Odluka za vikend izlet u dolini Neretve nije bila teška. Cijeli ovaj kraj je raznolik, otvorila se nova ferata koju je trebalo isprobati, a zdušno smo prihvatili poziv metkovskih planinara da nas provedu.
Autocestom smo došli do Vida, nedaleko od granice s BiH, i 3 kilometra od Metkovića. Netko je u šali rekao da ovo mjesto ima više uličica od Pariza. Vid se nalazi na rijeci Norin, desnom pritoku Neretve na mjestu drevnog rimskog grada Narone. Na nekadašnjem antičkom forumu danas se nalazi Arheološki muzej Narona sagrađen na samim ostacima hrama.
.png)
Na preporuku naših lokalaca, stacionirali smo se u restoranu Đuđa i Mate.
Safari Neretvom
Nedugo zatim upoznali smo se s jednim od gazda, Jurom, koji nas je s drugim Jurom poveo na safari Norinom na više od 100 godina staroj neretvanskoj lađi napravljenoj od drva murve. Hladne vode Norina idealne su za ovu dnevnu turu u vrućem ljetnom danu. Safari uz pjadelu pravog domaćeg sira, uključujući onaj iz mišine, domaćeg pršuta koji miriše 10 metara naokolo, povrća iz vrtnog uzgoja, domaći kruh ispod peke i hercegovačku žilavku užitak je koji morate sebi priuštiti u Vidu. Naravno, nisam propustio fotografirati sve te ljepote na koje nailazite tijekom opuštajuće vožnje. Nakon safarija smo se smjestili u sobe spomenutog restorana koje se nalaze na katovima iznad ugostiteljskog dijela. Sasvim su odgovarajuće našim mjerilima. Nakon pola sata odmora, spuštamo se na ručak. Brzo smo se odlučili za gambore na buzaru. Sve pohvale idu kuharicama, ovi riječni rakovi su bili jako ukusni, a i količina je bila takva da nam je čak pokoji i ostao.
Jedini "in situ" muzej u Hrvatskoj - impresivni Arheološki muzej Narona
Odmah nakon ručka posjetili smo Arheološki muzej Narona koji se nalazi doslovno preko puta restorana. Prvi je muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Takav način prezentacije arheološkog lokaliteta obogatio je muzejsku ponudu Hrvatske i ima malobrojne paralele u europskim i svjetskim razmjerima. Dočekalo nas je ljubazno osoblje muzeja, a kustosica nam je mnogo toga ispričala u 90-minutnom obilasku. Nije joj bilo lako s nama koji smo imali puno pitanja i potpitanja, ali sve nam je odgovoreno baš na sve. O iznimno bogatoj antičkoj povijesti cijelog kraja doznat ćete sami dolaskom u ovaj impozantan muzej. Ja sam tako, postavljajući pitanja, doznao da su Iliri s Jadrana povremeno plovili prema poluotoku Garganu gdje se danas mogu pronaći arheološki tragovi njihovog boravka, a povezanost s obalom Dalmacije bila je barem jednako bila intenzivna i kroz Stari i Srednji vijek. O vezama Dalmacije i Gargana nekom drugom prigodom. Veseli to da je u najavi izgradnja većeg muzeja u koji će se moći izložiti još više eksponata jer u ovom povijesnom mjestu gotovo svako dvorište i svaka kuća ima materijala za samostalni muzej, uz malo kopanja.
Kamen temeljac za budući muzej položen je 19. srpnja 2004., a Arheološki muzej Narona osnovan je uredbom Vlade Republike Hrvatske 2005., te je nakon iznimno složenih građevinskih radova svečano otvoren 18. svibnja 2007., kao prvi muzej u Hrvatskoj izgrađen in situ. Takav način prezentacije arheološkog lokaliteta obogatio je muzejsku ponudu Hrvatske i ima malobrojne paralele u europskim i svjetskim razmjerima.
