O ljepotama otoka Korčule i Vele Luke opjevane su brojne pjesme, no malo ljudi u Dalmaciji i Hrvatskoj zna da upravo na Korčuli postoji lokalitet kojega znanstvenici toliko cijene da ga stasavaju među kolijevke same Zapadne kulture. Radi se o Veloj spili iznad Vele Luke. Ona se smjestila na južnoj strani brda Pinski rat. Ova špilja sama po sebi predstavlja jedinstvenu prirodnu atrakciju. Vapnenačkom stijenom nadsvođena prostorija osvijetljena je s nekoliko većih otvora u svodu nastalih prirodnim urušavanjem, kroz koje ulazi prirodno svjetlo. Današnji ulaz u špilju širok je od metra do 10 metara, a visok 4 metra. Špilja je ovalnog je oblika, sastoji se jedine dvorane dimenzija 50 za 40 metara i visine 20 metara. Znanstvenici tvrde da ulaz u špilju, koji je okrenut prema jugu, nije bio gdje se danas nalazi. S platoa ispred ulaza pogled se pruža prema Veloj Luci, razgranatom velalučkom zaljevu i manjim otočićima te dalje prema pučini u pravcu Visa, Biševa, Sušca i Lastova. Do špilje vodi, s jedne strane asfaltna cesta, a s druge strane gotovo kilometar dugačak poljski put.
Osim što je svojevrsni prirodni fenomen, špilja je neprocjenjivo vrijedan višeslojni arheološki lokalitet. Lokalitet se intenzivno istražuje posljednjih 50-ak god tijekom kojih je, mjestimice do dubine od 10,6 m, otkopana znatna količina raznovrsnog arheološkog materijala. Zbog prostranosti i odličnog položaja, lokalitet je konstantno naseljen od zadnjeg ledenog do kraja brončanog doba, a povremeno sve do danas. Mnoštvo tragova života Velu spilu čini jedinstvenom vremenskom kapsulom u čijoj su unutrašnjosti arhivirani podaci o epohama i razdobljima kroz koje je civilizacija brodila posljednjih dvadesetak milenija. Putovanje kroz naslage Vele spile je ujedno putovanje kroz vrijeme, odnosno kroz povijest ljudskog roda.
Prije oko 10.000 godina srednjodalmatinski otoci bili su dio kopna. Neretva se u more ulijevala kod Suska, a Cetina iza ŠoltePrvi ozbiljniji istraživač Vele spile bio je akademik Grga Novak, njega je naslijedio profesor Božidar Čečuk iz tadašnjeg Kabineta za arheologiju JAZU, koji je od 1974. kontinuirano istraživao špilju i radio na otkrivenom materijalu. U okviru Centra za kulturu u Veloj Luci 25 godina djeluje "Arheološka zbirka" koja koordinira radovima oko istraživanja, proučavanja i zaštite. Na čelu Zbirke je dr.sc. Dinko Radić i može se reći da od trenutka njegovog dolaska u Velu Luku započinje nov pristup arheološkoj baštini otoka. Rezultat toga je dvjestotinjak registriranih lokaliteta u rasponu od paleolitika pa da novijeg doba.
Projekt vrijedan milijun eura
Novi zamah u istraživanju, a čini se i presudan, događa se 2016. godine kada je krenuo projekt MendTheGap.
MendTheGap (Smart Integration of Genetics with Sciences of the Past in Croatia: Minding and Mending the Gap) je europski projekt u koji je uključen (i) Centar za kulturu Vela Luka, a u njemu sudjeluju brojni domaći i strani stručnjaci. Projekt traje tri godine, a svjetskim znanstvenicima omogućuje sveobuhvatno istraživanje arheoloških nalazišta.
Radi se o milijun eura vrijednom europskom projektu kojega vodi prof. Ino Čurik, a sam projekt je ocijenjen najboljim u konkurenciji među 546 prijavljenih u sklopu Obzor 2020 programa. To je prvi slučaj da je neki projekt iz Hrvatske ocijenjen najboljim u Europi. U suštini, projekt povezuje i premošćuje velike razlike između tzv. stare i nove Europe, a za cilj ima transfer znanja i tehnologija između starih i novih članica EU. Na njemu sudjeluju i surađuju znanstvenici iz cijelog svijeta i to iz područja arheologije, botanike, geologije, antropologije i paleontologije.
