Danas je održana 11. sjednica Gradskoga vijeća Grada Splita. Za razliku od nekih maratonskih posljednjih mjeseci, ova je sadržavala "svega" 23 točne dnevnog reda, ali je potrajala do 18 sati.
Pred vijećnicima se, između ostalog, našao i Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za razdoblje 2017. – 2022. godine, temeljni dokument kojim se planira sustav gospodarenja otpadom te donose mjere i aktivnosti za njegovu uspostavu. Plan daje naglasak na otpad kao resurs i sirovinu koju je moguće ponovno upotrijebiti ili reciklirati, a to je jedno od ključnih načela paketa Europske unije za kružno gospodarstvo.
Podaci za 2017. godinu pokazuju kako je na području grada Splita u 2017. godini ukupna količina izdvojenog otpada 38.062,11 tona. Od toga je iz zelenih otoka prikupljeno 1.010,58 tona, a iz reciklažnog dvorišta "Karepovac" 1,27 tona. Tako prikupljeni otpad Čistoća u cijelosti isporučuje tvrtki "JOLLY EKO" d.o.o. iz Šibenika.
Ovlašteni koncesionari u prošloj su godini prikupili 34.934,48 tona papira i karton, plastike, stakla i tekstila, zatim elektronskog i elektroničkog otpada, otpada od gume, metala i otpadnih vozila te akumulatora. Od tog daleko najveći udjel čini otpad od metala u količini od 20.135,11 tona. Količina prikupljanog ambalažnog otpada od strane trgovačkih lanaca (sustav povratne ambalaže) u 2017. godini iznosi 3.127,63 tone.
U Splitu je trenutno na oko 550 lokacija postavljeno 870 spremnika za papir i karton, 648 spremnika za PET ambalažu, 203 spremnika za staklo i 119 spremnika za tetrapak ambalažu, a na 60 lokacija nalaze se spremnici za prikupljanje tekstila.
Tijek sjednice pratili smo na portalu:
18:00 - Petnaest prije 18 sati Gradsko vijeće ostao je kvoruma zbog čega je Petar Škorić zatražio pauzu. Prije "rušenja" kvoruma raspravljalo se o predzadnjoj točki dnevnog reda, "o izmjeni i dopuni Odluke o davanju u zakup javnih površina, neizgrađenog građevinskog zemljišta za postavljanje kioska, štekata, štandova, pokretnih naprava i dr".
Za vrijeme te točke vijećnik HSLS-a, Tonći Blažević, izašto je iz vijećnice i dalje se nije vraćao.
Čini se da je odlasku Blaževića kumovao razgovor s gradonačelnikom Androm Krstulovićem Oparom, gdje se neformalni razgovor ispred vijećnice u jednom trenutku bio naglo prekinut.
Sjednica se nastavila nešto prije 18 sati bez prisutnosti oporbenih vijećnika. Bilo je prisutno 18 vijećnika i točka je prihvaćena glasovima svim prisutnih vijećnika.
Netko je u šali poviknuo: "Amo GUP donit".
S 18 glasova podržan je prijedlog rješenja o odobrenju postavljanja spomen-ploče u spomen na događaj spaljivanja splitske židovske baštine - 12. lipnja 1942. godine
- To što oporba nije ovdje, zamjerit će im građani Splita - kazala je HNS-ovka Mirna Kovačić.
Sjednice je završena u 18:05.
17:10 - Iza 17 sati rasrpavljalo se o prijedlogu odluke o raspisivanju izbora za članove vijeća mjesnih odbora i članove vijeća gradskih kotareva na području Grada Splita.
Prijedlog da izbori 10. lipnja nije prošao.
Vijećnici su jednoglasno prihvatili prijedlog da se izbori za Mjesne odobre i Gradske kotare održe 17. lipnja.
16:45 - Nakon pauze predsjednik Gradskog vijeća, Jure Šundov, pročitao je da direktorica TV Jadrana u potpunosti povlači prijedlog.
- Ovo nam je zahvalnost... Povlači se predmet i nemamo više od čemu raspravljati, povlačim ovaj prijedlog - kazao je Šundov.
16:15 - Uslijedila je 10. točka dnevnog reda o participaciji Grada Splita u troškovima TELEVIZIJE JADRAN d.o.o. Split, a u vezi proizvodnje, emitiranja programa, praćenja sjednica Gradskoga vijeća Grada Splita.
Radi se o 180 tisuća kuna s PDV-om.
- Ne možemo davati potpore televiziji po principu 'oni pitaju, mi im dajemo'. Nužan je natječaj jer ovakva dodjela sredstava neće proći na reviziji - kazao je Jakov Prkić.
Petar Škorić:
- Mediji radi promicanja interesa Grada Splita izvještavaju s ovog vijeća. Ovdje je riječ o ponudi gdje se nudi kvalitetnija rasprava, veći broj kamera, druge tehničke novosti. Mislim da bi, s obzirom na višegodišnje praćenje i najava napretka praćenja, trebali poduprijeti takav plan. Neka i drugi mediji ponude slične pakete, pa možemo o tome raspravljati. Potrebno je jačati pluralizam. Kroz medije šaljem sliku o Gradu, mediji utječu na kvalitetu naših rasprava.
Tonći Blažević predložio je javni poziv.
- Činjenica da nas TV Jadran prenosi od 2008. i da je povezao Gradsko vijeće i građane. Od toga ne smijemo odustati. Moramo ići na javni poziv. Ako se slučajno ovo izglasa, onda se iznos mora staviti po sjednici, a ne paušalno jer broj varira. Također, gdje bi ovdje stale tri kamere kada je u vijećnici gužva. Mi možemo dati prednost u tom javnom pozivu, ali ja glasati za ovo neću.
