Ova godina je po mnogočemu posebna, no jedno što se ističe jest činjenica da Prirodoslovni muzej u Splitu idući tjedan svečano obilježava 100 godina postojanja.
Svečanost obilježavanja 100. godišnjice održat će se u utorak u 12:00 sati u prostoru stare Gradske vijećnice, a o detaljima ove važne obljetnice popričali smo s ravnateljicom Prirodoslovnog muzeja u Splitu, Sanjom Bašić.
Svečanosti će prisustvovati najveći suradnici Muzeja, s kojima surađuju na dnevnoj bazi i s kojima organiziraju najviše projekata. Ravnateljica matičnog muzeja, Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, prof. dr. sc. Tatjana Vlahović će doći i kazati par riječi o obljetnici kao i o suradnji s Prirodoslovnim muzejom u Splitu.
Također, bit će prisutni i predstavnici javne ustanove More i krš, te iz Instituta za more i oceanografiju, s kojima imaju brojne projekte.
O svečanosti
Također će u sklopu svečanosti biti održano i predavanje o povijesti Prirodoslovnog muzeja, koja će sadržavati pregled 100 godina Muzeja, od njegova osnutka do danas, uz sve informacije o zbirkama koje su pod Prirodoslovnim muzejom, te o brojnim selidbama prostora Muzeja. Predavanje će voditi Tino Milat, viši kustos Prirodoslovnog muzeja u Splitu.
U pripremi je i tisak monografije.
"Nažalost, već je trebala biti tiskana, no nadamo se da će biti prije ili u svibnju, kada i pripremamo veliku izložbu u čast sto godina Prirodoslovnog muzeja", kazala nam je ravnateljica Bašić.
Pošto trenutni prostor samog Muzeja nije adekvatan za obilježavanja, svečanost će se - kao što je već rečeno - održati u prostoru stare Gradske vijećnice. No, mnogo je toga za vidjeti u prostorijama Muzeja.
"Trenutno imamo izložbu 'Postani čuvar Jadranskog mora' koja je napravljena u sklopu s Pomorskom školom u Splitu. Također, naša autorska izložba 'Vodozemci i gmazovi dalmatinskog krša', kao i stalni postav Malakološka zbirka obitelji Bakotić, gdje su smješteni kosturi dupina, fragmenti kita, kornjače, itd.", rekla nam je ravnateljica.
Što se tiče samog prostora Muzeja, on će se sređivati početkom sljedećeg mjeseca.
"Mi ćemo sređivati prostor u prizemlju početkom travnja, i taj prostor nam zapravo služi za postavljanje izložbi. Prostor bi onda kroz nekih dvadesetak dana trebao biti sređen za postavljanje velike izložbe u čast sto godina Prirodoslovnog muzeja", rekla nam je o budućim planovima.
U sklopu te posebne izložbe bit će izložene fotografije i plakati Muzeja kroz povijest, kao i najvažnije povijesne i znanstvene zbirke koje postoje u Muzeju.
"Bit će tu različiti presijeci naših zbirki: od samih ravnatelja, do svih izložbi koje je Muzej napravio, i to na način 'slajda' da se može listati. Bit će najvrjednije zbirke kojima Muzej raspolaže, kao i svi katalozi koje je Muzej objavio. Naravno, mi smo dosta i na terenu, te je važan taj istraživački rad koji će također biti predstavljen. Kroz Muzej će biti postavljene različite etape da se pogledaju svi segmenti rada Prirodoslovnog muzeja", rekla nam je ravnateljica.
Problemi prostora
"Istina je da mi nemamo adekvatan prostor. Naš trenutni smještaj je trebao biti privremeno rješenje i on je nažalost postao trajnim jer smo tu zadnje 22 godine. Na svakom sastanku i u Gradu Splitu s gradonačelnikom uvijek bude tema pronalaska novog prostora", kazala nam je ravnateljica o prostornim problemima s kojima se Prirodoslovni muzej susreće.
"Ja stalno upirem da se prebacimo u prostor u ulici Zagrebačka 3, u kojoj je nekada bila smještena Sveučilišna knjižnica Split. Tu se trenutno nalazi Likovna akademija koja bi se uskoro kroz godinu dana trebala preseliti u svoje nove prostore u Teslinoj ulici, pa se time otvara mogućnost da Grad Split, u čijem je vlasništvu ovaj prostor, dodijeli istog na korištenje Prirodoslovnom muzeju jer bi nam po kvadraturi odgovarao. U centru Splita ne znam postoji li prostor koji bi mogao biti primjeren za smještaj Prirodoslovnog muzeja jer nama treba poprilično mnogo prostora, pošto nam treba i veliki prostor da depo", kazala na je ravnateljica Sanja Bašić.
"Nama je najveći problem ovog prostora ogromna vlaga, kao i problem struje koju ne možemo dovući u potrebnoj količini za sve potrebe Muzeja te nemamo klimatizacijski sustav. Tri izložbena kata su bez hlađenja i grijanja, a mi smo u nastavnom programu za vrtiće, osnovne i srednje škole i fakultete i manjak grijanog prostora nam predstavlja veliki problem", dodaje.
Grad osigurava sredstva za uređenje prostora, no Bašić kaže kako uređenje nije dovoljno. Nedavno su popravili i krov koji je nakon godine dana opet krenuo prokišnjavati.
"Bilo kakvo ulaganje samo je gubitak novaca. Ovaj prostor nije predviđen za Muzej i nama ne odgovara", zaključuje.
