Cijela naša obala bogata je povijesnim nalazima, što ne čudi jer ovdje život i civilizacija traju u kontinuitetu od prapovijesnih dana. U Dalmaciji je teško "zagrebsti" ispod nekoga kamena, a da se ne pronađe komadić bliže ili dalje povijesti. Osobito raduje ono što se događa u Stobreču, naselju na jugoistočnom kraju splitskog poluotoka. Nije novost činjenica da je upravo Epetion bio jedna od grčkih kolonija na istočnoj strani Jadrana, niti da su ga Rimljani pretvorili u svoj Epetium, no arheološka istraživanja koja traju od proljeća ove godine otkrila su ranije naselje koje je tu postojalo prija dolaska Grka.
Tekst se nastavlja nakon oglasa
Privatna parcela u starom dijelu Stobreča na kojoj se planira stambena izgradnja, tek desetak metara od mora, otkrila je pravu senzaciju. Arheolozi su, unutar ove grčke naseobine, otkrili i u cijelosti istražili 70-ak metara dugačak helenistički bedem, što ga čini najdužim na području Hrvatske. Ova spoznaja ga nije lansirala samo u lokalnu ili nacionalnu povijesnu senzaciju, nego uz bok i nekim svjetskim.
Radeći novinarski posao, rijetko kada sam osjetio toliku količinu euforije zbog novih znanstvenih spoznaja kakva su se jučer mogla čuti iz usta Marine Ugarković, više znanstvena suradnica Instituta za arheologiju i voditeljice istraživanja. Prvenstveno je na Stobrečanima da podrže ovo neizmjerno važno arheološko istraživanje, ali i da podrže ideju da se lokalitet nakon istraživanja valorizira i ne prepusti bagerima, kako to, nažalost, često biva sa sličnim situacijama u našim krajevima. Nema sumnje da bi uređenje ove lokacije i eventualna gradnja budućeg muzeja in situ, kao na primjeru Narone u Vidu, Stobreč pretvorio u novu povijesno-kulturnu prvorazrednu destinaciju i svjetsku senzaciju. Takvo što u kratko bi vrijeme rezultiralo razvojem Stobreča i njegovim prosperitetom. Želimo li gledati još jednu "Salonu" ili će upravo Stobreč označit početak istinske valorizacije našeg neizmjernog povijesnog blaga, brzo će se znati.
Helenistički bedem je svjetska senzacija
Vratimo se na arheološko nalazište. Prema riječima Marine Ugarković, ovo je područje kao urbanizirano naselje postojalo već zadnjih nekoliko stoljeća prije Krista.
"Epetij je, u kontekstu svojevrsne kulturne interakciji novopridošlih Grka i lokalnog stanovništvu odigrao vrlo važnu ulogu u prenošenju tih novih civilizacijskih tekovina i tako sudjelovao u korjenitim promjenama koje su se odvijale u vrlo dramatičnom razdoblju, a to je prelazak iz prapovijesti u ranu povijest", ističe uvodno voditeljica istraživanja.
Što se tiče dosadašnjih istraživanja, ona su se uglavnom odvijala krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Ona su bila značajna za dosadašnja spoznaje, ali vrlo skromnog obima pa su o podaci bili vrlo skučeni.
"Trenutno su u tijeku vrlo opsežna arheološka istraživanja koja traju od kraja travnja 2024. Trenutno je istražena površina na oko 700 metara kvadratnih. Istraživanja vode Institut za arheologiji s hvarskom firmom Kantarus, u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Splitu, a sve financira privatni investitora Arive d.o.o.", nastavlja Ugarković.
Naglašava da je najimpresivniji nalaz pronalazak gradskog bedema.
"Riječ je o bedemu iz grčkog perioda koji je istražen u dužini od nekih 70 metara, koji ima širinu od 3 i pol metra, a u određenim dijelovima je očuvan u preko 3 i pol metra visine. To ga čini monumentalnim i stavlja uz bok svjetskim arheološkim nalazima. Ta visina se sada ne može vidjeti zbog kiše i podzemnih voda. Bedem je iz grčkog perioda, ali su na njemu vidljive višestruke promjene koje su se zbivale u vrijeme rimskog razdoblja. Tako dijelovi bedema leže na drvenim šipovima zbog stabilizacije bedema što je dosta rijedak i impresivan nalaz. Pretpostavlja se da je ovo u to doba bilo močvarno tlo. Osim bedema, pronađeni su ostaci raznih kamenih struktura iz raznih perioda s popratnim sitnim predmetima iz svakodnevnog života i to iz razdoblja prapovijesti, helenizma, Rima i kasnog Rima. Možemo izdvojiti sedam keramičkih peći koje se nalaze uz sam bedem iz kasnog Helenističkog doba. Potom fino zidani rimski kanal kao dio vodno-kanalizacijskog sustava, temelj rimske fontane...
Već sada možemo reći da su ovo najveća istraživanja koja su do sada rađena u Stobreču i koja će ikada biti jer je ovo jedini preostali slobodan prostor. Prvi put su istražene strukture unutar samog naselja, prvi put je istražen bedem u ovom dugom segmentu i bedem do temelja što je vrlo značajno. Ovo je najduži očuvani helenistički bedem u Hrvatskoj i svojom monumentalnošću može stati uz bok svjetskim arheološkim nalazima", pojašnjava arheologinja.
Srednje brončano doba
Ističe da je značaj ovog lokaliteta njegova slojevitost jer sada neosporno znamo da je postojao puno prije nego su ga Grci kolonizirali.