Ante Čikotić zahvalio se TV Jadranu na dosadašnjim prijenosima:
- Ne slažem se s pojedincima da se tu javljamo samo radi kamera. Izabrani smo da štitimo interese građana. Podržat ćemo sve što se tiče podizanja transparentnosti Gradske uprave. Solin zabranjuje da se sjednice prenose. Ako će ova potpora povećati kvalitetu prijenosa.
Blažević mu je odgovorio da će glasanjem za ovaj prijedlog direktno kršiti zakon.
Replicirala je Marijana Puljak:
- Zahvalni smo TV Jadran jer nas 10 godina prati. Netko može diskutirati je li ovo gledano ili ne, jer se sjednica distribuira na razna načine. Međutim, ovo nije točka u kojoj dodjeljujemo nagradu za minuli rad već se trži potpora za budući rad. Ona ne može ići na ovaj način već javnim natječajem gdje će biti navedeni kriteriji tko može dobiti sredstva, a takav natječaj vjerojatno bi dobio TV Jadran.
Tomislav Prljević je naglasio nitko na klubu nije bio protiv ovog prijedloga. - Nema nikakvog imperativa oko ove odluke, ne razumijem čemu histerija.
Prkić je rekao da što se tiče tehničkih stvari, prijenos se na YouTube može riješiti vrlo lako i kvalitetno.
- Nije problem davanja potpora male vrijednosti, ali to treba riješiti zakonski.
Petar Škorić je najavio da će u ime kluba zatražiti pauzu.
- Ova točka dnevnog reda nije nužno trebala doći na Gradsko vijeće, mogla se sprovesti odlukom gradonačelnika, ali smo to učinili radi transparentnosti.
15:40 - Gradsko vijeće sa 16 glasova ZA izabralo je novu ravnateljicu Muzeja grada Splita, Branku Brekalo. 11 vijećnika je bilo suzdržanih.
15:15 - Marijana Puljak (Pametno) kazala je da nismo imali gradski Plan.
- Desetcima godinama postavljani su određeni ciljevi, a oni nisu ostvarivani. Sada imamo tek jedno reciklažno dvorište, a do sada smo ih trebali imati 9.
Stvaraju se ilegalni mikrodeponiji. Trebaju nam proaktivni komunalni redari da na neki način potaknemo i građane. Građani bi trebali postati svjesni toga da ne smiju odlagati otpad oko svoje zgrade kada dođe komunalni nered i kada se budu naplaćivale kazne. Predlažem otvaranje e-maila za prijavu komunalnog nereda.
Branimir Urlić (Pametno):
- Reciklažnim dvorištima trebalo bi potaknuti ljude da odvajaju. Po pitanju kontejnera postoji ogroman nesrazmjer po splitskim kvartovima. Negdje nema niti jedan kontejner za prikupljanje stakla, zašto to ne omogućiti svugdje?
Miroslav Delić:
- U reciklažno dvorište netko dođe kada zaluta. Imamo visoke troškove, a ljudi ga očito slabo koriste. Nadamo se da će se to u skoroj budućnosti promijeniti.
Što se tiče mobilnih reciklažnih dvorišta kupili smo ih i koristimo ih zadnja 2 godine. Interes Gradskih kotareva je slab. Naš dogovor je da ga držimo 7 dana ili 2 tjedna i onda ga praznimo i šaljemo dalje.
Naša je procjena da bi se trebalo ukinuto 8 do 10 tisuća parkirnih mjesta ispred zgrada da bi svaka zgrada imala spremnike u svom portunu.
Damir Babić:
- Što se tiče komunalnih redara, istina je na sredini. Sigurno se može i mora bolje. Zadnjih mjeseci komunalni redari mi moraju podnijeti izvješća što su tad dan napravili, dakle dnevne aktivnosti. Nakon toga slijedi normiranje posla u obliku dnevnih obveza. Sada imamo 10 uvijek aktivnih, a nekad broj ide do 14. Sve to podijelite na broj kotareva. Njihov broj nije primjeren za takav broj stanovništva. Oni ljeti nemaju godišnji odmor. Uslijed pojačanog uvođenja komunalnog reda morat će se ići na povećavanje njihovog broja.
Vijećnici su većinom glasova prihvatili zvješće o izvršenju Plana za 2017. godinu.
14:53 -Ante Čikotić (MOST) kazao je da bi trebalo pojačati napore da se individualizaciji vrata do vrata poboljšao odvoz otpada iz gradske jezgre, osobito uslijed nadolazeće turističke sezone.
- Moram napomenuti da su Slatine kritične po pitanju otpada. Jeste li razmišljali da se dogovorite s Okrugom da kamioni iz Slatina ne idu na Karepovac, čime bi se smanjio trošak? U Slinama bi se mogao realizirao "0 waste".
Također, koji su kriteriji za donacije udrugama?
Ljubica Vrdoljak (HDZ):
- Nepovjerenje je rezultat nekih medija i nekih udruga da sortirani otpad ide na jedno mjesto.
Što se tiče troškova do Lećevice, sigurno će postojati pretovarna stanica. Slatine je grad Split preuzeo Trogiru još prije 10 godina, upravo zbog visokih cifri koje je Trogir stavljao pred Split.
Pitanje je postavio i Joško Markić (SDP):
Količina otpada prikupljena u reciklažnom dvorištu na Karepovcu je zanemariva u svim stavkama osim velikih kućnih aparata. Zašto i kako to promijeniti?
Na str. 11 se spominje da su nabavljena u 2016. dva mobilna reciklažna dvorišta koja će biti raspoređena po kotarevima, a Čistoća navodi da se već raspoređuju po potrebi. Što je točno te, ako se već raspoređuju, koliko često i gdje te na čiji zahtjev ili temeljem čije procjene?