O povijesti Prirodoslovnog muzeja
Muzej je osnovao Grad Split 19. ožujka 1924. godine, i to zajedničkim trudom gradonačelnika dr. Ive Tartaglie i popularnog gimnazijskog profesora Umberta Giromette.
U to doba Grad osniva više gradskih ustanova i društava, iako je bila teška gospodarska kriza s puno siromaštva, bolesti, nezaposlenosti i gladi u gradu i okolici. Svestrani dr. Ivo Tartaglia pokrenuo je infrastrukturne, gospodarske i socijalne programe i promijenio je lice Marjana i Grada. Bio je zaštitnik siromašnih i mecena gradske kulture te je sakupio značajnu zbirku umjetnina i Splićani su mu za života darovali jednu ulicu: Tartaglina – danas Zvonimirova.
Prof. Girometta bio je neponovljivi popularizator prirodoslovne kulture, dobrotvor i pokretač mladih u mnogim područjima. Zbog njegovog idealizma i plemenitosti, bila su mu otvorena vrata političara, građana, seljaka i poduzetnika.
To su bili uvjeti u kojima je ovaj dvojac postao zaslužan za osnivanje muzeja koji se onda zvao zvao Gradski prirodoslovni muzej, a prvi smještaj imao je u dijelu zgrade Općinskog doma. Ovdje je prof. Girometta organizirano prikupljao zbirke splitskih prirodoslovaca, građana, a neke zbirke muzeju kupuje i Grad. Prostor je ubrzo postao tijesan i zato je Grad dao muzeju svoju praznu zgradu na prvom vrhu Marjana koju je inicijalno bilo izgradilo Društvo Marjan za restoran, koji se pokazao neisplativim. Na Marjanu je Muzej svečano otvoren 1926. godine, a uz njega uređen je i mali zoološki vrt kako bi privukao više posjetitelja u muzej. Prof. Girometta bio je prvi upravitelj i uspješno je upravljao muzejom i zoološkim vrtom te se dopisivao s kolegama iz cijelog svijeta i dobivao od njih životinje za zoološki vrt. Dvije godine kasnije uz muzej se gradi i morski akvarij s vrstama iz našega mora. U to doba ustanove ovoga tipa su rijetkost u jugoistočnoj Europi, tako da je Muzej sa zoološkim vrtom i akvarijem imao veliku posjećenost.
Nakon smrti prof. Giromette 1939. godine, do danas, muzejom će upravljati još 8 ravnatelja, a muzej će se seliti na još 3 adrese, tražeći prikladniji prostor za svoj rad. U 2. svjetskom ratu razbijen je akvarij, muzej je oštećen, zoološki vrt uništen, ali zbirke su spašene. Nakon rata muzej nastavlja raditi, a ZOO se ponovo podiže i privlači posjetitelje u muzej. U prostoru bivšeg akvarija, uređuje se terarij, dijelom i zato jer tada na Oceanografskom institutu postoji akvarij. Na muzejsku zgradu se šezdesetih godina nadograđuje jedan kat, kako bi bilo više prostora za zbirke, a i znatno se povećava i broj životinja u ZOO vrtu.
Radovi izvedeni na muzeju oslabili su strukturu zgrade koja postaje neotporna na potrese. Devedesetih godina opaža se oštećenje muzejske zgrade te se muzej zatvara za posjetitelje. U ZOO vrtu smanjuje se i broj životinja zbog ratne opasnosti tj. šalje ih u druge ZOO vrtove. Nakon Domovinskog rata, povećava se broj životinja u ZOO vrtu, ali vrt ne udovoljava modernim standardima držanja životinja.
Zašto je osnovan muzej?
Muzej 1997. preseljava svoje zbirke u gradski prostor u Tvrđavi Gripe, ali Grad već 1998. muzeju uzima ovaj prostor i dodjeljuje ga Umjetničkoj akademiji. Muzej dobiva smještaj u ispražnjenoj samoposluzi u prizemlju zgrade u Splitu 3. Budući nema osnovne uvjete za normalan rad, prihvaća ponuđeni privremeni smještaj u prostoru bivšeg gradskog bazena „Kada“. Ovaj privremeni smještaj produljio se do današnjih dana.
Muzej se 2002. uselio u ovaj prostor i u njemu organizira redovite aktivnosti: izložbe, predavanja te sakupljanje muzejske građe. Zaključno, muzej je u ovih 100 godina promijenio 5 lokacija, a da i dalje nema prikladan smještaj. Prikladan smještaj, to u najmanju ruku znači dovoljno prostora koji ne vlaži i ne prokišnjava. Obzirom da je u ovih 100 godina Split narastao i razvio se, bilo bi lijepo da ima i reprezentativnu muzejsku zgradu u kojoj može izložiti svoje blago.
Zašto je uopće osnovan muzej? Osnovan je po uzoru na razvijenije sredine. Dok nismo imali muzej, prirodnine su iz Dalmacije preuzimali muzeji u drugim zemljama. Muzej danas čuva 166.700 muzejskih predmeta. Sve ih je potrebno obraditi i digitalizirati i ovaj ogromni posao većim je dijelom završen. To je čak 59 muzejskih zbirki kao što su: fosili morskih beskralježnjaka i kralježnjaka, biljni fosili, rude i minerali, preparati riba, gmazova i ptica, kukaca, sisavaca, herbariji, školjke i puževi, ptičja jaja, gmazovi, itd.
Kroz muzej prolaze tisuće vrtićke i školske djece koja sudjeluju u muzejskim radionicama i daju nam nadu u bolju budućnost za rad muzeja.