Dobra stvar je što je sada javnost senzibilizirana za ovu temu, a svijest ljudi je najbitnija. Mislim da bi trebalo utjecati što više na najmlađe da shvate koliko nam je važno razdvajanje otpada, mlade generacije ćd to prihvatiti kao tako. Srednja i starija generacija nije dovoljno osviještena po pitanju ekologije.
Aida Baterlo (SDP):
- Kvaliteta provođenja ove odluke je upitna. Nedostaju mjere stimulacije za one gradjane koji će uredno provoditi sve sto odluka propisuje.
Svakako treba ostaviti prijelazni period u kojem se neće gradjani kažnjavati , jer će u početku biti grešaka. U čl. 15 odluke stoji da davatelj usluge ne odgovara za nestanak spremnika za odlaganje otpada, kao ni za oštećenje.
S obzirom na česta paljenja kontejnera u našem gradu, ostaje pitanje prakse, koliko je počinitelja pronađeno i kažnjeno u našem gradu? - upitala je vijećnica.
9,00 - Sjednicu je otvorio predjednik GV Jure Šundov. Na početku je zaželio gradonačelniku Splita brz oporavak i povratak na radno mjesto. Pristuna su 32 od 35 vijećnika. Predoženi dnevni red prihvaćen je jednoglasno.
Krenula su vijećniča pitanja.
Prvi je pitanje postavio Joško Markić (SDP).
Pri kupovini godišnjih pokaznih karata za vožnju autobusima Promet d.o.o. Split kao povlaštena kategorija navode se, među ostalim, naši sugrađani starosti iznad 65 godina.
Tako umirovljenici / sugrađani starosti iznad 65 godina s najnižim mirovinama do 2.000 kn plaćaju godišnji pokaz 40 kn, a npr. oni s mirovinama koje prelaze 6001 kn, plaćaju godišnji pokaz 330 kn.
Nažalost, umirovljenici starosne dobi do 65 godina, bez obzira na socijalni status i visinu mirovine, nemaju pravo na godišnju povlaštenu pokaznu kartu već, ako im jedinice lokalne samouprave subvencioniraju prijevoz, moraju plaćati mjesečni pokaz od 143 kn.
To je pravo čak pred par godina ukinuto i umirovljenicima mlađim od 65 godina sa zaštitnim dodatkom.
Imajući u vidu činjenicu da mnogi naši sugrađani koji su išli u prijevremenu mirovinu imaju mirovine niže od 2.000 kn i žive u teškim materijalnim uvjetima, planira li Gradska uprava razmisliti o dodatnom subvencioniranju pokaznih karata ovoj kategoriji naših sugrađana te ih po pravima pokušati izjednačiti s umirovljenicima starijim od 65 godina ili barem te razlike dijelom ublažiti?
Odgovorio je Krešimir Budiša:
- Tema Prometa Splita je opširna tema i dijelom se veže na potpisani sporazum koji je izglasan u prosincu. Svaka promjena po njemu iziskuje ulaganja grada. Svjesni smo činjenice da i druge općine i gradovi moraju potpisati taj ugovor, moraju se nabaviti novi autobusi di početka sljedeće godine. Temljem svih tih podataka ovo pitanje će se uzeti u obzir.
Igor Stanišić (HGS):
Žnjanski plato je jedan od glavnih projekata nove gradske vlasti. Plato je spreman za daljnje radove, a slična situacija je na Obojenoj. Pošto je turistička sezona blizu, a sada se ne radi ništa, zanima me kada će radovi početi i što vlast planira?
Odovorio je Nino Vela:
- Posutpak uređenja Žnjana je u tijeku, konačno uređenje trebalo bi nastupiti u proljeće 2019. Početkom veljače imat ćemo natječaj u kojeg će se uključiti stručnjaci koji bi treblai oblikovati konačno rješenje. S rezulatima priprema ne želimo utjecati na natječaj koji ide za konačno uređenje, no naš plan zacrtan za ovu godinu se poština, u tom smislu ćemo građane obavijestiti o priremama za ovu godinu kako to ove godine ne bi bio prazan prostor. Dopustimo da postupak ide uobičajenim tijekom.
