Biti profesionalni športaš je privilegija i velika obveza. Dok traje karijera, svakom profesionalnom športašu je glavno mjerilo rezultat i to je obveza koja svakog športaša tjera naprijed jer mu o tome ovisi egzistencija kao i interes kluba ili kolektiva za kojeg nastupa. Nije lako uvijek biti na vrhu i još teže je braniti svaki osvojeni vrh odnosno ostvareni rezultat.
Razni športski stručnjaci i sociolozi su utvrdili da bavljenje športom svakog športaša uči timskom radu, samodisciplini i odgovornosti, razvija vještine savladavanja različitih problema, razvija radne navike, jača i gradi autoritet, jača karakter i podiže samopouzdanje.
Međutim, stručnjaci otkrivaju i “tamnu stranu” športa koja vjerno dočarava realnost svakodnevice u kojoj se športaši nađu po završetku karijere. Zaključili su da mnogi športaši „žive jedan život“ dok stvaraju i žive za rezultat pod svjetlima reflektora, a najveći problem je asimilacija u društvo nakon kraja karijere. Tada za njih počinje neki novi „drugi“ život u kojima se različito snalaze, ovisno o izgrađenom karakteru, ali i okolnostima kojima im se „poklope“. Činjenica je da su rijetki koji su paralelno gradili športsku, akademsku ili poslovnu karijeru, a svojom karizmom i reputacijom jednako su uspješno nastavili karijeru nakon športa. No postoji i nešto drugo. Mnogo puta dogodilo se da najuspješniji športaši nisu bili dovoljno pametni ili sposobni da barem ne potroše ono što bi prosječnom čovjeku bilo dostatno za dva životna vijeka. Dešava se, da mnogi športaši, većinom s vrlo bogatim sponzorskim i(li) klupskim ugovorima ne znaju kontrolirati sebe niti svoj novac, a nakon što kliznu prema dolje s karijerom, samim time i slavom (koja je uvijek prolazna), nemaju više ni kluba ni sponzora a zarađeno lako prokockaju pod najčešće raznim iskušenjima (rizična ulaganja, razni poroci poput droge, kocke, itd.).
Nova stranica života
Već je postao pravi trend da kod mnogih današnjih profesionalnih već od prvih talentiranih koraka u športu na vrata kucaju razni „emisari“ koji bi ih zastupali tijekom karijere i najčešće se potpisuju lukrativni ugovori koji prvenstveno garantiraju ogroman novac, a sve manje pažnje se usmjerava što nažalost vrlo često svoje najbolje dane i godine karijere ostavljaju tako iza sebe jer su igrački u drugom planu. Još veći problem nastupi kad karijera dođe kraju, ugovorne obveze završe, a živjeti se i dalje mora. Naviknuti biti pod svijetlima reflektora i na velikim ekranima, doimaju se kao neslomljivi, ponajviše inspirativni, a često i idealni. Kada se nađu u nezahvalnom i teškom svijetu "običnih ljudi" i kada prisilno moraju postati jedni od njih zbog protekom i zubom vremena sve slabijih tjelesnih sposobnosti, tada im se preteško vratiti na sam početak. Otvaraju novu stranicu života u kojoj se mnogi pogube zahvaljujući "robijanju" naspram svog ega, neznanja ili općenito nesnalaženja.
Poučeni mnogim negativnostima iz života američkih športaša i ponukani sve većim brojem strmoglavih financijskih padova svojih najvećih zvijezda (prvenstveno NFL i NBA zvijezda), Amerikanci su osnovali znanstvenu katedru na Wharton Business School Sveučilišta u Pennsylvaniji pri kojoj podučavaju umirovljene profesionalne sportaše kako obnoviti svoj život. Statistike pokazuju da čak 60% NBA košarkaša i čak 80% igrača američkog nogometa nakon nekoliko godina ostane bez dolara, što je zabrinjavajući podatak, općenito poučan za sportaše generalno. Najbolji i najlošiji primjer je boksački velikan Mike Tyson (Iron Mike) koji je u svojoj karijeri zaradio oko 400 milijuna dolara i bio jedan od najplaćenijih i najvećih zvijezda boksa i šoubiza u Americi pa i u svijetu, a danas je osuđen na egzibicijske mečeve u svom petom desetljeću kako bi otplatio dugove. Ništa bolji primjer nije ni američki košarkaški velikan Dennis Rodman koji je osvajao naslove sa Chicago Bullsima, doslovno pisao znamenke u svoj ugovor i uživao u svim blagodatima koje mu je nudio generalni menadžer Bullsa Jerry Krause, tvorac 6-trukih NBA prvaka. Jedan od najboljih NBA skakača svih vremena i osvajač 5 prstena sa Bullsima pokušao je nakon Bullsa revitalizirati svoju karijeru u Lakersima i Mavericksima odakle je neslavno otpušten nakon vrlo kratkog vremena. Pokušao se nametnuti kroz avanture u malim košarkaškim klubovima i ligama SAD-a, Velike Britanije i Finske ali ni tu se nije zadržao ni ostavio trag. Naviknut na reflektore, avanture i interes medija, svoju karijeru pokušao je obnoviti u Sjevernoj Koreji (!) i odličnim relacijama s korejskim diktatorom Kim Yong-unom.