U Gradu je postavljeno 870 spremnika za papir zapremine 1100 litara, a u cijeloj 2017. je u njima prikupljeno 840 t papira. Ovlašteni prikupljači su za to vrijeme prikupili u gradu 5.900 tona,a trgovački lanci 1.300 tona. Smatrate li ovu količinu lošom, koji su za to razlozi i kako to promijeniti?
Navodi se da je u edukaciju stanovništva lani uloženo više od 700.000 kn. Imate li mjerljive pokazatelje koliko je navedeno bilo korisno i koje je učinke polučilo? Javnim novcem treba odgovorno raspolagati te analizirati učinke svake uložene kune. Ako tih učinaka nema, onda treba mijenjati pristup.
Otpadne vode s Karepovca bi se trebale redovito crpiti i odvoditi na pročišćivač Stupe. Postoje li podaci, od kada je krenula sanacija Karepovca, koliko se često odvode i kolika je ukupna količina odvedene vode te usporedni pokazatelji s npr. istim ovim razdobljem prošle godine? Što je pokazala analiza te vode i je li tlo Karepovca sada ugroženije? - upitao je Markić.
14:40 - Miroslav Delić, direktor Čistoće, predstavio je izvješće.
- Drago mi je da je Plan gospodarenja otpadom prihvaćen. Ponavljalo se da nemamo kompostanu, sortirnicu, odlagalište opasnih otpada. Mi kao tvrtka moramo obavljati sve poslove koje nam zakon i Grad nalažu. Nadamo se da će ovaj Plan nama osigurati svu infrastrukturu da bi ga mogli realizirati. Lani smo uložili značajna sredstava za nabavku nove opreme.
Na Karepovcu je 54 posto otpada iz Splita, a ostatak dođe iz drugih područja.
Cijelo izvješće Čistoće pogledajte ovdje:
14:35 - Većinom glasova prihvaćen je Plan gospodarenja otpadom Grada Splita za petogodišnje razdoblje.
14:30 - Amandmani stranke Pametno na predloženi Plan su odbijeni. Odbijene amandmane možete pogledati ovdje: 1_11. Sjednica GV amandman_Parametri praćenja 2_11. Sjednica GV amandman_PGO pelene 3_11. Sjednica GV amandman_Vrata do vrata 4_11. Sjednica GV amanadman_PGO čaše
14:10 - Mirko Budiša (EKO INA):
- Zeleni otoci možda nisu najsretnije rješenje. Pametno kaže da je premalo zelenih otoka, a udruga Sunce kaže da ih je previše. Split je turistički grad i puno mu ljudi gravitira. Osobito će biti bitno sortirati ambalažni otpad.
Mislim da je ovo plan koji administrativni rješava područje grada Splita. Ostali su odgovorni prema zakonu riješiti svoj dio.
Azbestni otpad se spominje na više mjesta u Planu. Prvo će se vidjeti koliko ga ima, a onda odrediti kako ga demontirati, skladištiti i deponirati.
Razumijem da je plan opsežan. Mjere vezane uz edukaciji, smanjivanje količine otpada, možda su malo predetaljno napisane.
Što se tiče praćenja realizacije ciljeva. Do 2020. moramo iskoristiti 50 posto iz komunalnih komponenti, radimo godišnja izvješća iz kojih se vidi kako se provodi plan. To je vrlo učinkovit način kontroliranja i praćenja dinamike.
Slažem s idejom edukacije ljudi, ona je ključna za plan gospodarenja otpadom. Napomenuli smo najmanje 2 puta godišnje što ne znači da se u školama to ne može provoditi češće. Djeca su najbolji promotor održivog sustava razvrstavanja otpada.
Nino Vela:
- Zahvaljujem svima koji su dali svoj doprinos. Split je kao grad spreman mijenati svoje navike, a jedan od koraka je usvajanje ovog Plana. Time otvaramo mogućnost prispjeti "uhvatiti" natječaj koji je otvoren do 20. svibnja. Ova priča i nakon donošenja Plana nije zatvorena, nadam se da će svi davati svoj doprinos ubuduće. Postoji mogućnost na dodatke ovog plana u budućnosti.
12:45 - Javila se Kristina Vidan:
- Tužno je i neprihvatljivo da najvažniji dokument koji bi trebao biti odgovor na dosadašnje katastrofalno loše gospodarenje otpadom čije poslijedice mirišemo u cijelom gradu na dnevnoj bazi izgleda kao „mnogo stranica nizašto“. Ovaj plan tek je formalistički popis želja bez jasnih popisa ciljeva, mjera, aktivnosti i parametara praćenja izvršenja iz kojih bi se mogla isčitati odlučna namjera hitih promjena u gopodarenju otpadom s ciljem smanjivanja nastajanja otpada i razvoja individualizirane odgovornosti svakog pojedinca za vlastiti otpad. U Planu je premalo konkretnih mjera poput poticanja korištenja višekratnih pelena, zabrane korištenja jednokratnih čaša i pojedinačnih malih pakiranja vode (1l i manje) u institucijama i poduzećima kojima upravlja Grad ili izrade Plana postepenog uvođenja prikupljanja reciklabilnog i biootpada po sistemu „vrata do vrata“ na čitavom području Grada koje smo predložili kroz amandmane. Nedostaju i parametri praćenja uspješnosti provedbe pomoću kojih bi se jednostavno i transparentno mogla pratiti uspješnost provođenja Plana.Umjesto toga plan vrvi općenitim mjerama kao što su:
Izrada analiza, izrada studija, promicanje ponovne uporabe... na izrade Planova, studija i analiza je predviđeno potrošiti čak 2.175.000 kuna pa se s pravom možemo upitati zašto je uopće napravljen ovaj Plan? Da bi se osiguralo da imaju posla izrađivači planova ili da bi se sustav gospodarenja otpadom što prije unaprijedio s ciljem postizanja zadanih postotaka razdvajanja otpada? Stoga predlažemo odgodu donošenja Plana i njegovu doradu kako bi mu se udahnula životnost kroz doradu mjera do iduće sjednice GV. Predlažemo da se za to hitno formira radna skupina koja bi uključivala sve političke opcije GV, predstavnike civilnog sektora i zainteresiranih inicijativa građana.