Budiša je nadodao:
Plan upravljanja pomorskim dobro Grada Splita bit će uskoro gotov. Nije se smjelo kondicionirati privremena s konačnim rješanjima. Uskoro će se objaviti privremeno rješenje, po završetku konačnog rješenje. Slijedi plan upravljanja pomorskim dobrom i raspisivanjem koncesija, cijela komisija se sastaje i radi. Plan će uključiti i Obojenu.
Ljubica Vrdoljak:
Čitam da je jedan od arbitara brani odluku po kojoj Grad mora mora planiti bankama štetu. Tvrdim da je ugovor bio odlično iznijansiran između Grada i privatnika. Nikada ugovor nije raskinut, a on nije doživio nikakvu promjenu. Molim da od arbitra kojega je angažirao Grad SPlit tražite odgovore; tko može mijenjati ugovor kojega je donijelo Gradsko vijeće, imaju li aneksi pravnu snagu...
Što se danas događa s projektom Spaladium Arenei. Postoje li nove situacije i koje. Znamo da je jedno vrijeme država bila izuzeta iz ovog projekta i što gradska vlast radi po ovom vrlo značajnom projektu?
Dragan Brtan (savjetnik):
- Sam postupak je u tijeku i teško je raspravljati o činjenicama. Dosta smo iznenađeni izjavom prof. Bolanče, to je pomalo zaluđujuća izjava. Drugi dio je pravno pitanje i o tome odlučuje Trgovački sud u Zagrebu.
Vrdoljak je dodala:
- Radi se o milijunima kuna koje bi Grad Split morao platiti bankama. Mislim da nitko drugi nije nadležan za izmjene ugovora osim Gradskog vijeća. Neka nam g. Bolanča pošalje koji je to pravni aspekt koji je uvažio anekse. Tko je taj tko je je angažiran, a radio je na štetu grada, u korist banaka...
Jure Bučević (HGS):
Dobili smo božićnu čestitku za projekt na Marjanu pa me zanima u kojoj je fazi taj projekt. Marjan predstavlja pluća grada pa me zanima što je sa projektom sušenja borova.
Budiša je odgovorio:
- Projekt je prošao ključnu fazu, dodjele bodova. Očekuje se potpis ugovora kroz sljedećih mjesec, dva dana, nakon čega će trajati 2 godine. Projekt ima niz aktivnost poput uređenja botaničkog vrtka, promatračnicu na sedlu, obnovu starih marjanskih kućica, uređenje pješačkih i biciklistički staza, autobus za prijevoz posjetitelja...
Robert Koharević je dodao:
- U prvom izvješću mogu vam kazati da je jutros Hrvatski šumarski institut odgovorio da smo prvi u Hrvatskoj prepoznali važnost ovoga što se radi da se riješi problem koji postoji diljem Dalmacije. Mediteranski potkoranjak do sada nije radio veliku štetu jer mu je klima bila hladna. Klima se drastično promijenila zadnjih 10 godina što je pogodovalo širenju nametniku. Sjeći će se 1500 kubika stabala koja su sada zelena, ali je potkornjak u njima. Ova tri dana će se raditi doznaka stabala na Marjanu u dogovoru s Hrvatskim šumama, onda ide projekta dokumentacija za sječu kako bi spriječili 7 posto stabala za koja pretpostavljamo da bi se mogla osušiti. Sada je osušeno 13 posto stabala, a ugroženo je dodatnih 7 posto po našoj procjeni. Radi se o ozbiljnom pitanju sličnom onom u Lici lani vezano uz smrekov potkornjak. Ovaj nametnik je insekt kojega se ne može kemijski uništiti, živi ispod kore, mora se poduzeti sječa i ostalo što su iz instituta savjetovali.
Davor Grčić (HGS):
Godinama imamo problem autobusa koji se zaustavljaju na Prometovim stanicama je problem što se poduzima po tom pitanju.
Nino vela je odgovorio:
- Vidjeli smo kako nelojalna konkurencija uzima posao našem Prometu Split. Upozorili smo činitelje takvih aktivnosti upozorenjima, a onda i komunalnim redarstvo potpomognuto inspekcijskim službama ministarstva. Izvlačili su se neregulacijom, pa smo poduzeli izradu prometne studije kojom će se označiti mjesta u gradu predviđena za to. Radi se o dvije bolnice i lokaciji kod bivše pošte. Na svim autobusnim stajalištima stajat će samo Prometovi autobusi. U tom smislu razgovarali smo a Prometom. Trudimo se našim građanima osigurati što bolji javni prijevoz i dogovoriti se sa svim zainteresiranim prijevoznicima. Pričamo i sa županijom koja daje koncesije takvim prijevoznicima, a konačno rješenja je bolja usluga za naše građane. Split je urbana aglomeracija, ne samo grad.
