Povodom obilježavanja Svjetskog dana, urbanizma u organizaciji Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata i Društva arhitekata Splita, u utorak je održan stručni skup "Participacija u prostornom i urbanističkom planiranju".
Nikša Božić, predsjednik Odbora za urbanizam Hrvatske komore arhitekata upitan je što Odbor za urbanizam Hrvatske komore arhitekata može predložiti javnosti na koji način da participira u uređenju svog životnog prostora?
"Svi ljudi bi trebali imati pravo na kvalitetan prostor u kojem žive i rade. To je polazna ideja. Svjesni smo i polazimo od činjenice da dobar dio prostora naših gradova ne zadovoljava ne zadovoljava osnovne kvalitete održivosti, kao ni kvalitete osnovnih funkcija pa ni elementarne ljepote", kazao je Nikša Božić.
Naveo je da je sustav prostornog planiranja sadrži komponentu prostor za unaprjeđenje.
"Osim profesionalnih znanja prostornih planera dobro nam dolaze i želje korisnika prostora, jer u konačnici to je ono što je najvažnije. Prostor planiramo i kreiramo za korisnike, a ne za to da bismo napravili prostorne planove", dodaje.
Kako uskladiti različiti 'interese' korisnika prostora i onih koji predlažu kako prostor koristit?
"Prostorno planiranje pomiruje različite interese i vrlo često su ti interesi suprotstavljeni. Mi često kažemo da je prostorno planiranje kompromis. Nema prostornog plana s kojim su svi zadovoljni, ali bitno je kod izrade prostornog plana definirati što bi to bio javni interes, odnosno interes zajednice. I onda to što više ugraditi u prostorni plan", odgovara Božić.
Kazao je između ostalog, da vrlo često ponavlja kako su pojedinačni privatni interesi sasvim legitimni interesi u prostornom planiranju. Prema njegovim riječima, problemi nastaju kada ti pojedinačni privatni interesi postanu jedini interesi koji se rješavaju u prostornim planovima.
"To se vrlo često dešava kada prostorni planovi događaju u sprezi investitora, politike i prostornih planera u jednom netransparentnom procesu. Participacija je upravo otvaranje tog procesa izrade planova javnosti pri čemu mi kao struka možemo profitirati jer se naši stručni ciljevi kako bi prostor trebao izgledati vrlo često, gotovo u pravilu podudaraju sa stavovima javnosti kako bi ti prostori trebali izgledati", dodaje Božić.
U zaključnim riječima kazao je da je, na danas održanom Skupu, prikazan primjer iz Primorsko-goranske županije, naselje Šmrika u grad Kraljevica, gdje je kroz participativni proces lokalnih stanovnika, došli do ciljeva izrade prostornog plana kojeg bi potpisao svaki prostorni planer.
Rajka Bunjevac, predsjednica Hrvatske komore Arhitekata kazala je da uloga javnosti u lokalnim sredinama, kada je riječ o prostornom planiranju i urbanizmu, glavno stručno pitanje kojim se arhitekti i arhitekti urbanisti bave u svom profesionalnom radu.
"To je da prepoznamo potrebe i želje stanovnika nekog prostora i da ih anticipiramo i pretvorimo u prostorno planska rješenja. Upravo negativni primjeri koje smo vidjeli u dešavanjima u prostoru, pa tako i ekscesi u prostori kao što su u Crikvenici, Puli, Postiri, pa ima toga i u Splitu i Vruja. To su primjeri kada se već ekscesi dešavaju u prostoru, a mi kao struka želimo i možemo spriječiti da dođe do ekscesa. Da se javnost i korisnici tog prostora na vrijeme informiraju i na vrijeme definiraju svoje potrebe i želje za djelovanjem u prostoru, kako bi se one formirale u odluku o prostornom planu", kazuje Bunjevac.
Investicijsko politička sprega
Ističe Buljevac da Komora i dalje predlaže teze za izmjenom zakonodavnog okvira iz prostora prostornog uređenja i okvira. Razlog tomu je što HGK provodi zakonodavni okvir i zna sve probleme u provedbi i gdje ih 'koči' okvir da rade posao svoj bolje i da rezultat bude najbolji mogući.
"U tom smislu mi smo prije više od godinu dana uputili nadležnom Ministarstvu teze za izmjene zakonodavnog okvira. I dalje ćemo nastojati da se što veći broj tih teza implementira u zakone kad oni dođu do faze izmjena i dopuna.
Do sada nemaju nikakvu povratnu informaciju, kao ni nikakav odgovor nadležnog Ministarstva kojem su uputili teze za izmjenama zakonodavnog okvira.