12:09 - Ante Čikotić (MOST) je rekao da Lećevica neće biti gotova ni 2022. ni 2023., a možda i nikada. Građani žele odgovornost imenom i prezimenom. Sada se plaća 40 kuna po kućanstvu, a kada dođe Lećevica zbog prijevoza bit će po projekcijama 280 kuna. Potrebni su nam razgovori na svim razinama.
Čikotićev prijedlog zaključka za zbrinjavanje azbestnog otpada pogledajte u priloženoj dokumentu: zakljucak_azbestni otpad
Petar Škorić rekao je da neka pitanja oko zbrinjavanja otpada ne može riješiti Grad Split nego na nacionalnom nivou. Ovo je dobar početak i dobar plan koji će se sigurno nadograđivati - kazao je Škorić.
11:41 - Sljedeća točna bila je nacrt Plana gospodarenja otpadom za petogodišnje razdoblje 2017. - 2022. Predsjednik GV-a Šundov upoznao vijećnike da Plan nije dobio podršku Odbora za statut i poslovnik. Vijećnike je prvi izvijestio Damir Babić, a nakon njega opširan izvještaj dao je jedan od izrođača Plana ECO-INA, Mirko Budiša.
U raspravi se prvi javio Renato Čupić:
- Kao što ste i sami vidjeli iz naših brojnih primjedbi poprilično smo razočarani Predloženim planom, i nije slučajno da je Udruga Sunce, u globalu napisala iste stvari, bez da smo kontaktirali jedni druge. Svi smo svjesni da Plan moramo imati jer se bez Plana ne možemo prijaviti na nijedan natječaj, i ako ništa postigli smo formu za natječaje. Nas koji se od početka našeg aktivističkog i političkog djelovanja borimo za razdvajanje otpada teško je preveslati ovakvim papirom, ali navikli smo. Čak se u nekim odgovorima na primjedbe osjeća arogancija, što netko vas mora učiti neke stvari.
Kontradiktornosti: navodite „svako drugo nametanje rješenja, bez sudjelovanja zainteresirane javnosti proizvest će sindrom „ne želim otpad kod sebe“ … govoreći kao da mi to namećemo, a mi se jedini godinama borimo za sudjelovanje javnosti u svakom koraku … u tom smisli ni vi kod izrade ovog plana niste našli za shodno ikoga od zainteresiranih i upućenih kontaktirati
Neodređenosti: „Mjere iz Plana idu u tom smjeru da se prvo odredi lokacija, izradi dokumentacija, ishode dozvole i projekt realizira“. Ono kako mi mislimo je da se odrede sve potencijalne lokacije prema kojima se Plan mora jasno očitovati, detaljno opisati, rangirati ih i odrediti najbolju te INZISTIRATI na istoj. Nažalost, u Hrvatskoj je uvriježeno ovako kako vi pišete. „Plan ne ulazi u odgovornosti i u analize natječaja niti se bavi temom penala EU komisije, budući da to nije predmet Plana.“
I tako vi ne smatrate za shodnim niti napisati opciju B, odnosno što ako se nešto od svih vaših „trebalo bi“ ne ostvari. Vi ne smatrate shodnim u Planu niti objašnjavati sortirnicu niti Lećevicu niti plan Fonda niti ugovor koji Jolly Eko ima s Čistoćom niti cijenu koštanja odvoza građanima.
Plan je toliko loš da vam on pada već u sljedećoj točci Gradskog vijeća i mislim da je to najbrže padanja nekog plana u povijesti. Naime, u izvještaju Čistoće stoji:
„Kompostana za biootpad planirana je u okviru županijskog centra za gospodarenje otpadom "Lećevica", a do izgradnje istog županijskog centra Grad Split će koristiti sortirnicu za odvojeno prikupljeni otpad u partnerstvu s ovlaštenom pravnom osobom za gospodarenje otpadom, uz sklapanje posebnog ugovora.“
Sama kompostana, za koju pišete da bi se trebala izgraditi u suradnji s ostalim općinama planirana je po vašem Planu za 10.000 tona godišnje iako je već sada u vašim tablicama samo za Split stoji 23.000 tona godišnje biootpada. I ne samo to, u odgovorima na primjedbe odgovarate da je to kapacitet samo za Split a isti se može i povećati ako susjedne općine budu svoje odlagale. Pa još najbolje da neće ako se moram s njima dogovoriti. Što nam to govori o ovom Planu?
Za biootpad govorite da ne treba ni skupljati bez kompostane, što ste u pravu, ali kad to stavite u Plan tada će tako i biti. Netko će reći pa tako piše u Planu. A vaša je napomena na primjedbu da ste u tablici mjera stavili nabavu vozila i spremnika za biootpad za pravne osobe. I onda imate tu kontradiktornost, ne može bez kompostane, ali smo stavili u Plan. Inače, niste ni definirali koliko. I tako lijepo sve pokrijete.
Što se tiče Lećevice, navodite „to nije u ingerenciji Grada Splita“, istina nije, ali je valjda i malom djetetu jasno da bez Lećevice ovaj Plan ne vrijedi 20 lipa. Kontradiktornost je da i sami navodite kako „je Lećevica planirana 2020. ali je realno da bude gotova do 2022.godine“ iako vam već i sam ministar govori da će možda biti gotova do 2023. Možda.
