Stranka Možemo! i Nova ljevica kandidirali su Tamaru Visković za gradonačelnicu Splita na ponovljenim lokalnim izborima. Kandidati za zamjenike gradonačelnice su Marinko Biškić i Tomo Matičević.
Visković je profesorica filozofije i diplomirana povjesničarka umjetnosti. Postdiplomski studij pohađala je pri katedri za komparativnu književnost (kulturalni studiji) Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Više od 30 godina kontinuirano radi na organiziranju i produkciji programa u kulturi, a kao kustosica i voditeljica programa Multimedijalnog kulturnog centra surađuje s nizom različitih institucija, udruga i manifestacija u Hrvatskoj i izvan nje. Od 2005. do 2009. obnašala je dužnost članice poglavarstva Grada Splita zadužene za kulturu. Od 2014. do 2019. ravnateljica je Centra Zlatna vrata u Splitu, pri kojemu, između ostalog, djeluje i splitska Kinoteka. Trenutno je voditeljica kulturnih programa Centra.
Tko su vam glavni protukandidati i što smatrate da je vaša prednost u odnosu na njih?
- Nema na izborima malih i velikih protivnika. To je igra svi protiv svih, kao utrka. Date najbolje što možete u tom trenu, neovisno je li vam u susjednoj traci dobar prijatelj ili neko mrzak, želite stići na cilj prije njega. Pri tom nećete zapinjati nogu, udarati šakom ili tako nešto, ali nećete bogme ni zastajkivati. Nije cilj pobijediti Marka ni Janka, nego svih.
Koristite li izbore za gradonačelnika kako bi zapravo povećali vidljivost stranačke liste za izbore vijećnika u Gradskom vijeću?
- Nastavit ću sa ovom atletskom metaforom. To je kao da pitate atletičara zašto ulazi u utrku u kojoj vjerojatno neće pobjedit. Prvo, ne znate da neće, a nikada se neće ni dovesti u poziciju da pobjedi ako se ne natječe. Ne rađaš se prvi - prvi postaješ. Zatim, politički rad je kolektivni poduhvat u kojem jedna grupa svjetonazorski sinhroniziranih ljudi gradi politike i kadar za primjenu tih politika u društvu. Izbori nisu samo poluga za preuzimanje moći, niti neka marketinška opsjena, već način na koji se afirmira i gradi neka politička opcija. Krenemo li logikom da je besmisleno sudjelovat na izborima ako na njima nećeš i pobijediti, možemo odmah okrunit nekog ko nije skroz glup za kralja, i mirni smo idućih 20-ak godina, bogmudazdravlja.
Nećemo subverzirati, niti ćemo na ičijoj grbači graditi vlastitu promociju
Kako bi ocijenili dosadašnje upravljanje gradom i gdje vidite prepreke u njegovom razvoju?
- Split je polako, tijekom desetljeća, erodirao od grada koji je planirao i izvodio vrhunske nove kvartove i infrastrukturne projekte i građevine, pokretao ustanove i sadržaje od nacinalnog, pa i međunarodnog značaja, u zajednicu koja se raduje ako se gdjegod uspije maknut neki rugobni štekat ili ispsuje kakav uzurpator javnog dobra. Da se razumijemo, nisam ni ja imuna na takve male radosti, ali... stvarno mislim da nama treba ambiciozniji, radikalniji zaokret u promišljanju i grada i upravljanja i politike generalno. Cijenim pokušaje da se prekinu neke loše prakse, ali ovo je bila godina u kojoj se trebalo pokazati jesu li to samo geste i nasumični pokušaji, ili dio neke smislene cjeline. Umjesto toga, tu smo di smo.
Što se Možemo! tiče stav je bio jasan od početka – podržavamo izvršnu vlast na razini konstituiranja Gradskog vijeća i izglasavanja proračuna, kako ne bismo grad bacali u nove izbore i kako ne bismo otvorili vrata povratku HDZ-a. Nećemo subverzirati, niti ćemo na ičijoj grbači graditi vlastitu promociju, što je, moram primjetiti, bila rutinska taktika pojedinih "partnera", ali nećemo niti sudjelovati u raspodjeli funkcija, niti ćemo biti u koaliciji. Glasamo u skladu sa zeleno-lijevim načelima platforme i svjetonazorom. Rađe ćemo pokušati korigirati odluke koje su suprotne našim stavovima, nego ih rušiti, ali ako nema druge – nemamo nikakvu obvezu biti dizači ruku.
Većina vaših protukandidata ima vrlo slične namjere, nastaviti započete projekte onih koji su vladali prije 2021. godine kako se ne bi gubilo na vremenu. Imate li vi neku drugu ideju?