Ravnatelj velalučkog Centra za kulturu dr. Dinko Radić već se desetljećima bavi istraživanjem ove bogate i važne lokacije, a spomenuti projekt izrazito doprinosi daljnjoj valorizaciji Vele spile. dr. Radić već godinama surađuje s eminentnim stručnjacima sa Sveučilišta Cambridge, no projekt je sada tu suradnju bitno unaprijedio.
U sklopu projekta koji znanstveno povezuju staru i novu Europu, predstavnici starih članici EU su Sveučilište Cambridge i Sveučilište u Pisi, a predstavnica nove članice EU-a je CrEAMA inicijativa unutar koje se nalaze brojne domaće institucije – HAZU, Agronomski fakultet, Institut za antropologiju, Hrvatski prirodoslovni muzej, Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, te Centar za kulturu Vela Luka.
Proteklog vikenda i samo smo se uvjerili u ljepotu Vele spile, a koliko projekt MendTheGap znači Korčuli i cijeloj Hrvatskoj, objasnio nam je ravnatelj velalučkog Centra za kulturu, dr. Dinko Radić:
- U međunarodni projekt su uključena tri Sveučilišta; zagrebačko, ono iz Cambridgea i Pise. Među 600 europskih projekata, naš je ocijenjen najboljim i financira ga EU u stopostotnom iznosu. Dvije godine već radimo, treću ćemo napraviti. Taj projekt ima više ciljeva, a glavna tri su: tansfer više tehnologije sa zapada prema nama na istoku, drugi je obučiti naše ljude da koriste te tehnologije, a treći bi bio napraviti jedan ogledan primjerak u istraživanju jednog prapovijesnog lokaliteta. Naime, prapovijest je vrlo suvremena, a prapovijesna arheologija je dominantno prirodna znanost, osobito prema metodama koje koristi. Prapovijest kao takva može oko sebe okupiti niz sračnjaka koji rade na rekonstrukciji nekadašnjeg života. Prije svega rekonstruiraju se klima, biljni i životinjski svijet, razina mora itd, i onda temeljem toga tu ubacujemo čovjeka, pa ga možemo promatrati u svome okružju. Skupili smo brojne znanstvenika iz brojnih zemalja u Veloj Luci - pojašnjava nam dr. Radić.
Kazao nam je da je problem to da kada se u Dalmaciji spomene arheologija ljudi pogrešno zamišljaju stvari. Kaže da je u svijetu arheologija vrlo kompleksna znanost koja objedinjuje niz drugih znanosti i ima mogućnost rekonstrukcije ne samo paleo okoliša i paleo biljnog svijeta, nego može raditi projekcije budućnosti.
- Terensku "priču" u Veloj Spili završili smo prije dva tjedna, no ona će se sada nastaviti na tri kontinenta kroz rad 50-ak znanstvenika koji će dalje provoditi proučavanja. Ove godine naglasak je bio na genetici. Genetika biljaka, životinja i ljudi na lokalitetu Vela Spila u Dalmaciji - kaže dr. Radić.
Otkrio nam je da je pomalo opsjednut idejom da lokaliteta Vele spile pokuša napraviti nešto od čega bi Vela Luka imala velike koristi. Međutim, kaže da se ta ideja realizira vrlo teško.
- Mislim da smo došli do nekakvog optimuma iako uskoro planiramo dodatno unaprijediti stanje u Veloj spili. Došli smo kraja, naredni korak treba bi biti nekakav infrastrukturni zahvat gdje ćete moći dovesti nekoga gore. Primjerice, turističkim organizatorima treba omogućili da s deset autobusa moći doći do lokaliteta. Ovako je to nemoguće - požalio nam se ravnatelj Centra za kulturu.
Dr. Radić vjeruje da su s istraživanjem dubljih slojeva u špilji moguća i nova iznenađenja za znanstvenike.