Što se tiče sortirnice govorite da ona ne utječe na razdvajanje građana. Ne utječe, utječe na cijenu koštanja, odnosno to smo prepustili privatniku. Kako ste sigurno informirani cijena koštanja otpada u Istri i Rijeci je skočila duplo i još će skočiti, upravo iz istog razloga. Da objasnim vijećnicima. Kaštjun i Mariščina su krivo planirani, udruge su na to godinama upozoravale, ali većina karata je bila bačena na proizvodnju RDF-a i SRF-a, goriva iz otpada. Mehaničko biološkom obradom sve stavite u jedan aparat koji to samelje, osuši i prodaje kao gorivo cementarama. Znate što se dogodilo, županijski centar plaća sada 30 eura da cementara to uzme. Znate što je najnovije, cementari je i to malo, traži višu cijenu, a pravda se da je kvaliteta tog goriva loša. Znate zbog čega je kvaliteta loša? Zato što se dio otpada razdvoji, a tada u onoj smjesi ne ostaje dovoljno energije za gorjeti.
I gdje smo tada, napuštamo koncept koji nam je EU zadala. Znate što će se dogoditi, vratit ćemo novce za te centre.
Znate li za primjer Piškornice? Pretpostavljam da vi znate, ali reći ću vijećnicima. Pale su im dozvole jer su planirali plinsko postrojenje, kakvih je ideja bilo i ovdje kod nas. EU je jasno rekla da to neće financirati.
Vidite i sami da je ministar Ćorić sazvao sastanak svih direktora centara, država je ove centre proglasila od državnog interesa, gospodin Šuta je otišao sa svog mjesta, imenovana je sudskom odlukom nova direktorica …
Isto je tako što se tiče zelenih otoka, dali smo primjer Ljubljane, ali se preko toga prelazi primjedbom drugog sudionika javne rasprave, isto tako je i sa sakupljanja „od vrata do vrata“ … jednostavno je, za ovaj Plan treba Plan.
Isto tako je i za građevinski otpad, niti približno se nije odredila količina iako bi valjda Plan to morao detaljno istražiti i planirati pa prema tome i dimenzionirati građevinsko reciklažno dvorište. Isto tako propustilo se spomenuti i dozvolu koju je Cemex dobio za sanaciju građevinskog otpada, jednostavnim odgovorom da nije to potrebno kad postoje i drugi načini sanacije. Propustila se spomenuti i kava u Sv. Kaju kao potencijalna lokacija koja već postoji u planovima pa se nadodaje tek na primjedbu Udruge Sunce.
Da zaključim, ovaj Plan je ono naše starohrvatsko, ne preuzimam nikakvu odgovornost, prijeđi brigo na drugoga, ali ni drugima politički ništa ne namećem. Čuvam radno mjesto. I to u potpunosti razumijem, prevelik je utjecaj politike. Kako kod vas, tako i kod Čistoće.
Nažalost, u lijepoj našoj još uvijek postoji taj strah zamjeranja politici i tu smo gdje jesmo. Godinama smo svjedoci da se Čistoća ne želi zamjeriti politici nametanjem pravih stvari. A opet Čistoća će reći da ne može ništa bez politike, što je istina, sve odluke treba donijeti Gradsko vijeće.
Nakon toga se sve spušta na niže, do te mjere da su zeleni otoci prepušteni KOTARIMA na odlučivanje. Vrlo malo se toga daje kotarima na odlučivanje, ali ovaj vrući krumpir DA. I normalno, ide to i niže, sve do samih građana koji onda guraju kontejnere po ulici što dalje od svojih vrata.
Jasno treba propisati da svatko mora svoj kontejner imati ispred svog ulaza, uporabne dozvole se ne bi mogle dobiti bez toga.
I tako, godinama gurajući i planirajući na ovaj način, izgurali smo sve do Karepovac. Brda od 260.000 m2 i 7.000.000 m3 smeća. I kad ga saniramo, onda nam smrdi, e nemojmo ga ni sanirati.
Da, tek dolaskom Europske unije i penala smo se evo mi odlučili da to moramo sanirati. Politika ne zamjeranja i ne odlučivanja je dovela do tog „ne želim smeće u svom dvorištu“. Kompostana i sortirnica se moraju izgraditi inače ćemo odvoz puno više plaćati. Po meni bi morale biti pod Gradom, a ne privatne jer dolazimo u situaciju da će nas ucjenjivati, jednako kao Kaštjun i Mariščinu. I sve to mora biti u Planu i sve se to mora građanima mora objasniti jer nažalost kad nije onda imamo kasnije sve ove navedene efekte.
To bi bilo i pošteno jer kako god okrenete građani će platiti.
11:29 - Gradsko vijeće odlučilo je tko su ovogodišnji dobitnici nagrada Grada Splita za životno djelo su prof. prim. dr. sc. Ivan Urlić, dr.med, profesor Frano Baras i Ivica Luetić. Osobnu nagradu za proteklu godinu će ponijeti Dina Levačić, prof. Vlado Sunko, skupnu Dječji zbor 'Srdelice' te Jedriličarski klub 'Mornar' Split.
Vijećnici SDP-a izašli su iz vijećnice za vrijeme glasovanja o Frani Barasu.
9:00 - Zbog nedostave materijala o sjednici vijećnicima na vrijeme vijećnik Jakov Prkić podsjetio je na članak 85. koji kaže da se najmanje 7 dana prije sjednice moraju dostaviti materijali osim u hitnim slučajevima te je tražio micanje s dnevnog reda nekoliko točaka. Također je dodao da predlaže da se sjednice Gradskog vijeća održavaju jednom mjesečnu zbog čega bi trajale kraće i lakše bi se pripremale.