Ante Jukić (HDZ):
- Što je s potpisivanjem ugovora za zgradu za branitelje. Vrijednost projekta je veća od 15,4 milijuna kuna. Kada možemo očekivati početak radova.
Jelena Hrgović:
- Radi se o raspisivanju natječaja na području Žnjan Pazdigrad. Vjerujem da će kroz dva dana ugovor biti potpisan, a onda kroz 8 dana izvođač mora pripremiti
Miranda Ivanišević Dvornik (HGS):
Kakva je situacija s koncertonom dvoranu, kada je Split konačno dobiti?
Odgovorila je Hrgović:
- Projekt je star. Ovo Gradsko vijeće je dalo punu podršku izgradnji takve dvorane. Nova gradska uprava zatekla je neuređenosti oko projekta, krajem lipnja saznali smo da izvođač ne može ući u prostor Hrvatskog doma u Tomšićevoj što je bilo šokantno, pa je sredinom srpnja konačno izvođač ušao u dvoranu. Ta dvorana traži posebnu pažnju. Zadnjih mjesec dana intenzivirali radovi iako smo izgubili neka sredstva. I sama sam zadnjih tjedan dana bila na gradilištu. Nadzoru i investitoru smo dali naputak da radove do kraja godine privede kraju i da realiziramo planiranih 15 milijuna.
Tomislav Prljević (HDZ):
- Vezano uz Karepovac. Radi javnosti i sviju, što grad poduzima za zaštitu zdravlja djelatnika na Krepovcu, stanovnika u gradu i okolici.
Odgovorio je Vela:
- To je trenutno najveće gradilište u Splitu. Krenulo je nešto više od mjesec dana prije Božića. Predviđeni ugovorni rok za ovaj zahvat je 2 i pol godine, vrijednost zahvata je 85 milijuna kuna. Dugo se godina zahvat pripremao. Odlagalište je dosegnulo gornji kat popunjenosti i ne bi mogli više ovako trajati na ovaj način. Karepovac nije značajan samo za Split nego za puno šire područje iz županije. Radovi se odvijaju prema građevinskoj dozvoli na osnovi glavnog projekta i ostaloga potrebnog. Sada je u tijeku najneugodniji dio posla i nastojimo kao Grad Split sa službama taj dio napraviti što prije, a s druge strane svi građani trpe neugodnosti, osobito građani koji su bliže Karepovcu. Ova faza je najznačajnija i premješta se otpad koji se posljednjih godina gomilao. Radi se o neopasnom komunalnom otpadu, priprema se prostor za novi odlagališni plato koji bi se uredio po svim modernim standardima i kojim bi se otvorio prostor za sljedeće 3 godine, dok se ne izgradi Lećevica. Naš cilj je da to mjesto, koje predstavlja svojevrstan kraj grada, postane ugodno mjesto za življenje nakon ovoga zahvata. To će biti zeleno brdo i jedna vrsta parka za nekoliko godina.
Bitan je i način prikupljanja otpada. Dosadašnji način prikupljanja je potpuno neprihvatljiv jer na Karepovcu više nemamo prostora. Novi način gospodarenja otpada bit će takav da će se težiti za manje prostora i odlagat ćemo samo ono što mora ići u mješoviti otpad, a odvajanjem ćemo smanjiti kubikažu otpada koju proizvode kućanstva. Tako svatko može biti odgovoran za ovu situaciju. Nismo mi ništa lošiji građani od drugih građana Europe. Uvjereni smo u uspjeh projekta u gradu i županiji jer drugog način nema.
Što se tiče neugodnih mirisa, najneugodnija faza trajat će prvih šest mjeseci. Želimo da se što intenzivnije radi, već sada je prebačeno 500 tisuća kubika su prenijeli. Nadamo se da ćemo do ljeta imati gotovu tu prvu fazu. Bitni su nam meteorološki uvjeti pa će izvođač biti potaknut da koristi najbolje moguće meteo uvjete.