- I ranije sam naglašavao da je Vela Spila ishodište naše Zapadne civilizacije. Ona je mjesto gdje je započelo sve što danas imamo i iza te tvrdnje stojim. Ako treba donijet ću potvrdu o tome s najpoznatijih svjetskih Sveučilišta. Zasad znamo da je život u Veloj Spili počeo prije nekih 25.000 godina, a znamo da ne znamo što je dublje. Nismo uspjeli istražiti dublje naslage iz tehničkih razloga, ništa drugo. Znamo da je homo sapiens nekih 10-ak tisuća godina prije toga dolazio općenito u Europu. Onda krećemo od pretpostavke da je Vela Spila jedna od prvih točaka u Europi do koje čovjek dolazi i boravi barem povremeno. Od tog trenutka kada mi kao ljudi dolazimo u Europi, znamo da je čovjek prisutan u Veloj Špili. Tamo postoji oko 11 metara slojeva. Slojevi pomalo podsjećaju na napolitanke ili tortu. Nekada su slojevi debeli nekoliko milimetara, nekad par centimetara, a te promjene slojeva dominantno su antropogeno uvjetovane. Čitave ekipe znanstvenika odgovaraju na pitanje što predstavlja svaki od tih slojeva, kako je, kad i zašto nataložen, koji procesi su uvjetovali njegovo taloženje. Slojevi u Veloj spili
Čitajući zapise iz tih slojeva možete pročitati ljudsku povijest. Moguće je pročitati priču o klimi, biljnom i životinjskom svijetu, dizanju i spuštanju razine mora, napretku čovjeka, evoluciji tehnologije, sociološkim odnosima, o kamenom dobu pa sve do kraja brončanog doba. Sve u tim slojevima piše, no da biste ih mogli iščitati trebate imati novac i tehnologiju. U Hrvatskoj nemamo ni jedno ni drugo, ali u svijetu postoji oboje. EU je voljna nama to besplatno dati. Naravno, imaju oni tu svoj interes i to veliku. Mi smo tako napravili jedan program čiji je nositelj genetičar Ino Čurik, inače redoviti profesor u trajnom zvanju Zavoda za opće stočarstvo Agronomskog fakulteta u Zagrebu. On je glavni i odgovorni. Početna ideja potekla od arheologa Prestona Miraclea s Cambridgea i prof. Vlatke Čubrić Čurik s Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Ja sam u cijeloj priči "domorodac", lokalna snaga koja pomaže gdje god stigne - priča nam dr. Radić.
Doktorat na temu dalmatinskog divljeg magarca
- Multidisciplinaran pristup imamo u proučavanju nekih segmenata, a kasnije će puno tih segmenata dati cjelovitu sliku. Primjerice, kada govorimo o hrani, postoji ekipa koja proučava školjke, koja proučava puževe, žabe, ribe, ptice... Jedna je cura iz Španjolske doktorirala na našem jelenu, jedan momak iz Zagreba na divljem magarcu, netko radi sitne zvijeri, netko sitne sisavce... Znanost nema ni kraja ni konca. Netko drugi proučava stare alatke i tadašnju tehnologiju, netko proučava ljude i njihove gene, netko samo grobove itd. Tu su u pitanju desetci znanstvenika od kojih su najčešće doktorski studenti.
Dr. Radića smo pitali kako lokalne vlasti gledaju na projekt koji se provodi u Veloj Spili.
- Što se tiče lokalnih struktura u Veloj Luci, sve političke strukture čvrsto stoje iza nas. Sve će one pomoći do kraja, ali svi doživljavaju da je to vaš posao, a ne njihov. U znanstvenom smislu, oni ne mogu pomoći ništa. Sada je pitanje što će biti ako im kažemo "probite nam cestu". Odgovor može biti "fali nam novaca", i tu je problem što su otoci intelektualno opustošeni! Na otocima morate imati geodete, inženjere, te Općine moraju biti ekipirane, a one jedva žive same za sebe. Mi kažemo trebali bi projekt turistički iskoristiti, a znamo da bi trebalo 20-30 milijuna za napraviti cestu, muzej... Nikad nije bilo da je Općina kazala nešto loše, ali nikada se nijedna struktura nije uključila u cijelu priču - kaže nam ovaj uvaženi Višanin s velalučkom adresom koji je dodao da sadašnja načelnica Katarina Bikić, koja je tek na početku svoga mandata, svojim prvim potezima pokazuje da ima više sluha za projekt.
- Čini se da će ona više napraviti za infrastrukturu, što neće pomoći samo Veloj spili, nego i cijeloj Veloj Luci - zaključuje dr. Radić.