Javni uvid Prijedloga Urbanističkog plana uređenja Korešnica 2 u Splitu i Studija strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a započeo je 17. siječnja i trajat će do 15. veljače 2023. godine, a jučer je u zgradi Banovine održano i javno izlaganje tog gradskog projekta.
Inače, na javnoj tribini koja se na ovu temu održala prošli vikend u Žrnovnici u organizaciji udruge Žrvanj mogao se čuti podatak da se procjenjuje da je spomenuti projekt "težak" čak 300 milijuna eura.
S obzirom na astronomski iznos zainteresirana javnost nije zaslužila ono što je jučer doživjela u atriju u Banovini. Naime, rasprava je organizirana uz katastrofalne tehničke uvjete. U prostranom atriju ne pretjerano brojni posjetitelji javnog izlaganja uglavnom nisu čuli niti jednog od govornika koji su predstavljali svoje elemente projekta i to zato jer nije bio osiguran razglas. A nije viđena ni audio oprema za snimanje. Iako su građani u više navrata upozoravali da se "ništa ne čuje" i tražili da se prekine javno izlaganje, ono je formalno održano usprkos činjenici da dobar dio posjetitelja veći dio rečenog nije mogao čuti. A i stručne službe molile su posjetitelje da svoje primjedbe i prijedloge daju napismeno, a ne "na zapisnik" iz istog razloga, nisu mogle čut što govore posjetitelji. Rasprava se, naime, odvijala za vrijeme radnog vremena u Banovini pa su žamor zaposlenika i premještanje stolova na katovima dobrim dijelom nadjačali govornike bez mikrofona, koliko god se oni trudili.
Na ove primjedbe dio izlagača se nasmijao, što je bilo popraćeno komentarom: "Nije ni najmanje smiješno".
Spomenimo da su se svi posjetitelji dobro smrzli u negrijanom prostoru. Uz sve, organizirati ovakvo važan događaj koji se tiče svih poreznih obveznika grada Splita i koji će zauvijek promijeniti cijeli istok grada, u 10 sati ujutro, kada većina ljudi radi, sve je samo ne promišljeno. Ovakav događaj trebalo je organizirati u primjerenom prostoru i primjerenim uvjetima. Jer to 300.000.000 eura zaslužuju.
Dostavite svoje primjedbe pisanim putem do 15.2.!
Svoja mišljenja, prijedloge i primjedbe na Prijedlog UPU-a Korešnica 2 u Splitu i Studiju strateške procjene utjecaja na okoliš UPU-a Korešnica 2 u Splitu (s naznakom za Plan i/ili Studiju) do isteka javnog uvida (do 15. veljače 2023. godine), možete dostaviti u pisanom obliku na adresu: Grad Split, Upravni odjel za urbanizam i izgradnju, Obala kneza Branimira 17, 21000 Split ili putem elektronske pošte na adresu: odjel.urbanizam@split.hr
Na početku izlaganja projektant i arhitekt Hrvoje Njirić ističe: "Plan mora biti u skladu s Prostornim planom i Zakonom o prostornom uređenju koji ima za cilj područja podijeliti na obuhvate koji imaju prostornu cjelovitost, osnovne namjene površina, razmjene djelatnosti u prostoru, osnovne prostorne, komunalne i druge infrastrukture, mjere zaštite okoliša, uvjete uređenja korištenja površina i građevina, zahvate u prostoru vezane za zaštitu prirodnih i ostalih resursa i druge elemente koji su važni za plan. Mi smo to poštovali.
Proceduri je prethodio javni urbanističko - arhitektonski natječaj za idejno rješenje u veljači 2020. godine, kada se 15-ak ili više timova javilo na natječaj koji je završio tijekom proljeća. Odabrano je rješenje arhitekta Hrvoja Njirića i njegova arhitektonskog ureda „njiric+ arhitekti“.
Naše prvo nagrađeno rješenje je bilo podloga za izradu plana"
U ime svog ureda izrazio je zadovoljstvo tokom projekta, suradnjom s Gradom i Zelenim servisom.