Predsjednik GV-a Jure Šundov složio se s primjedbom o kašnjenju, a obećao da se slične stvari neće ponavljati ubuduće. Preuzeo je odgovornost za jutrošnju situaciju na sebe, a za ubuduće je najavio sankcije za službe koje na vrijeme ne obave svoj posao.
Petar Škorić 12. lipnja 1942. dao je prijedlog da se postavljanjem spomen ploče obilježi spaljivanje židovske baštine usvojen je s 26 glasova za, 4 suzdržana.
U konačnici je bilo 22 točke dnevnog reda.
Dnevnih red se prihvatio sa 17 glasova za i 13 suzdržanih.
Uslijedila su vijećnička pitanja.
Prvo pitanje je postavio Tomislav Prljević vezano uz planiranu sjednicu Vlade u Splitu.
Odgovorio je gradonačelnik Andro Krstulović Opara:
- Dnevni red sjednice Vlade RH koja će se održati u Splitu 4. svibnja, a njen točan sadržaj će se odrediti u užem Kabinetu Vlade RH. Činjenica je da se mjesecima pripremaju točke bitne za splitsku aglomeraciju. Javnost je dobro izviještena o aktivnostima posljednjih tjedana. Ovu sjednicu možemo nazvati aktiviranje vertikale na svim razinama vlasti. Da to funkcionira na raznim područjima, primjerice Žnjan, Karepovac, Hajduk.
Najvažniji blok odluka odnosi se na razvoj infrastrukture, a tu smo najviše zaostajali zadnjih 20 godina. Predsjednici smo ukazali na neprimjerenost naše infrastrukture osobito po pitanju vodovoda i odvodnje, a sama je predsjednica rekla da je nedopustivo da Split nema zaobilaznicu. Cesta od Trogira do Omiša mora se početi graditi od izlaza za Solin.
Tu su i drugi projekti. 9 milijuna ljudi fluktuira između trajekte i zračne luke. Tu nam je bitna izgradnja željezničke pruge, a to je interes 4 grada.
Na padinama Mosora gradit će se POS-ovi stanovi. Korešnica i Žrnovnica danas nemaju adekvatne ceste, ni vodu. Ovim izgradnjama to će se promijeniti. Ljudi u gradu će prihvatiti vijest o izgradnji stanova na tom području. Žrnovnica i Korešnica su na neki način sada blokirani od svih infrastrukturnih projekata.
Tonći Blažević je upozorio na e-mail komunikaciju između građana i Grada Splita.
HSLS Split je zadnjih godina u više navrata davao prijedloge glede obavljanja prometne djelatnosti i naplate parkinga na uličnim i vanuličnim parkiralištima. Neki prijedlozi su prihvaćeni ali većina nije razmatrana na pravi način. Svi prijedlozi su bili na tragu iskustva iz drugih sredina u RH i vani. S obzirom na stalno povećanje broja turista u Splitu te u želji da se i nama Splićanima izađe u susret povoljnijom komunalnom uslugom ( kvalitetna i povoljna usluga građanima je osnovni cilj svake odgovorne gradske administracije) tražimo da gradske firme analiziraju naše prijedloge uvažavajući povezanost prijevoza i parkinga pogotovo u širem centru Grada.
-liberalizacijom taksi tržišta cijene taksi prijevoza će biti još pogodnije za korisnike u Splitu te
tražimo analizu našeg prijedloga s početka prošle godine tj. 5 kuna za 20 minuta autobusom.
Očekujemo da se u obzir uzmu iskustva iz Zagreba odakle je ideja i preuzeta
- predlažemo uvođenje višednevnih karata. Split je već par godina turističko mjesto za višednevni
boravak te mislimo da treba gostima pružiti mogućnost kupovine dnevne ili višednevne karte. Za 1, 3,
5, 7 dana. Isto je moguće i za sve ostale korisnike javnog prijevoza.
- Cijena pojedinačne karte za noćnu liniju neka bude jeftinija od pojedinačne dnevne. Npr: cijena
dnevne iznosi 11 kn,a noćna 8 kn.
- Pretpostavljamo da ne postoje tehnički problem (u modernoj firmi poput Split parkinga) za uvođenje polusatne naplate parkinga na parkiralištima u gradu Splitu. Ponavljamo, komunalna usluga treba biti kvalitetna i što povoljnija za građane. Također, ponavljam prijedlog o 15 minutnom besplatnom parkingu kod centralnog odjela GKMM ( bivša depadansa). Taj odjel je najveći i ako smo za jačanje čitalačkih navika kod građana onda im se ovom malom gestom može izaći u susret.
Analizirajmo, uvedimo ili ne uz obrazloženja , pratimo sve pokazatelje nakon uvođenja, promijenimo ili ukinimo ako treba
Jakov Prkić (Pametno):
- travnja 2018. godine istekao je Ugovor o zakupu neizgrađenog građevinskog zemljišta na Brodarici. Riječ je o parkiralištu Trgovačkog centra Joker uz igralište RNK Split. Je li sklopljen novi ugovor o Zakupu, odnosno je li izdano Rješenje kojim se dozvoljava korištenje navedene površine?
Je li zamjenica Gradonačelnika iskoristila svoje ovlasti i promijenila Zaključak o visini zakupnine iz listopada 2012. godine kojim je cijena za namjenu pod rednim brojem 34 za treću zonu snižena s 15 na 5 kuna/m2. ?
Odgovorio je Nino Vela:
- Rješavat ćemo ovaj problem. U pregovorima smo s HŽ-om o ustupanju njima toga neatraktivnog područja Gradu Splitu. To područje bi bilo organizirano kao parkiralište. Što se tiče cijene, odgovor će doći pisanim putem.
