Veliki četvrtak na otoku Hvaru poseban je zbog održavanja procesije “Za Križen” koja se održava svake godine već više od 500 godina.
Tradicionalna procesija “Za Križen” na središnjem dijelu otoka Hvara ove godine održat će se na Veliki četvrtak 18. travnja, a radi se o procesiji koja je od 2009. godine na UNESCO-voj listi nematerijalnih dobara svjetske baštine.
Procesija svake godine započinje točno u 22:00 sata istovremeno iz Pitava, Vrisnika, Svirača, Vrbanja, Vrboske i Jelse te se u 7:00 sati ujutro vrati na svoje polazište, a tijekom noći se propješači približno 25 kilometra. Križonoše se za procesiju zapisuju godinama unaprijed, neki i po 10-20 godina.
Biti križonoša na Hvaru je velika čast
Ove godine u Pitvama je križonoša Juraj Petrovac, u Vrisniku Lukas Schober, u Svirčima Rado Carić, u Vrbanju Antonio Škarpa, u Vrboskoj Damjan Beritić, dok je u Jelsi križonoša Toni Gamulin.
Uz križonošu je svečana pratnja, koju on sam odabire, a čine je: dva nosača svijećnjaka (kandeliri), 6 do 12 nosača teških voštanih svijeća (torci), 8 i više, čak do 30-ak nosača svečanih fenjera (ferala), dva pratioca križonoše za njegovu sigurnost na putu, dvojica glavnih pjevača Gospina plača i još 3-4 pjevača koji pjevaju (“odgovaraju”) responzorij.
RTL je u Vrbanju je razgovarao s križonošom Antoniom Škarpom.
"Tradicija je ostala iz tog razloga jer je vjera jaka u ovim mjestima i da je na račun same vjere i ta tradicija postala nešto što bez obzira na bilo kakve uvjete, križ će iz ovih 6 župa svakako izaći van", kazao je.
Procesija na otoku nije održana jedino 1944. godine, a tada se, kazao je Škarpa, odvila na El Shattu.
Objasnio je i da šest procesija koje se nikad ne susretnu kreću u isto vrijeme u smjeru kazaljke na satu te da križ u matičnu župu dođe oko 6:30 ujutro.
No, križonoše, poput njega, 25 kilometara križ nose bosi.
"Ljudi se iz osobnog zavjeta odlučuju na takav potez", kazao je Škarpa.
Oko 23 sata procesija je iz Jelse stigla u Pitve.