Kad je Lukrica Puljić krenula u potragu za nekretninom u Splitu, ostala je šokirana.
"Šokirala nas je cijena stanova po kvadratu u dijelovima grada izvan centra. A o centru da ne govorim", ispričala je za Dnevnik.hr i dodala kako se radi i do pet tisuća eura. Riječ je o iznosu zbog kojeg je prestala tražiti stan.
No, kupuje se i prodaje bez stajanja. Reporter Dnevnika Nove TV Mario Jurič otišao je u stan u Splitu koji bi se mogao prodati i za 250 tisuća eura, kaže agentica Anđelka Ramljak.
"Mislim da će cijene trebati ići dolje jer jednostavno za domaći svijet koji tu živi, radi i rješava svoje stambeno pitanje ove cijene su nemoguće", rekla je Ramljak.
Najskuplja nekretnina koju je prodala iznosila je 520.000 eura, a plaćena je u gotovini.
Cijene kvadrata u Splitu prešle su, kaže, tri tisuće eura. Ali, smatra kako nikad nije bio veći nesrazmjer oglašenih cijena i cijena koje su kupci spremni platiti
"Pretežno domaći kupci su u Splitu. Otoci i more ima dosta stranaca koji traže nekretnine prvi red uz more ili s pogledom na more - nešto sta ima turistički potencijal", pojašnjava agentica.
Podaci Porezne uprave pokazuju kako je prošle godine bilo 136.000 kupoprodaja nekretnina. Od tog broja preko 13.000 kupili su stranci, najviše Nijemci i Slovenci. Hrvati su kupili 126.000 nekretnina.
S ovim podacima nisu prikazane sve kupoprodaje nekretnina, već samo one za koje je Porezna uprava provela postupak utvrđivanja porezne osnovice.
"Cijene nekretnina neće pasti, neće se dogoditi ispuhivanje balona koje najavljuju jer je razlika između recesije 2008., 2009. u odnosu na sada. Sad imamo povećanu potražnju nekretnina kojih nema na tržistu i zbog toga cijene ostaju iste. Stranci kupuju sve više, financiranje je i dalje povoljno", rekao je financijski stručnjak Vjeko Peretić.
Krediti se, kaže, i dalje dižu, dok Hrvati kupuju nekretnine otprilike isto kao prošle godine . Kamate jesu porasle ali su, tvrdi, među najpovoljnijima u našem okruženju.