Sinoć je u prepunoj Staroj gradskoj vijećnici na Pjaci održano završno predavanje iz popularnog ciklusa „Šta vi tamo kopate?“, koje je i ovaj put privuklo velik broj zaljubljenika u arheologiju i povijest. Dvorana je bila pretijesna za sve zainteresirane koji su došli poslušati dr. sc. Vedrana Barbarića, voditelja istraživanja gradine Rat na otoku Braču, koji je publici predstavio najnovija saznanja o ovom značajnom prapovijesnom lokalitetu.
Rat – arheološko blago Brača koje otkriva tisućljetne tajne
Predavanje je publiku odvelo na otok Brač, točnije u Ložišća, gdje se nalazi gradina Rat, jedno od ključnih nalazišta za razumijevanje jadranske prapovijesti. O važnosti ove lokacije još je početkom 20. stoljeća pisao don Frane Bulić, dok su novija istraživanja pokazala da se na ovom prostoru život odvijao od ranog neolitika pa sve do ranog rimskog razdoblja.
Sustavna istraživanja na Ratu započela su 2007. godine, a od 2022. provode se u suradnji sa Sveučilištem Boulder u Coloradu (SAD), u sklopu međunarodnog projekta Brač Island Project. Upravo su ta istraživanja donijela niz novih saznanja o prapovijesnim zajednicama na Braču te njihovoj ulozi u širem jadranskom i mediteranskom kontekstu.
Sjajna statistika – 1046 posjetitelja
Velik interes za završno predavanje nije bio iznenađenje, s obzirom na to da je cijeli ciklus „Šta vi tamo kopate?“, organiziran od strane Arheološkog muzeja u Splitu, izazvao ogroman odjek među ljubiteljima povijesti i arheologije. Ukupno je 19 predavanja pohodilo čak 1046 posjetitelja, ne računajući sinoćnje završno predavanje. Prema podacima organizatora, ciklus je privukao nešto više žena nego muškaraca, a najbolje ocijenjena predavanja bila su ona o nalazištima Kopila i Muć, s prosječnom ocjenom 4,96.
Sinoćnje predavanje nije donijelo samo znanstvene uvide – organizatori su pripremili i posebne nagrade za publiku, čime je završnica bila još svečanija. Atmosfera je, kao i na prethodnim predavanjima, bila iznimno dinamična, a brojna pitanja publike svjedočila su o interesu za temu prapovijesne prošlosti Brača.
Dr. sc. Vedran Barbarić, izvanredni profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i voditelj istraživanja gradine Rat, kroz predavanje je pružio detaljan uvid u istraživačke metode i rezultate, ali i značaj ovog lokaliteta za razumijevanje dugog kontinuiteta naseljenosti na otoku Braču.
"Kao arheolog osjećam se osnaženim, dobili smo pozornost javnosti. Koliko je meni poznato, struka kod nas nikada nije bila ovoliko kontinuirano u javnom prostoru", ponosno je ustvrdio Barbarić pri početku svog predavanja.
Lokalitet "Rat" također ima toponime Rot, Mirče i Krug te se nalazi na pozicije od kuda je moguće kontrolirati put s mora prema Kopnu, kroz Splitska vrata.
"Rute su vodile preko Klisa i Planog dalje u unutrašnjost. Lokacija je bila dobra ne samo za komunikaciju nego i intervencije. Rat se nalazi između dva doca gdje se događaju povremene bujice", kazao je Barbarić prisjetivši se potom legendarne serije "Naša malo misto" čiji je scenarij inspiriran stvarnim likovima iz Ložišća i koje je Robert Barila opisao u svojim "Sahranjenim sjećanjima".
Prve vijesti o lokalitetu stižu 1899., nakon dolaska don Frane Bulića, kada je i pronašao dvije grčko-ilirske kacige. S njim je na teren izašao tada mladi Vladimir Nazor. 1908. četiri grobišta otkrio je Frane Rakela. Iako su kosti propale, pronađeno je mnogo metalnog nakita, posude, kacige.

"Nema sumnje da se ovdje radilo o naselju lokalnog stanovništva. U to vrijeme postojala je intenzivna komunikacije dvije strana Jadrana. Među pronađenim predmetima je i stakleni vitraj s poznatim motivom dva jarca u skoku", opisuje Barbarić.
Nakon podosta godina istraživanja je 1957. nastavio Mladen Nikolanci. Iako tadašnji nalazi nisu bili izdašni, zanimljivo je da je pronađen najstariji novac na hrvatsku tlu, iz 6. stoljeća prije Krista.
Ivan Marević je prvo počeo istraživati slojeve gradina. 2008, 2008., 2010. i 2014. obavljana su istraživanja triju lokacija te su pronađeni površinski nalazi poput lončarija iz starijeg neolitika (oko 1500 god. pr. Kr.).
Prva sonda istraživala se tri godine na dubini do dva metra. U njoj su pronađene jako dobro očuvane faze iz srednjeg brončanog doba, novac Pharosa, igle za pletenje što su najstariji dolazi predenja vune u Dalmaciji. Sve je bilo popraćeno dokazima kontakata dvaju strana Jadrana. Oko 90 posto pronađenih kostiju životinja bile su ovce i koze, manjim dijelom kosti divljači popust jelena, te jedan dabar za čiji kostur ne postoji nikakvo objašnjenje.
Što se tiče kuća, one su bila karakteristične za to vrijeme na ovim područjima - jednostavni piloni su se pleli, zatim bi se oblijepili glinom, blatom i drugim materijalima.
"Škrip je vjerojatno bio svetište, a ovaj lokalitet je puno stariji", poručio je Barbarić napomenuvši da je kontinuitet života na ovom području vjerojatno postojao preko tri tisuće godina.
"Ne možemo znati, ali je vjerojatno završio rimskim osvajanjima", dodao je.
Barbarić je naglasio da je doktorirao na ovom arheološkom lokalitetu, no ne i jedini, o povezabost Italije i Balkanskog poluotoka za vrijeme brončanog doba bila je tema doktorata njegove kolegice Alberte Arene.
Značajan trenutak u istraživanju lokaliteta bio je pronalazak prapovijesnog bedema.
"Nije spektakularan kao onaj stobrečki, ali nas jako veseli. Jedan dio ćemo rekonstruirati jer su njegovi dijelovi očuvani", otkrio je Barbarić naglasivši da se radi tek o privremenom rješenju dok se "padne" odluka u njegovoj konačnoj budućnosti. Posebno je zahvalio vlasniku zemljišta na kojem se obavlja istraživanje jer, kako je naglasio, bez njegove iznimno velike susretljivosti, večeras ne bi bio ovdje.
Barbarić je više nego zanimljivim izlaganjem zaokružio sjajnu arheološku avanturu "Šta vi tamo kopate?". Pohvale predavačima i pohvale organizatorima jer je ovakva posjećenost dokaz koliko je javnost gladna ovakvih događaja. Nakon što su arheologija i arheolozi kao i cijeli srodna struka bili nisko na ljestvici društvenim prioriteta, nadajmo se da su ovakvi događaji vjesnici boljih dana i godinama pred nama.
Prvi međuinstitucionalni projekt javne arheologije u Splitu
„Šta vi tamo kopate?“ prvi je međuinstitucionalni projekt javne arheologije u Splitu, koji organizira Arheološki muzej u Splitu, u suradnji s Hrvatskim arheološkim društvom, Muzejom hrvatskih arheoloških spomenika i Muzejom grada Splita. Projektu je podršku pružilo Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske te Splitsko-dalmatinska županija.