Duje Sučić (HDZ):
Akcija sanacije potpornih zidova je ozbiljan problem, građani se s pravom pitaju da navedeno dinamiku izvođenja radova. Osim Pujanki i Mertojaka ima li još planiranih lokacija uz ove dvije.
Ivica Grubišić Gire je odgovorio:
- Imamo 5-6 spornih potpornih zidova i to je problem star nekoliko desetljeća. Nako pujanki slijedi zid na Mertojak i onaj na križanju Poljičke i Velebitske. Planiramo u prve tri godine mandata sve ove zidove sanirati, međutim ima još desetak zidova na privatnom vlasništvu. Opasni su i moraju ih sanirati vlasnici zidovo, a njih je teško prisiliti na to zbog više razloga. Vidjet ćemo da se s njima razgovara i to dovede u redu.
Petar Škorić (HDZ):
Vezano uz prometne gužve na ulazu u grad, znam da se o ovom pitanju vodio niz razgovora na svim razinama, pa me zanima što se konkretno poduzelo oko toga i kojom dinamikom. Postoje li problemi koji otežavaju ovu dinamiku?
Odgovorio je Nino Vela:
- Svi smo svjedoci oko velikih gužvi i čepova u prometu. Trenutno je najveće prometno opterećenje u Hrvatskoj na prilazima Splitu, točnije dva od tri najveća u Hrvatskoj. Ovaj problem je problem RH kojega treba žurno rješavati. To so naglašavali Vladi i ministrima i oni su prihvatili zadatak da se radi na tome. Potrebno je otvaranje novog ulaza u grad Split preko budućeg tunela Kozjak. Na istoku morao pokrenuti projekt raskrižja u Stobreču i produžetka Vukovarske ulice, te izgradnje ceste za Omiš. Sve su to državni projekt, ali ŽUC bi trebao obnoviti cestu između Splita i Žrnovnice, čime bi se dosta ublažilo opterećenje postojeće ceste prema Omišu. Na solinskoj širini pokrenuti su radovi pa će i to izgradnjom doprinijeti poboljšanju stanja.
U samom Splitu glavne ceste (Domovinskog rata i Zbor narodne garde) bi se rasteretile izgradnjom pristupnih rampi.
Treća točka je Gradska luka Split gdje ne možemo biti zadovoljni sadašnjim rješenjem. Tu će u sklopu projekta Istočne obale biti pokrenuta komplatna rekonetrucija prometne infrastrukture.
Jakov Prkić (Pametno):
- Opet smo svjedoci ružnih slika iz našeg grada. Tučnjava srednjoškolki zgrozila Splićane. Mislim da bi mi kao političari morali osuditi nasilje među mladima. (odgovorio je Jure Šundov koji je rekao da misli da svi vijećnici osuđuje nasilje i da vjeruje da će nadleženi napraviti sve da se takve scene ne ponove)
Gradska poduzeća obavezna su provesti godišnju reviziju poslovanja.
Koje tvrtke obavljaju poslove revizije za 2017. godinu za gradska poduzeća
Parkovi i nasadi
Čistoća
Lovrinac
Split parking
Splitska obala
Stanouprava
Promet
Kada je svako navedeno poduzeće (točan datum odluke skupštine) angažiralo revizorsku tvrtku za obavljanje revizije?
Jelena Hrgović je odgovorila da će vijećnik dobiti pisani odgovor, a vezano uz komentar rekla je da bi svi morali osuditi nasilje. Prevencija nasilja u svim dobnim skupinama trebala bi biti u fokusu, a i samo radimo sastanke sa školama i policiji da radimo na edukaciji i prevenciji.
Stipe Božić (HDZ):
Vezano uz javne radove u gradu Split zanima me koliko je ljudi u njima angažirano, što oni radi, postoji li planovi za slične ideje u budućnosti.