Joško Marić (SDP):
- Koristim priliku da još jednom ukažem da i dalje nama pomaka oko dodatka koji je ovo Gradsko vijeće ukinulo umirovljenicima s mirovinama manjim od 2000 kn iako se planiralo da do kraja ožujka o tome raspravljamo. Naša je obveza, koliko god to možemo, da pomognemo da naši umirovljenici dostojanstveno žive. Situacija u Hrvatskoj je katastrofična jer 315.000 ili 27,6% umirovljenika prima mirovine niže od 1500 kuna. Oko 600.000 umirovljenika ili 52,5% ima mirovine niže od hrvatskog praga siromaštva u 2017. koji je 2.180 kn. Situacija ni u Splitu nije bolja.
Aktivnosti na suzbijanju siromaštva trebaju biti jedan od prioriteta te treba koordinirati sve pružatelje usluga koje doprinose njegovom smanjenju (Centar za socijalni rad, Caritas, Crveni križ, MoSt itd.). Treba usuglasiti kriterije, liste korisnika, poboljšati programe subvencija troškova stanovanja, osmisliti bolju socijalnu stambenu politiku i učiniti transparentnim sve natječaje i procedure, ostvariti tzv. „nužni smještaj“ u kojem se privremeno mogu smjestiti obitelji nakon deložacija ili sličnih problema te mnogo toga drugoga.
Da bi to postigli treba donijeti Socijalni plan grada ili Strategiju socijalne skrbi grada Splita, a sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi koji propisuje obvezu socijalnog planiranja u tijelima regionalne i lokalne samouprave. Stoga me zanima planira li Grad to uskoro donijeti i kakve se aktivnosti oko toga provode?
Naime, smatram da treba progovoriti o stvarnim brojkama i izraditi realnu socijalnu sliku grada jer su se često kriteriji ili razni cenzusi pooštravali čime se stvara slika da je određeni problem manje izražen ili je broj potrebitih manji. Strateški plan može biti preduvjet za apliciranje na EU fondove stoga ga je važno imati.
Dogradonačelnica Jelena Hrgović odgovorila je da će Grad realizirati socijalne programe do kraja ove godine.
Aida Batarelo (SDP):
- Odlukom o komunalnom redu Grad naložio je dužnost uklanjana granja i da uklanjaju granja koje ugrožava javnu sigurnost, građani se žale na neuređene privatne površine u blizini njihovih imanja.
Odgovorio je v.d. pročelnika za komunalu Damir Babić koji je naglasio da komunalno redarstvo ubacuje u veću brzinu, a da će se ovo ljeto kontrole dodatno intenzivirati.
Mirna Kovačić pitala što grad Split radi po pitanju EU fondova, korištenju bespovratnim sredstava i što je s urbanom aglomeracijom.
Odgovoreno je da je Grad jako aktivan na tom pitanju i da nije bilo natječaja na koji se Grad nije prijavio, a Split, za razliku od Šibenika, nije povlašteno područje.
Branimir Urlić (Pametno) postavio je pitanje o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa na prostoru kina Bačvice:
- Prije godinu dana u javnosti su se pojavile informacije potvrđene i od strane gradskih službi da prostor kina Bačvice, u vlasništvu grada Splita, bivši najmoprimac tvrtka Ekran koristi bez pravovaljane odluke. Tada je najavljeno kako će Grad pokrenuti postupke rješavanja ove situacije u smislu uvođenja Grada u posjed ili rješavanja odnosa s navedenom tvrtkom.
Što je dosad napravljeno kako bi se navedena nekretnina koristila u skladu sa zakonom i pažnjom dobrog gospodara?
MOST-ov Ante Bradarić Šljujo postavio je pitanje oko radova na prilazima Splitu.
- Radovi se odvijaju sporo. Radovi se odvijaju oko Mercatora, Mall of Split, Šimićeva ulica, na prilazu Žrnovnici... Počinje turistička sezona...
Odgovorio je Damir Babić:
- Radi se ozbiljnim radovima komunalne infrastrukture. Samo je par mjeseci između kišnog razdoblja i turističke sezone, ali se slažem s Vašom primjedbom. Neki od tih radova nisu u nadležnosti Grada Splita i vršili smo pritiske prema nadležnima za izvođenje radova. Ovo je razdoblje u godini kada je za očekivati pojačani intenzitet.
Ljubica Vrdoljak (HDZ) postavila je pitanje vezano uz oglasne panele u Splitu i koliko Split od takvog oglašavanja ima prihoda.
Kristina Vidan (Pametno) postavila je pitanje o školskoj dvorani na Mertojaku.
- Na stranicama grada može se pronaći spisak svih stanova kojima gospodari grad Split, njih 586, s adresom i kvadraturom stana. Molim da nam se dostavi i ažurira na stranicama grada popis sa statusom svakog pojedinog stana, je li dan na korištenje, odnosno je li u najmu, broj ugovora i do kada ugovor vrijedi.
Sukladno Pravilniku o davanju stanova u najam kada je posljednji put objavljen javni natječaj za dodjelu stanova te kada će se objaviti novi natječaj? Koliko stanova je dodijeljeno putem javnih natječaja, a koliko direktnom dodjelom Povjerenstva za davanje stanova u najam?
Odgovorila je Jelena Hrgović:
- Ove godine želimo napraviti tipsko rješenje za svih 7 škola jer su neke škole dobile dvorane, a neke nisu. Želimo ove godine krenuti u izgradnju tipskog rješenja do kraja godine.
Sani Mardešić postavio je pitanje o punionicama.
- Jedna od najvećih promjena koje se događaju u prometu je prelazak pogona vozila s fosilnih goriva na električnu energiju. Upoznat sam kako je HEP ODS Elektrodalmacija već više puta tražio od grada da pronađe više lokacija za električne punionice za automobile. Pri tome HEP ODS nije uvjetovao lokaciju, bilo koja lokacija koju grad odredi je izvediva za izgradnju.