"Tu je postojalo naselje koje je postojalo ne samo u željezno nego u srednje brončano doba, to je oko 3 i pol tisuće godina pije našeg vremena. Istraživanja su, kao i obrada i interpretacija u tijeku, mislim da će rezultati ispisati novi stranicu povijesti ne samo Stobreča i Splita nego i šire. Zahvalila bi svima koji su omogućili ova istraživanja", pojašnjava Ugarković. Pojasnila je kakve su predmete pronašli na lokalitetu.
"Niz posuđa koja se odnose na svakodnevna posuđa, transportno posuđe (amfore) koji govore o proizvodnji i trgovini ovog kraja, ostataka životinja i mekušaca koji govore i prehrani i to kroz duži kontinuitet. Imamo metalnih predmeta, novčića, brončane igle za krpanje ribarskih mreža, ukrasa, dijelova mozaika, dijelova nakita. Preliminarna obrada se radi na samom terenu. Nakon kategorizacije predmeti se peru i opisuju. Materijal se privremeno pohranjuje u Arheološkom muzeju Split, a dio na restauraciju", nabraja Ugarković.
Iliri?
Upitali smo je može li se lokalitet povezati i s drevnim Ilirima.
"U širem smislu riječi možemo govoriti o tragovima njihove kulture s obzirom na to da su živjeli na ovim područjima. To je vrlo kompleksna situacija u struci danas. Tu je živjelo puno raznih, ali srodnih naroda. Neki su pripadali širem ilirskom etnosu, neki nisu. Vrlo malo znamo o tome tko je tu zapravo živio. Ima jedan povijesni izvor iz 4. stoljeća prije Krista koji govori da su na tom području u to doba živjeli Bulini. Ne znamo kojeg su oni roda, ali živjeli su i na području današnjih Šina i Stobreča. Dolaskom Delmata sa sjevera na more, konkretno se piše ta ta plemena ugrožavaju neke gradove poput Trogira i Stobreča. Tko je tu živio u srednjem brončanom dobu, ne možemo znati.
Preliminarna istraživanja govore da najstariji nalazi na ovom nalazištu dolaze iz vremena srednjeg brončanog doba, to je oko 3500 godina prije nas, što ne znači da nećemo naići na nešto starije", zaključuje voditeljica istraživanja.
Što će biti s lokalitetom nakon istraživanja? Ministrica: Procjena struke je ključna
Za jučerašnji veliki odaziv medija bio je "odgovoran" poziv ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek. Prvo je odgovorila što će dalje biti s lokalitetom.
- Prostor je već ranije identificiran kao iznimno važan gdje se pretpostavljalo da će se pronaći vrlo zanimljivi nalazi. Ono što čujemo od arheologa je impresivno i treba ima dopustiti da do kraja istraže ovaj lokalitet i onda će se vidjeti kako će se pristupiti daljnjoj zaštiti i razvoju. Sve pratimo mjesecima, Konzervatorski odsjek i Arheološki muzej su stalo prisutni. Nalaza je puno i svi smatraju da se radi o vrlo zanimljivom lokalitetu. Drago mi je da je investitor tu i da vidi interes šire zajednice za ovim lokalitetom. Na kraju ćemo vidjeti kako će se pristupiti donošenju daljnjih odluka.
Znate da na području SDŽ imamo velik broj lokaliteta u urbanim sredinama su možda najtipičniji. Gotovo na svome prostoru nađete nešto. Arheolozi moraju vidjeti vrijednost nalaza, onda se razgovara s vlasnicima i onda se traže rješenje kroz postojeće mehanizme. Ne sumnjam da će i ovdje to biti slučaj. Kroz informacije koje dolaze do mene, imam osjećaj da su građani ovog dijela Splita jako zainteresirani i ponosni na sve ovo", optimistična je ministrica.
Dodaje da se u većini slučajeva zadnjih desetaka godina nije nigdje dogodila devastacija nekog lokaliteta nakon što su istraživanja otkrila njegovu vrijednost.
Uskoro novi zakon
"Uvijek se nađe kompromis. Dobro je da ovdje imamo vrlo kvalitetnu suradnju s predstavnikom potencijalnog investitora, okrupnjene su čestice. Građani u Hrvatskoj većinski prepoznaju važnost arheoloških istraživanja.
Postoje situacije kada se ne riješe neke prijeporne situacije. Nama je u pripremi drugo čitanje novog Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara i mi tim zakonom unosimo neka nova rješenja. Očekujem ga za jedno mjesec i pol dana. Donosimo ga upravi poučeni nekim lošijim primjerima. Osobito je urbanim sredinama važno načelo razmjernosti, pomiriti interese vlasnika kojima se može dogoditi da je to jedina nekretnina koju imaju i arheologa da se takvi lokaliteti očuvaju. Država može sufinancirati otkupe ako postoje interes grada, županije i ostalih subjekata. Zato je važna procjena struke koja predlaže najbolja rješenja", zaključuje Kornižek.
Euri neće pobjeći, ali ovakva prilika...
Nema sumnje, Stobreč, Split, Dalmacija i Hrvatska dobili su prvorazredni povijesni lokalitet koji spada u kategoriju svjetske povijesne baštine. Kako ćemo postupati s njima ovisi samo o nama. Sudeći prema reakcijama na naš jučerašnji video s arheološkog nalazišta, interes javnosti je ogroman. U manje pola dana vidjelo ga je preko 75.000 ljudi.
Euri neće pobjeći, ali ovakva prilika može zauvijek...