Nino Vela:
- javni radovi koji su previđeni akcijom ministarstva traju. Bilo je previđeno zaposlenje 320 ljudi. U ovom je razdoblju je aktivno 150 ljudi. Grad Split je dao doprinos sastancima sa svim gradskim službama koji se zapošljavali ljudi. Oni radi sjajan posao, ljudi su dobili ugovore. Uvjet je bio da su ljudi prethodno nezaposleni. Plaće nisu visoke, ali ljudi su prema povratnim informacijama, zadovoljni sa svojim angažmanom. Dobili su božićnice i darove za djecu u vrijeme blagdana. Zadovoljni smo njihovim angažmanom i učinkom. Imali smo katastrofalni požar na istoku Splita, a ona je dobrim dijelom završena. Sada se radi na prevenciji mogućih novih požara, puno je zaraslih područja. Radovi traju u Park šumi Marjan, ali i na drugim dijelovima grada. Jelena Hrgović je rekla da je bilo predviđeno zaposliti 317 ljudi, no nije bilo dovoljno prijava! Jedan dio ljudi je odustao kada su bili raspoređeni na terenu. Neke komunalne tvrtke razmišljaju o zadržavanju najaktivnijih radnika.
Martin Pauk (nezavisni):
Dvije balavice su dobile previše medijskoj prostora zbog tučnjave na dvorištu škole. Nikita Glasnović dobila crticu na 37. stranici Slobodne Dalmacije, a bavi se sportom. Vjerujem da će nam za par godina one donijeti medalje. Volio bih da ne posvećujemo pažnju ovim našim curama, novim Kim Kardashian...
Pitanje se tiče nesrazmjera troškova u Gradu Splitu, održavanje javne rasvjete. Trvrtka Sem 1 je bila upravitelj do ožujka 2017. godine. Zabilježen je pretjerano velik broj intervencija na zamjenama žarulja. Imamo 14 tisuća stupova javne rasvjete, a ispada da se žarulja na svakom stupu zamjeni jednom godišnje. Po prosjeku bi žarulje trebalo mijenjati svakih 15 godina. Trebali bi umjesto 18 tisuća izmjena imati oko 3 tisuće, dakle za oko 80 posto manje.
Poštovani g. Babić, ovim putem upućujem pitanje vezano za održavanje javne rasvjete u Gradu Splitu, a odnosi se na period od proteklih pet godina. Naime, tvrtka "SEM 1986" d.d. je bila upravitelj održavanja javne rasvjete na području grada Splita od svibnja 1998. godine do kraja ožujka 2017.
Prema dostupnim informacijama, zabilježen je neobično velik i pretjeran broj intervencija na zamjenama izvora svjetla, odnosno žarulja na stupovima javne rasvjete.
Tako za razdoblje unatrag 5 godina, od 2013. do 2017. bilježimo sljedeći broj navedenih intervencija:
| RAZDOBLJE | IZMJENE |
| 2013. | 8800 |
| 2014. | 13000 |
| 2015. | 15000 |
| 2016. | 14000 |
| 2017.(samo 2 mjeseca) | 2100 |
Brojke su uistinu neuobičajene i pretjerane na prvi pogled, a i na drugi i svaki sljedeći.
Naime, u sustavu javne rasvjete na području Grada Splita postoji otprilike 14000 rasvjetnih tijela, što bi prema ovim brojevima značilo da se žarulja na svakom stupu mijenja u prosjeku jednom godišnje.
Budući da su na godišnjoj razini ulična svjetla u pogonu otprilike 4100 sati (prosjek više europskih gradova), a prosječno trajanje HID žarulje je 16 000-20 000 radnih sati, dolazimo do izračuna kako jedna žarulja ima vijek trajanja od 5 godina.
Prema tome, brojke od 14 000 izmjena bi trebale biti pet puta manje i iznositi oko 3000 izmjena godišnje, odnosno čak 80% manje.
Samim time i troškovi održavanja i izmjene žarulja bi trebali biti čak za 80% manji.
Ovim putem Vas molim da podrobnije istražite navedeni slučaj i odgovorite mi na pitanje:
Obzirom na objavu iznosa ponuda (dnevni tisak), u postupku javne nabave za poslove održavanja javne rasvjete grada Splita u oči upada sljedeće :
U prošlom četverogodišnjem ugovoru Grad Split za iste poslove je platio:
- u ZONI 1 cca 17 milijuna kuna za četiri godine (za zadnji ugovor za prijelazno razdoblje nemam podatke te molim da mi se dostave), a sada imamo dvije ponude ispod 9 milijuna kuna za četiri godine.