Muzej je do sada tri puta nagrađivan. Nagradu „Vladimir Nazor“ dobio je arhitekt Goran Rako za projekt Muzeja, „Cemexovu“ nagradu za izgradnju dobila je tvrtka MGA iz Metkovića, a Arheološki muzej Narona dobio je nagradu Hrvatske turističke zajednice „Plavi cvijet“ za poseban doprinos obogaćenju turističke ponude Hrvatske.
Arheološki muzej Narona aktivno sudjeluje u akcijama Hrvatskog muzejskog društva „Noć muzeja“, kao i u akcijama Sekcije za muzejsku edukaciju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva, te u obilježavanju Međunarodnog dana muzeja. U ljetnim mjesecima na vanjskim terasama Muzeja pokrenuta je kulturna manifestacija „Naronitansko kulturno ljeto“ tijekom koje se održavaju kazališne predstave, izložbe, koncerti i predstavljanja knjiga.
Zbirka muzeja
Najreprezentativniji primjerci dugogodišnjih arheoloških nalaza izloženi u stalnom postavu muzeja. Ukupno je izloženo oko 900 nalaza (kipovi, keramika, nakit, staklo, novac...) s različitih lokacija u Naroni, a datiraju od kraja 3. stoljeća pr. Kr. do 15. stoljeća po. Kr.
Dio vanjskog postava nalazi se na platou ispred zgrade muzeja, s izloženim ulomcima arhitektonskih ukrasa hrama, funkcionalnim i dekorativnim dijelovima opreme foruma. U glavnoj izložbenoj dvorani koja je na mjestu samog rimskog hrama nalaze se kipovi careva i njihovih članova obitelji. U pet vitrina nalaze se nalazi sa šireg prostora hrama: ulomci skulptura, novci, staklo, predmeti od metala i kosti, keramika i lucerne.
Sam arheološki materijal podijeljen je na javni život i arhitekturu Narone, a u četiri reda vitrina nalazi se materijal s lokaliteta: bedemi, Erešove bare, nekropole, bazilika u trasi vodovoda, Njive-Podstrana i Sv. Vid. Osim malog arheološkog parka na vanjskim se terasama nalaze kameni spomenici kultne i sepulkralne tematike, ulomci arhitektonske dekorativne plastike te mozaik ispod staklenog poda koji najvjerojatnije pripada rimskoj taberni.
Nakon muzeja odgledali smo uvodnu utakmicu naše reprezentacije na Euru, bilo bi bolje da nismo.
Večer je bila rezervirana za prijatelje iz Opuzena s kojim smo se, po njihovoj potpuno ispravnoj procjeni, družili u Komarni, u plažnom objektu s direktnim pogledom na impresivni Pelješki most. Još kad su nam se došli javiti razigrani dupini... Beskrajno dug i lip dan završio je uz obale Norina i ugodnu svježinu ljetne noći.
Via ferrata na Rujnici, prva u Dubrovačko-neretvanskoj županiji
Ujutro nas doručak čekao u 8 sati, opet je bilo sve na nivou. Do nas stižu naši nedjeljni domaćini, planinari Ivan, Kiko i Jure. Upoznali smo ih na Mosoru u najhladnijem danu prošle zime, jedinom u kojem je snijegom zamelo omiljenu mi planinu. Svojevrsni "revanš" bila je njihova ponuda da s njima penjemo prvu feratu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, onu na brdu Rujnica.
Krećemo autima prema Kuli Norinskoj i stižemo do crkve Gospe Karmelske u Bagalovićima. Već je bilo prilično uvrućilo, ali sami smo krivi što nismo rano ranili. Od mjesta parkiranja do početka ferate dvadesetak je minuta uspona. Konačno krećemo na vrhunac izleta, predivnu novu dalmatinsku feratu.
Lokacija odakle krećete prema ferati (gdje parkirate automobil)
Vertikalna je, duga je devedesetak metara. Nije posebno zahtjevna, ali nije niti za nekoga bez kondicije ili s velikim strahom od visine. Ferata ima dva dijela, prvi duži i strmiji te drugi, položeniji. Malo po malo i uz povremene pauze zbog vrućine, stižemo do vrha Kablina odakle pogled puca na cijelu dolinu Neretve.