- Živimo u istom gradu suočeni s istim problemima, naravno da svoje programe moramo usmjeriti na njih. Nitko tko izlazi na izbore ne može ignorirati činjenicu prometnog kaosa, gubljenja prostora za odlaganje otpada, iseljavanja mladih, graditeljskog kaosa u prostoru... no bitna je razlika u tome kako i u čijem interesu promišljamo rješenja. Naša je metoda kombinacija kratkoročnih rješenja za probleme koji su najakutniji i dugoročnih koji ciljaju samu suštinu problema. Tako držimo da za prometni kaos rješenje nije da stvorimo više mjesta za još više automobila, već da, paralelno s infrastrukturom koja bi uklonila parkirana vozila s javnih i zelenih površina rješavamo probleme neplanske gradnje koja je glavna zapreka efikasnom javnom prijevozu, a i izvor mnogih drugih nevolja.
Cjelovita zeleno - lijeva politika na svim poljima, od globalnog do kvartovskog
Želimo li zadržati mlade u Splitu nije rješenje da ulažemo javni novac u privatne turističke komplekse i devastaciju obale u kojima ti mladi mogu sezonski raditi kao konobari, sobarice ili maseri, što radi aktualna vlast. Rješenje je ulaganje javnog novca u diverzifikaciju poslova, u zelene industrije i usluge koje stvaraju kvalitetna, sigurna radna mjesta za široki spektar obrazovanih ljudi. Rješenje je javna stanogradnja koja će im pružiti mogućnost za samostalan život bez cjeloživotnog dužničkog ropstva. Rješenje je podupiranje javnih usluga - od onih za djecu do onih za starije, kako to mladi, posebno žene, ne bi bili prisiljeni žrtvovati svoje obrazovanje i prosperitet u ime cjelodnevne skrbi za one o kojima bi trebala brinuti zajednica.
U tim je stvarima bitna razlika među kandidatima. Tu je bitan svjetonazor. Za Možemo! je to cjelovita zeleno - lijeva politika na svim poljima – od globalnog do kvartovskog. Recimo, liberali i ljevica će se lako složiti kad su u pitanju teme ljudskih prava i slično, ali kod stvari kao što su socijalne, ekonomske, kulturne i ine politike su dijametralno suprotni. Ljevica teži idealima solidarnosti i održivosti. U ime njih ograničava pojedinačne interese u korist društvenih. Naša su rješenja najkorisnija za veliki broj ljudi. Liberali, pak, drže da interese pojedinca kolektiv ne bi trebao ograničavati više nego što je nužno za održavanje reda. Rješenja koja dolaze iz te logike najkorisnija su za one koji već imaju alate društvenog i ekonomskog prosperiteta. Desnica je, pak, sklona nuditi populistička, kratkoročna rješenja upakirana u nacionalni i vjerski škartoc. Tu je, naravno, i dobar dio onih koji su svjetonazorski raštrkani, i svoje prijedloge na izborima kreiraju copy-paste metodom, po sistemu Anything goes.
Koji je vaš stav oko prostornih dokumenata grada, treba li Splitu "novi" GUP ili bi postojeći iz 2006. godine "točkasto" mijenjali?
- Treba novi.
Mnogi projekti u Splitu su na čekanju jer je država vlasnik parcela na kojima bi se mogli graditi stanovi POS-a li za iznajmljivanje mladim obiteljima, pa zatim na Istočnoj obali gdje se bez Hrvatskih željeznica gotovo ne može ništa značajnije intervenirati u prostoru. Kako bi vi riješili takvu situaciju?
- Ne postoji iole veći projekt u kojem nije potrebna suradnja s različitim instancama države i županije, s javnim poduzećima, privatnim vlasnicima. To je i inače težak posao, a mi smo ga u zadnjih 30-ak godina, divljom privatizacijom, divljom legalizacijom i neefikasnim institucijama učinili rubno neizvedivim. Neosporno je da u ovoj državi treba mijenjati i zakone i sustav koji bi ih trebao provoditi, ali do tada treba, ustrajno i mudro, metar po metar, rješavati ono što se može riješiti. Nije da se ne može baš ništa. No, naravno, lakše je ostavljati komplicirane stvari po strani, da se dodatno talože problemi, i odigravati poteze koji su daleko od optimalnog, ali će dovesti do kakvog takvog rezultata unutar jednog mandata.