-U ZONI 2 Split je u prošlom četverogodišnjem ugovoru za iste poslove platio cca 5 milijuna kuna za četiri godine (za zadnji ugovor za prijelazno razdoblje također nemam podatke te molim da mi se i oni dostave), a sada imamo dvije ponude ispod 3,5 milijuna kuna za četiri godine). Iz navedenog se vidi transparentnost i velika ušteda za proračun grada Splita što je pohvalno, a sve zahvaljujući tome što se sada cijeli postupak provodi putem javne nabave. Međutim, iz svega navedenoga nešto ne štima u prijašnjim godinama, ali suzdržat ću se od zaključaka dok ne dobijem odgovor na sljedeća pitanja: Pitanje za gradske službe i nadležnog pročelnika glasi:
1) Koliko komada lampi je grad Split platio u zadnjih 5 godina u ZONI 1 i ZONI 2? (molio bih količine po godinama i zonama)
2)Koliko je žarulja grad Split platio u zadnjih 5 Godina u ZONI 1 i ZONI 2? (molio bih količine po godinama i zonama)
3)Koliko i kojih stupova je grad Split platio u zadnjih 5 godina u ZONI 1 i ZONI 2? ( molio bih količine po godinama i zonama)
4) Postoje li ikakve terenske kontrole izmjene žarulja, kako se vodi evidencija izmjena i postoji li nesrazmjer između broja izmijenjenih žarulja i realnog životnog vijeka istih za navedeno razdoblje?
Navedena pitanja sam izdvojio kao osnovna kod održavanja javne rasvjete ne ulazeći u ostale radove jer smatram da putem ovih brojeva možemo doći do mjerodavnih okvirnih podataka cijene održavanja javne rasvjete.
Damir Babić odgovorio je da se radi o zakonu o javnoj nabavi i načinu promjene odabira izvođača, a da će vijećnik dobiti odgovor u pisanom obliku.
Aida Baterelo (SDP):
Gospodine predsjedniče, predlažem da se vijećnici drže vijećničkih pitanja, a ne komentara.
Koliko je grad ostao dužan za plaćanje obveza prema dobavljačima, što je s obvezama Grada Splita na dan 31. 12. 2017.
Odgovorio je Nino Vela:
- U ovom trenutku radi se o brojkama pa bi bilo svrsishodnije da odgovor dobijete u pisanom obliku.
Goran Kotur (SDP):
(Kako je izabran za predsjednika SDP-a, tako će postati predsjednik kluba SDP-a).
- Vezano uz Karepovac, u službenom glasniku objavljeno je plan za slučaj izvanrednih događanja na Krepovcu, pa me zanimaju rokovi.
Nino Vela je rekao da je smisao radne skupine preventiva i pripravnost ako bi se dogodio bilo kakav eksces. Najveći dio tog dokumenta napravio je na temelju prakse iz Europe. Radi se o dokumentu donesenom u tu svrhu.
Ante Čikotić (MOST):
- Vezano uz objedinjenu nabavu i nedonešenje plana gospodarenja otpadom, zašto nije provedena javna rasprava. Split još nema taj plan. Prema Haaškoj konvenciji bio bi minimum pristojnosti da se na javnu raspravu stavi treća točka dnevnog reda. Komentari u javnoj raspravi podigao bi kvalitetu dokumenta. Tko je odgovoran za njegovo nedonošenje u Gradu Splitu?
Nino Vela kazao je da bi se složio kako je sve ovo brzo doneseno. Čitav niz gradova i općina donosi odluku kao i Split. To je naša obveza temeljem zakona. Moramo ga donijeti do kraja siječnja. Možemo se složiti oko javna rasprave, ali ne i oko nedostatka transparentnosti. Sve primjedbe koje ćemo imati danas na raspravi pokušat ćemo uklopiti, a rasprava će biti otvorena i kasnije pa će biti moguće dorade. Razvidnost će biti sljedećih dana uključena.
Što se tiče plana gospodarenja otpadom, rokovi će biti zadovoljeni i priprema je u tijeku. Iskoristit ćemo sredstva koja su na raspolaganju. Sve sugestije o tom pitanju će dobro doći.
Damir Babić je dodao da će plan zelenih otoka i reciklažnih dvorišta biti gotov u ožujku.