Ima li grad u svojim planovima izgradnju električnih punionica za automobile, ako ima, kada će HEP ODS Elektrodalmaciji dostaviti točne lokacije za izgradnju istih? Ako ne, ima li namjeru uvrstiti ih u plan izgradnje i kada će to napraviti?
Broj električnih automobila u svijetu se povećava ekstremno brzo. S obzirom na to da uopće ne zagađuju zrak, mislim kako bi grad trebao stvoriti uvjete za prometovanje istih tako da odredi lokacije za punionice.
Nino Vela:
- Imamo u planu. Razgovarali smo s HEP-om o konkretnim planovima i u planu je 10 takvih mjesta. Još nismo precizirali gdje bi točno bile. Električna vozila bit će bitno zastupljenija u budućnosti pa su punionice dio planiranja Grada.
Ante Jukić (HDZ) pitao je kako napreduju radovi na Žnjanskom platou.
Odgovorio je gradonačelnik Opara:
- Direktor Ante Šunjić otkrio je zadnjih dana detalje natječaja koji je od početka transparentan. Praksa je naše uprave provođenje transparentnih natječaja. Na Žnjanu i na drugim javnim površinama prostor se dodjeljivao neposrednom pogodbom. Sada je uveden natječaj mada to propisi ne traže. Natječaj je proboden po vrlo strogim uvjetima u kojem je bilo rečeno da svatko tko ispunjava kompletnu dokumentaciju moći dobiti najam. Niti jedan natjecatelj nije platio dug gradu, a jedan od njih nije platio 35 kuna, pa su baš svi eliminirani. Odmah smo raspisali drugi natječaj da oni ispune svoje obveze prema Gradu. Već sam ranije pozvao bivše koncesionare da podmire svoja ranija dugovanja prema gradu za 2015. i 2016. Samo je jedna trećina isplatila svoja dugovanja.
Nekoliko se društva javilo na natječaj i otkrili smo da neka vezana društva imaju dug prema Gradu. Prva je poruka da se pošalje čista dokumentacija, druga poruka je podmirenje dugova, a treća poruka su čista i jasna pravila! Sugerirat ću g. Šunjiću da otvaranje ponuda opet bude javno pred kamerama.
Ovo je ključno pitanje u kojem pravcu ide Grad i poslovanje Grada. Nema popuštanja.
Ovo je komplicirani proces koji odnosi živce, ali to je vrijedna cijena za ono što ćemo postići a to je red, zakonitosti i transparentnost. Nema cijene da postignemo te ciljeve. Žnjan će biti uređen kako je javnim natječajem određeno i ovo ljeto imat ćemo privremeno rješenje.
Igor Stanišić (HGS) pitao je što je čišćenjem ilegalnih mikrodeponija u gradu i okolici, te zašto kuće nemaju kante za odlaganje bio otpada.
- Ilegalnih mikrodeponija ima jako puno, a čistimo one koje se nalaze na javnim površinama.
Ante Čikotić (MOST) upitao je oko jučerašnje izjave Tomislava Šute (Vodovod i kanalizacija) da će se zbog povećanja troškova povećati cijena vode te je podsjetio na alternativni spoj na sliv Cetine.
Nino Vela odgovorio je da grad Split i okolica po analizi piju jednu od najkvalitetnijih voda u zemlji. Cijena je ozbiljna stvar i upitno hoće li do poskupljenja doći.
Renato Čupić (Pametno):
- Molimo vas na uvid Plan i odgovor o nastavku sanacije Karepovca folijom. U svijetu se ove sanacije rade vrlo kvalitetnom folijom na kojoj je moguća i sadnja stabala s plitkim korijenjem te manji objekti. Uglavnom te zone postaju sportske i rekreacijske, na neki način vraća se prirodi i društvu ono što im je godinama oduzeto. Karepovac je površine 260.000 m2 što odgovara površini 52 nogometna igrališta te bi takvim uređenjem Grad Split konačno mogao sebe promovirati kao Grad sporta. Primjeri iz svijeta: Hong Kong (13 takvih sanacija), Seul, New York – Fresh kills, Cork, Kilbary park, Tel Aviv, München - brdo kraj Allianz arene, Fröttmaning i drugo odlagalište kod aerodroma, Trashmore, Singapur, San Francisco, Flushing Meadows ...
Karepovac može postati veliki kamp nogometa, ragbija, bejzbola, hokeja na travi, biciklističkih i bmx staza, skate parka, golfa ... Samim time širimo turističku ponudu. Aleksandra Čilić, inspektorica Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na tematskoj je sjednici odgovorila kako je moguće, samo projektant i Grad moraju isto uključiti u nacrte i svoje planove. Hoće li Grad krenuti u ovom pravcu i inzistirati na takvom planiranju?
Prezentacija je prikazana vijećnicima: karepovac_sanacija_sport_folija
Odgovorio je Nino Vela:
- Ovo su mogućnosti koje se mogu realizirati u 3. i 4. fazi. Mi sada imamo prvu fazu. Cijeli plan sanacije je vratiti taj dio grada prirodi koji je prije 50 godina oduzet njoj. Cilj je dobiti zelenu zonu s niskim raslinjem, a prije toga ide izolacijski materijal koji bi odvojio oblikovano brdo od vegetacije, uz sustav odvodnje i sve ostalo što je planirano. Predviđene su zelene zone, a ostali sadržaji nisu u ovom trenutku određeni detaljno. Radi se o brdu visine 50-ak metara, postoje i kose površine. Sadržaji koje ste naveli su jedni od onih koji se predviđaju na cijelom tom području.