"Kao što vidite prošle su skoro tri godine od toga. Radilo se na opsežnom i ozbiljnom poslu. Sada smo pri kraju i nadam se da ćemo ga privesti na opće zadovoljstvo do kraja", dodaje.
Značajke rada
"U prvom redu održivost - danas se u svijetu i kod nas u primjerenoj mjeri pokušava primijeniti na zgrade (kolektori, vjetroelektrane, bušenje termalnih sondi itd. Ovdje je napravljen jedan pomak gdje je pretpostavka da je urbanističko rješenje održivo. To je primjer kakvog u svijetu baš nema. Mi smo ponosni da smo uspjeli s tim rješenjem dobiti i da je grad Split prepoznao viziju tog projekta", kazao je Njirić te potencirao da kao Zagrepčanin smatra da Zagreb nema viziju, a da mi u Splitu moramo biti sretni što imamo barem viziju dijela Splita.
"Naravno da bi bilo dobro imati viziju za cijeli istočni dio grada od glavne prometnice prema istoku. S pozicije žitelja Splita mislim da je dobro da postoje planovi i vizije, a održivost je jedna od osnovnih tema. Nama je sugerirano, da idemo na maksimalni mogući kapacitet koliko to stručne procjene dozvoljavaju.
Mi nemamo tamo nebodere, kao što je Kila, nego imamo dobro vođena naselja koja su napravljena na kompaktnoj površini", govori.
"Prostor pod Mosorom se neće zagraditi upravo zbog toga jer je Grad raspisao da se na kompaktnoj površini, od cca 20ha, napravi cijeli plan. Kapacitet je cca 100 000 kvadratnih metara izgradnje odnosno 1150 stanova. Potrudili smo se da to bude maksimalno gusto s ciljem da cijeli okolni prostor ostane zelen i otvoren svim klimatskim uvjetima koje s Mosora mogu dobiti.
Identitet je koncipiran kao spoj tradicionalnog načina življenja i suvremenosti koju nam održivost nosi.
Generičnost bi značilo da je moguće takav način rada, ako se pokaže dobar i ako to gradska uprava procijeni u daljnjim vremenima, i način gospodarenja prostorom i organizacijom naselja mogao zaživjeti i na nekom drugom mjestu od Trogira do Omiša", dodaje.
Istaknuo je da se moralo voditi računa o prostornom planu Splitsko-dalmatinske županije i prostornom planu uređenja grada Splita.
U prostornom planu Splita prostoji odredba namjena - mješovita, dakle mogu se graditi stambeni objekti (50 posto plana), stambeno poslovne građevine, društvene, gospodarske, sportske, rekreacije namjene itd...
Izgradnja škole
"Zastupljeni su svi sadržaji osim škole, koju je gradonačelnik Puljak spominjao. Ona nije bila dio programa, ali u narednim fazama Grad ima namjeru nešto napraviti po tom pitanju. Mi naravno stojimo na raspolaganju.
Moguće je unutar plana naći mjesto i za to. Ako bi se škola naknadno ubacivala, onda bi to cijeli plan dovelo u pitanje. Sada smo napravili ono što je bilo predviđeno planom i natječajem, a radit će se na tome da se škola u narednim fazama ugradi u plan. To je procedura, ali ako uzmemo u obzir da je ovaj cijeli obuhvat jedan dulji vremenski period koji kreće s infrastrukturom, a onda tek s zgradama. Dovoljno imamo vremena da te korekcije napravimo da stanovnici iz okolice mogu s pravom očekivati da bi se ta škola mogla napraviti. To je u svakom slučaju želja gradonačelnika", zaključio je.
Boška Matošić, zaposlenica tvrtkd "Zeleni servis" prezentirala je rezultate strateške studije plana projekta Korešnica 2.
U uvodim riječima kazala je kako je strateška studija procijenila da nisu značajni negativni utjecaji na okoliš.
