ŠTA'Š DOMA Idealna za izgubiti koji "kilo": Iskušajte ovu planinarsku stazu na Mosoru koja nije razglašena, a sada je sva u mirisima rascvalih padina

Ako želite upoznati Mosor sa svim svojim mirisima, svibanj je pravi mjesec za to. Livade su sada u punom cvatu, a ovisno o nadmorskoj visini mijenjaju je se dominantne vrste biljaka od kojih su mnoge ljekovite.

U novom nastavku rubrike vodim vas stazom koju preporučujem onima u boljoj formi jer je potrebno svladavanje blizu 1500 metara nadmorske visine. Naravno, sam Mosor nije toliko visok, ali zbroj svih uspona na stazi dat će vam kategoriju zahtjevnosti K3. Radi se o stazi iz Žrnovnice na mosorski vrh Ljubljan i nazad.

- Tekst se nastavlja nakon oglasa -

Staza kreće iz Žrnovnice, sami možete odabrati početku točku, a moj je prijedlog "Kraj svita", parkiralište na samom kraju ceste u zaseoku Amižići. Mjesta najčešće ima dovoljno, a planinarska staza kreće odmah pored parkirališta. Pogled na izvor Žrnovnice i samo naselje lip je prizor za prvu fotografiju i onda možete krenuti. Već u prvom kilometru staza se račva na dva dijela; lijevi ide prema lugarnici, a moj prijedlog je desni koji će vas odvesti prema protupožarnom putu, što je dio uređene staze "Prirodni habitati".

Odmah na početku se pripremite na popriličnu uzbrdicu, no staza je jasno označena i održavana. Izlazak sa staze na protupožarni put je točka koju bi netko morao urediti jer je sklizak i strm. Kada stignete do makadama idete lagano uzbrdo prema istoku, nakon čega ponovno napuštate protupožarni put i skrećete na označenom mjestu uskom stazicom desno na Sedrenik. To je izvor pitke vode koji ne presuši ni ljeti, mada mu izdašnost ovisi o kišnoj sezoni. Ne napiti se hladne vode sa Sedrenika spada u planinarske grijehe, stoga ne propustite obnoviti vodne zalihe, osobito u toplom dijelu godine.

Od Sedrenika kreće novi uspon uskom i za mog planinarenje granjem zaraslog prolaza uz zid prve kuće koju vidite koji čak sadrži i dva pala stabla ispod kojih ćete se morati provlačiti, a kada konačno iziđete iz "labirinta" slijedi vam čistina i nakon dodatnih nekoliko metara uzbrdice staza kreće prema istoku. Na tih nekoliko stotina metara relativne ravnice otvaraju vam se vidici na sve strane jer već dosežete 500 metara nadmorske visine. Budite koncentrirani da ne propustite vidjeti mjesto gdje se sreće uzbrdo, lijevo sa staze, na serpentinastu i zidanu stazu koje će vas oduševiti ljepotom ako je do sada niste prošli. Dok dobivate na nadmorskoj visini pripazite na dijelove staze gdje ima sipara, a pogled je nagrada za svaki korak. Na kraju umjereno dugog uspona stižete do prvog prijevoja na oko 830 metara nadmorske visine. Tu počinjete prolazni spust, tik do "Štamparije", mjesta na kojem je nastala Slobodna Dalmacija za vrijeme fašističke okupacije Splita.

Kroz predivnu zelenu vegetaciju doći ćete do poznate staze koja ide od Gornjeg Sitnog prema Lugarnici, te ćete potom put zapada u dužini od pola kilometra. Iskoristite ovaj dio za odmor jer uskoro slijede glavni usponi. Mjesto gdje se skreće za Ljubljan jasno je označeno te, ovoga puta očekuje vas uspon do drugog prijevoja na nešto manje od 1000 metara nadmorske visine.

U gornjem dijelu planine sve je u cvatu; kadulja miriše na sve strane, majčina dušica, planinski zvončići, brnistra, perunika... Rascvale padine učinit će vam ovo planinarenje ljepšim i ugodnijim, a ako berete ljekovito bilje sjetite se pravila da se ne bere više od 20 posto cvjetova s jedne stabljike i da se koliko je god moguće izbjegne branje sa same staze.

Zadnji uspon traje tridesetak minuta, a na uzbrdicu ćete brzo zaboraviti kada dosegnete 1261 visok vrh Ljubljan koji zapravo označava zapadni početak glavnog mosorskog grebena na kojem se nalaze svi najviši vrhovi ove planine. Koliko ćete vremena provesti na vrhu, ovisi o vama, ali oni neiskusniji trebali bi izbjeći vraćanje po mraku.

Kako sam ovu stazu prošao puno puta, povratak sam "namjestio" po zalasku Sunca koji sam promatrao s vrha iznad Štamparije, a u donjem dijelu planine me uhvatila noć, što uz mosorskog ćuka i zrikavce daje posebnu draž.