Nećemo vrijeme računati od svog ulaska u Banovinu
Svaka dosadašnja gradska administracija počinje vrijeme računati od svog ulaska u Banovinu i gradi sebi spomenike koji onda najčešće ostanu samo na papiru jedna je od najvećih kočnica razvoja grada, pa evo i ja nešto obećavam: naš najveći projekt bit će napuštanje takve prakse. Još 2006. u GUP je uvršteno 11 velikih gradskih projekata. Stalno ponavljam koji su, ali vrijedi opet: zapadna i istočna obala Gradske luke, Poljud, Stari Hajdukov plac, Brodarica, Kopilica, Duilovo, Karepovac, Meje, Dračevac i Sportski centar istok. U tih 16 godina kroz Banovinu je prošlo šest gradonačelnika, a ti projekti ili potpuno stoje, ili su sramežljivo započeti, ili se na njima sudaraju razne nadležnosti, ili su pak prilagođeni privatnim interesima nasuprot želji da budu javni. Tom bi se spisku moglo dodati još neke projekte koje želimo, poput ozelenjivanja Splita ili gradnje javnih stanova za dugoročni najam, ali u načelu je u ovih 11 projekata zacrtano skoro sve što Splitu treba za budućnost. I svi su oni takvi da se ne mogu ostvariti u jednom mandatu, zbog čega ispada da je potencijalno doista najveći splitski razvojni projekt suglasje na strateškim točkama.
Podržavate li ideju da Split dobije status velikog grada kako bi se dobar dio nadležnosti županije i države transferiralo gradskoj upravi?
- Podržavam.
Kako vi zamišljate ustroj, organizaciju gradske uprave u Banovini?
- Sam ustroj nije ključan. Ključno je da na čelnim mjestima upravnih odjela, službi i sl. imate kompetentne, stručne ljude koji su motivirani provoditi politiku izvršne vlasti. Dakako, pod uvjetom da izvršna vlast ima neku politiku, jer ako je nema možeš preustrojavat upravu dok joj se ne zamanta, ništa od toga. Izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi 2009. na čelo pojedinih resora dolaze pročelnici, kao stalno zaposleni činovnici, što je loše. Prije su to bili članovi poglavarstva, ljudi koji su imali političku odgovornost i mandat od 4 godine da odrade svoje. Otprilike od tog vremena nismo imali efikasnu gradsku upravu.
Monte Carlo i Cannes imaju svoju Banovinu s pogledom na more
Jeste li za to da se gradska administracija useli u neķu novu upravnu zgradu, a Banovina prepusti hotelijerima?
- Zapadna obala je prema pobjedničkom natječaju trebala biti javni prostor, s javnim sadržajima, sjetite se pozornice u moru i drugih elemenata. Na kraju se sve svelo na tri modularna kafića, i, puno hvala, mogućnost da se ljudi tamo šetaju. Sada se riješilo to da će privezivanje jahti dobiti zakonsku podlogu, premda to nikad nije trebalo biti po projektu. Što će biti rezultat? Zapadna obala će postati rezervat u kojem su građani uljezi. Ostvari li se k tome ideja o pretvaranju Banovine u hotel, postati će još drastičnije. Za očekivati je da će se onda odseliti i mirovinsko i zdravstveno, i dobijamo prostor u kojem više nema istinskog, razloga da tamo itko dolazi. Banovina je jedna od najuspješnijih upravnih zgrada izgrađenih na ovom prostoru, i po nama to treba ostati, uz eventualno useljenje još nekih, danas dislociranih službi. Kad vam netko kaže da "nigdje nema" da administracija stoluje na takvom atraktivnom mjestu, pošaljite ga na mjesta u koja se takvi najviše vole zaklinjati, u Monte Carlo ili Cannes, pa će se s prozora gradske uprave diviti pogledu na more. To je samo nastavak stanja uma u kojem sve šta je dobro treba skeširat gostima, a građani u betonske favele, da se spuste samo kad treba donosit koktele ili privezat jahtu.
Grad se značajno deindustrijalizirao, škver je na rubu propasti. Može li grad živjeti samo od turizma? Imate li kakvu gospodarsku ideju, viziju za građane?
- Turizam je nesigurna djelatnost koja stvara nekvalitetna radna mjesta, a stihijski turizam kakav je u Splitu prenapreže kompletan sustav javnih usluga, i na koncu, pridonosi nerealnom povećanju cijena roba, usluga i nekretnina te pridonosi iseljavanju stanovništva, prvenstveno onog mlađeg i obrazovanijeg. Sada imamo priliku da europski novac ulažemo u zelene industrije, u zanimanja koja stvaraju radna mjesta van turizma i ugostiteljstva. Nama je potrebno gospodarstvo koje će što većem broju ljudi omogućiti ispunjavanje osnovnih potreba, dovoljno slobodnog vremena, zdrav život i rad. Gospodarstvo koje je neutralno prema okolišu. Možda to zvuči utopijski, ali a) to nam je jedina šansa. Nije da imamo izbora b) to već postoji. Gradovi i države već to rade c) okretanje bez-ugljičnoj ekonomiji smanjuje zagađenje ali i osigurava održiva i kvalitetna radna mjesta.