"Znamo da ima negativnih, ali oni nisu značajni da bi plan stao, odnosno da ne bi bio održiv te da se ne može planirati takav zahvat. Dakle, utjecaji jesu, a ono što je negativno propisali smo mjere zaštite okoliša koje će postati sastavni dio plana.
Slikovitije objašnjeno:
"Kada se bude crtao projekt, projektanti moraju poštivati te mjere. Naša važeća regulativa kaže da je to obavezno. Mjere su razne: mjere zaštite bioraznolikosti, tla, zraka, infrastrukture itd.. Jedna od najvažnijih mjera je ta da se plan ne može realizirati, ako nije osigurana postojeća infrastruktura (voda, odvodnja, pristupna cesta, rasvjeta...).
Nema razloga da se blokira nešto u vezi ovog plana, nego jednostavno da otvorimo raspravu i da postavljate pitanja, sukladno odredbi o informiranju javnosti primjedbe uputite na način kako je napisano u obavijesti o javnoj raspravi. Primjedbe i prijedloge ćemo razmatrati i mi iz strateške procijene.
Bruno iz Podstrane
"U globalu vaše studije, napravite jednu još studiju mrtvih i zgaženih životinja nađenih ubijenih. Treba se organizirati da se što prije ukloni itd.. U sklopu Žrnovnice može se od drva na dva tri kata napraviti atriju gdje bi se ljeti mogli održavati predavanja, predstave ili kazališta", kazao je Bruno. Uputili su mu molbu za pismenim upitom.
Vedrana Mihanović
"Zanima me koje je vaše opravdanje za ovakav megalomanski projekt kada Split ima toliko potrebitih stvari koje bi se trebale ranije riješiti? Kao što je na primjer Kila i okolica oko nje, koja je također gradski teren... Koje je objašnjenje za ovako skup projekt u gradu Splitu? Preskupo za jedan grad koji ima socijalnih slučajeva i potrebe za socijalnim stanovima,... Kakav će sociološki učinak imat nicanje kvarta od 4000 stanovnika u situaciji kada Žrnovnica danas broji oko 3300?"
Odgovorio joj je Teo Vojković, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam i izgradnju.
"Točno je da grad Split ima niz drugih razvojnih problema i potreba za realizirati na svom području, međutim rješavanje stambenih problema i pitanja je jedno od ključnih potreba. Upravo ovaj projekt koji to pitanje stanovanja rješava u rubnom području grada, otvara mogućnost da se taj dio problema rješava na jedan manje komercijalan i manje skup način. Uvijek je gradnja stanova skupa, ali sigurno je će na Korešnici bez obzira što će biti realiziran kroz poticajne mjere iz programa POS-a i zbrinjavanja branitelja, komercijalni efekt biti manji nego u nekom drugom atraktivnijem području grada.
Samim ciljem razvoja projekta na rubnom području se otvara potreba, koja bi se i inače morala rješavati, da se krene u realizaciju infrastrukturnih sadržaja. Ceste i pripadajuća infrastruktura nesporno nedostaju i na području Korešnice kao i na Kili, Mejašima i Mostinama. Čitava ta područja će potrebom realizacije infrastrukturnih priključaka za Korešnicu dobit određenu kvalitetu.
Priča Korešnice započela je još 1968. godine, kada je u GUP-u na tom području planirano realizirati stambenu izgradnju. To se ponovilo GUP-om iz 1976. i naravno da se u prostornom planu i dokumentaciji iz 2005. godine i 2006. godine ponovilo. Nije to ideja od jučer nego već desetljećima", zaključio je Vojković.
Zaštićeni najmoprimci
Predsjednica zaštićenih najmoprimaca iz Splita, posebne kategorije starosjedilaca grada, kako je rekla, obratila se izlagačima navodeći činjenicu da u prijedlogu projekta Korešnica 2 nisu navedeni zaštićeni najmoprimci kao osobe koje će imati pravo na stanove.
