Svečano je danas bilo na ulazu u helidrom KBC-a Split gdje je svečano otkrivena spomen-ploča . I to točno nakon 30 godina od svečanog otvaranja prvog helidroma u Hrvatskoj.
Dvije i pol tone težak najkvalitetniji brački kamen ubran u kamenolomu Jadrankamena u uvali Veselje po kojoj je kamen i dobio ime. Na ugrađenoj kamenoj gromadi pričvršćena je spomen-ploča također od kamena "Veselje" sa slovima koja su isklesali učenici Klesarske škole Pučišća pod nadzorom svojih profesora.
Kamen je donirala uprava Jadrankamena, a svi radovi i dizajn na ploči također su obavljeni dobrovoljno.
"U budućnosti će puno služiti građanima, a osobno mogu posvjedočiti, jer sam puno puta letio helikopterom kao pedijatar intenzivist po novorođenčad iz Dubrovnika. Helidrom u vrijeme kada je sagrađen služio je svima u prvom redu tada Hrvatskim braniteljima, a onda i svim građanima Republike Hrvatske, a danas sve češće našim turistima. Osobito svima onima koji žive na otocima", kazao je
Posebna zahvala upućena je mr. sc. Jošku Kaliliću, dr. med., specijalist ginekologije, inicijatoru i organizatoru izgradnje helidroma KBC Split.
"Prošlo je više od 30 godina od otvaranja ovog helidroma i s obzirom koliko je spašeno života preko ovog helidroma, osjećam se dobro kad god čujem helikopter. Žao mi je bolesnika, ali znam da helikopter leti da mu spasi život", kazao je mr. sc. Joško Kalilić, dr. med. koji je otkrio spomen-ploču koji je sam kordinirao.
Spomen-ploča je postavljena kao uspomena na ranjene branitelje koji su helikopterima Hrvatskog Ratnog Zrakoplovstva prevoženi s prve crte bojišnice na bolnički helidrom, a također i za uspomenu na medicinsko osoblje koje ih je dočekivalo na helidromu i požrtvovno pomagalo u hitnom zbrinjavanju i prijevozu do raznih bolničkih odjela za daljnje specijalističko liječenje.
"1992. je više od stotina ranjenih branitelja ovdje sletalo helikopterom. Jednog dana su 3 helikoptera su sletjeli puni ranjenika. Sad možete zamisliti to, liječnici i sestre ih dočekuju na helidromu, trijaža i brzo prebacivanje u bolnicu. To su bili sve teški ranjenici i život im je ovisio o minutama. U to vrijeme helidrom je zaista jedno centralno mjesto za vrijeme Domovinskog rata. Više puta sam rekao da je ovaj helidrom natopljen krvlju branitelja i znojem zdravstvenih djelatnika koji su im pomagali", dodaje Kalilić.
I dan danas, nakon 30 godina, na helidrom slijeću bolesnici iz cijele Dalmacije uključujući otoke.
Mr. sc. Joško Kalilić, dr. med inicirao je izgradnju svih interventnih helidroma na dalmatinskim otocima.
"Brač ima tri helidroma, Hvar dva, a svi drugi po jedan.. Šolta, Vis, Drvenik mali, Drvenik veli, Čiovo. Pa ima i kopnenih, jedan na Zvjezdanom selu Mosor i na Slatinama", dodaje Kalilić.
S ponosom možemo kazati da imamo najuspješniju helikoptersku hitnu službu u Hrvatskoj zahvaljujući mreži helidroma tako da piloti mogu i danju i noću sletati.
"Ovo nije samo helidrom KBC-a Split, nego helidromi na svim našim dalmatinskim otocima. Prema tome helidrom služi svima i tako će biti i dalje", kazao je ravnatelj splitskoj KBC-a prof.prim.dr.sc. Julije Meštrović.
Godišnje letova ima sve više, otkriva Meštrović.
Velika brojka intervencija
"Do sada je brojka od preko 9 tisuća intervencija, dakle slijetanja i polijetanja s helidroma. Brojka se povećava, sad smo došli do brojke od 400 intervencija godišnje. Dakle više od jedne intervencije na dan", govori Meštrović.
O budućim radovima na helidromu
"Treba se puno toga tehnički urediti. Mi imamo izrađen projekt i projektnu dokumentaciju. I nadamo se da ćemo uspjeti to realizirati. Izlazilo je puno povjerenstava i oni su popisali sve nedostatke postojećeg helidroma. Koliko znam, ne bi se trebala širiti površina helidroma nego bi ga trebalo tehnički dotjerati. Procjena troška je preko 5 milijuna kuna", odgovorio je Meštrović na pitanja novinara o radovima na helidromu.
Svečanosti su nazočili i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban, predstavnici MORH-a, hitnih službi i službi za spašavanje.
"Ranjen sam 13. kolovoza 1995. godine i helidrom mi je spasio", svjedočio je danas pripadnik 141. ratne brigade Damir Vladušić.
"Prva pomoć mi je pružena u bolnici u Livnu, bilo je puno ranjenih. Da nije bilo helikopterske službe i helidroma, puno života bilo bi izgubljeno. Pogodio me snajper, bio sam teško ranjen. U toj bitki je bilo 23 poginulih, i 50 ranjenih, i svi su uglavnom prebačeni u Split. Hvala svima", prisjetio se potom Vladušič.