- S druge strane mi pregovaramo s Ministarstvom i oni u prvi plan stavljaju najam stanova, a kasnije i mogućnost otkupa POS-ovih stanova i upravo navode Korešnicu za rješenje problema grada Splita. Split ima oko 250 obitelji zaštićenih najmoprimaca. Zanima me zašto se nas nije stavilo u grupu ljudi koji će imati priliku natjecati se za stan na Korešnici - upitala je, odgovorio joj je pročelnik Vojković.
- Predmet definiranja parametara i uvjeta uređenja nekog prostora koji se definira urbanističkim planom uređenja nije naravno pitanje krajnjih korisnika, tko će biti vlasnici, kupci i najmoprimci tih stanova. To nije predmet usvajanja ovog UPU-a niti UPU uopće po zakonskoj svojoj pretpostavci i odredbama definiraju tko će biti konačni korisnici i vlasnici tih stanova.
Pitanje na koji način će se sam koncept definiranja krajnjih korisnika tih stanova, gradska uprava i gradska vlast će dogovoriti s deklariranim potencijalnim dionicima realizacije projekta, a to su branitelji, mlade obitelji kroz poticajni projekt POS-a, mladi znanstvenici i svi drugi. U nekakvim prethodnim komunikacijama su bila razmatrana da će Grad s nadležnim državnim tijelima rješavati i to pitanje, to je još u procesu ispred nas koji je još daleko od svog kraja - rekao je Vojković.
Udruga Žrvanj
- Javljam se ispred udruge Žrvanj koja ni na koji način ne propituje razvoj i širenje grada Splita. Podržavamo rješavanja stambenog problema mnogim skupinama ljudi, osobito onih ugroženih. Ono što nas smeta je to da je Žrnovnica Splitu "zadnja rupa na sviralu" kada je u pitanju infrastruktura i bilo kakav razvoj, ali je zato dobra "krava muzara". Nikoga i baš ništa se Žrnovčane nije pitalo za ovaj projekt, što je tim više žalosno jer su zemlje na Brdinama otete privatnim vlasnicima u prošlom sistemu. Ovdje moram naglasiti da Žrnovnica nije predgrađe koje je nastalo zadnjih 50 godina poput Šina ili Mejaša. Ona ima svoju povijest od antike i prapovijesti. Ovdašnje stanovništvo duboko je vezano uz padine Mosora, slično kao što su Splićani vezani uz Marjan.
Nevjerojatno zvuči činjenica da jedan ovakav projekt ne predviđa izgradnju škole u situaciju kada i sadašnjoj školi u Žrnovnici nedostaje barem 6 učinioca za normalno odvijanje nastave. Gdje će sva ta djeca u budućem naselju? Žrnovčani ne žele gledati reprizu Kile u svome dvorištu.
Nevjerojatno zvuči i to da prikazana studija na okoliš govori o tome da buduće naselje od oko 4000 tisuće stanovnika neće imati utjecaja na okoliš. Je li to zato jer je taj isti okoliš nestao u požaru 2017.? Da ne govorimo o tome da se cijeli budući kvart planira graditi u zoni koja je zaštićena Naturom 2000, a poznato je koliko su takva područja zaštićenih staništa i suhih pašnjaka važna za EU.
Zadnjih deset godina grad Split je po popisu stanovništva izgubio 15 tisuća stanovnika, a zadnjih 30 godina Grad je izgradio 20 tisuća novih stambenih jedinica. Naš grad je sve skuplji, a ima sve manje stanovnika. Kome se točno gradi novi gradski kvart u gradu koji odumire i tko će u konačnici financirati komunalu? Dakle imamo sve manje ljudi i sve više zgrada - upitao je Rade Popadić.
Zašto baš padine Mosora koje mi nazivamo Brdine koji je jedan izrazito zahtjevan teren i koji će u konačnici poskupiti cijenu kvadrata u situaciji kad je Kopilica prazna, kad je područje od TTTS-a do Korešnice prazno pa čak i u Žrnovnici imamo dijelove koji nisu planinski - čudio se Popadić.
Odgovorio mu je pročelnik Vojković:
- Zašto ne?! Zašto ne realizirati nekakav projekt koji je, bez obzira na to što se mogu osporavati načini, metodologije ili procesi donošenja prostorno planske dokumentacije u prošlosti i danas. To je područje prostorno planskim dokumentima usvajala Općinska vijeća, stručna tijela i Urbanistički zavod za koji žalimo da je nestao.
Zašto ne bismo to što je već godinama, da ne kažem desetljećima bilo planirano za urbanizaciju, išli u to područje. To ne znači da sva ta područja koja ste spomenuli, od Kopilice, Mostina, Žrnovnice ostati zapostavljena. Grad Split ima plan za sva ta područja koja su ostala neizgrađena ili izgrađena, ali nedovoljno opremljena infrastrukturom u bliskom periodu od 5 do 10 godina ili kroz našu urbanističku politiku koju smo deklarirali početkom prošle godine planirati u urbanoj obnovi i novim planiram zahvatima.
Ante Jerković s Korešnice
- Koliko je predviđeno stambenih jedinica i koliko je planirano da će biti automobila u tom naselju - upitao je projektanta Njirića.
- Mi smo željeli napraviti što više jedinica, a Grad je podržavao to da bi sve skupa bilo jeftinije. Mi baratamo s brojkom od 1100 do 1150 stanova - odgovara Njirić.
- Koliko inače u prosjeku po stanu ima automobila?
- Jedan automobil po stanu. Naravno to ovisi ako su stanovi od 50 kvadrata, onda je puno auta manje. Ali, hoću reći da mi imamo planu stanove od 30-ak kvadrata do stanova s većom kvadraturom za obitelji s više članova, ali u planu piše da su dva automobila na 100 metara kvadratnih", odgovara.
- To znači da bi više od 1500 - 2000 automobila na ovom području bilo. Svi koji živimo tamo ili smo prolazili znamo kakvo je stanje ulice A.G. Matoša kroz Kučine i da je to neodrživo, a s druge strane pristup od Stobreča preko TTTS-a, pristupna ulica koja je krpa na zakrpu. Ranije je gospodin Vojković kazao da je Korešnica u planu već više desetaka godina. Tako je i u planu od Kamenoloma cesta koja vodi do Dujmovače koja se nije ni metra napravila. Nedavno je na TTTS-u stradao pješak jer nema nogostupa jer je to poljski put posut asfaltom, a potom je i mlada žena izgubila život na izlazu iz Mosorske ulicu na TTTS. Da se ne bi tragedija dogodila i u Ulici Ante Starčevića, onaj tko je naručio projekt treba napraviti novu prometnicu - pojasnio je Jerković.
- Vi ste u pravu da se radi o značajno količini vozila i priključne ceste kao i infrastruktura će se uzeti u razmatranje, a kada i kako to je pitanje Grada - odgovara Njirić.
Uključio se i Vojković.
- Već se razmatra, i prije godinu i tri mjeseca u Odluci o izmjeni i dopuni prostornog plana jedna od stavki je bila definiranje prometne trase za povezivanje budućeg naselja Korešnica s južnim dijelom grada. To je upravo taj pravac o kojem vi govorite, glavna uzdužna prometnica koja će sutra biti glavna pristupa cesta do Korešnici je upravo cesta koja započinje na Solinskoj i ide od Dujmovače, Karepovac, prolazi preko državne ceste na TTTS-u (građevinska dozvola je u postupku) i od tu je planirana nova trasa koja bi trebala kroz izmjene prostornog plana, koje bi mogle do sredine ove godine biti usvojene, i onda po tom usvojenom rješenju iz prometnog plana na neki način ići do Korešnice.
Potpuno smo svjesni da su trenutne pristupne ceste ne uvjetne, one će se rekonstruirati. Naravno, plan je da do realizacije gradnje i uporabne dozvole. Neće se to dogodili za godinu dana - kazao je Vojković.