Jedna od najboljih atletičarki svih vremena Marion Jones, proglasila je bankrot nakon priznanja o uzimanju dopinga, uništivši ne samo svoj ugled već i bacivši ljagu na briljantnu karijeru, prodavši majčinu kuću te proboravivši šest mjeseci u zatvoru. Izgubila je slavu, prijatelje, novac, obitelj. Doslovno sve što je ostvarila, bacila je niz vjetar. Jedan od najboljih nogometaša svijeta krajem 90-ih i početkom 2000-ih, Brazilac Adriano, igrao je u najboljim južnoameričkim i europskim klubovima i slovio je za jednog od najboljih igrača svijeta a onda se odlučio vratiti u brazilske favele koje su ga odgojile i iz čijih ralja je kao mladić pobjegao u nogometne izazove. Nakon što nedavno nije uspio revitalizirati svoju karijeru u slabijem ali dobro plaćenom ugovoru u Miami Unitedu u američkoj MLS ligi, bilo je jasno da mu je na pameti najmanje nogomet. Doduše, malo kome je jasno što ga je natjeralo da se vrati u favele i reflektore stadiona nogometnih velikana zamijeni sa mračnim i opasnim ulicama favela Ria gdje upao u probleme sa dilanjem droge i kriminalom.
Sportaši - uspješni političari
Mnogobrojni bivši sportaši otišli su onim najlogičnijim i najlakšim putem – postali su športski treneri, menadžeri, komentatori, novinari, poslovnjaci, blogeri, okoristivši se svojim imenom i karijerom koju su gradili godinama. Niz je športskih velikana koji su svoje sportske uspjehe dodatno potvrdili poput američkog bicikliste Lancea Armstronga, sedmerostrukog pobjednika Tour de Francea, koji je svladao i najtežu utrku, pobijedivši tumor. Ujedno je napravio i poslovni uspjeh sa svojom zakladom kojoj je zarada samo na temelju prodaje poznatih LIVESTRONG narukvica narasla do 325 milijuna dolara. Odličan primjer dvostrukog (pa i trostrukog) športskog i životnog uspjeha je i nekadašnji bodybuilder Arnold Schwarzenegger, koji je nakon niza titula u športskoj karijeri (1965.-1980.) osvojio Hollywood s nizom blockbustera a potom postao guvernerom Kalifornije. I danas mu je trening dio svakodnevice. Nakon zapažene nogometne karijere britki, ali inteligentni engleski nogometaš Vinnie Jones može se pohvaliti i solidnom glumačkom karijerom koju gradi u Hollywoodu. Njegovim stopama je krenuo i ruski tenisač Marat Safin, nekadašnji svjetski broj 1, zauzevši mjesto u ruskom parlamentu i danas je vrlo bitan politički čimbenik u Rusiji. Međutim, treba odati posebno priznanje onima koji su istovremeno uspijevali u dva područja: obrazovanju i športu.
Hvale vrijedni primjeri u Hrvatskoj
Nekoliko hrvatskih imena vrijednih poštovanja i divljenja kao što su Slaven Bilić, diplomirani pravnik i osvajač brončane medalje na svjetskom nogometnom prvenstvu a danas uspješan i svjetski priznat nogometni trener, Mario Ančić, diplomirani pravnik koji je akademsku karijeru gradio kao TOP 20 tenisač - polufinalist Wimbledona i osvajač olimpijske medalje. Jedan od najvećih hrvatskih športaša Siniša Skelin je ujedno doktor medicine, a paralelno sa športskom karijerom osvajao je olimpijske, svjetske i europske medalje u veslanju. Proslavljeni hrvatski plivač Gordan Kožulj, nakon europskih i svjetskih uspjeha u bazenima, svoju karijeru nastavio je kroz studij političke ekonomije a paralelno s tim, na kalifornijskom sveučilištu Berkley bio je kapetan plivačke ekipe dok je danas u biznisu kao stručnjak za komunikacije. Odličan primjer je i odlični hrvatski gimnastičar Mario Možnik koji je uz svoju karijeru i iznimno zahtjevan šport započeo i akademskom karijerom kroz studij Športskog menadžmenta kao i hrvatski borilački velikani poput osvajača olimpijske medalje u boksu Damira Škare koji je pored športske karijere gradio i akademsku na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu i ujedno kao saborskih zastupnik tijekom 90-ih godina te Marko Žaja koji je nakon niza europskih i svjetskih titula u kickboksingu nastavio akademskim putem na Kineziološkom fakultetu u Splitu i u Zagrebu. Proslavljeni hrvatski i ex YU košarkaš te član Kuće slavnih, pokojni Krešimir Ćosić tijekom 70-ih godina prošlog stoljeća kao igrač i trener osvojio je sve što se moglo osvojiti u košarci a zbog svoje karizme i košarkaške veličine bio je je priznat i cijenjen u SAD-u gdje je odmah nakon trenerske karijere 90-ih nastavio raditi u hrvatskoj diplomaciji. I naša športska heroina Janica Kostelić nakon što je u skijanju porušila mnoge svjetske rekorde i za Hrvatsku osvajala najsjajnija svjetska i olimpijska odličja, svoj put nastavila je na čelu krovnog športskog tijela pri Vladi RH. Poseban osvrt i pravi primjer svakako zaslužuje proslavljeni ex YU i hrvatski nogometaš Ivan Gudelj – nekada (i zauvijek) Hajdučko srce, svojevremeno jedan od najboljih svjetskih nogometaša koji je mogao birati klubove da ga teška bolest nije zaustavila u naponu karijere, od tada pa do danas othrvao se teškim životnim problemima te je danas vrlo uspješan i cijenjen nogometni trener i instruktor koji je doprinio razvoju niza igrača iz naše nogometne reprezentacije. Ima sigurno još onih koji staju u ovaj niz a to su pravi pobjednici.
Bilo bi dobro da primjera pravih pobjednika koji su prepoznali pravu stranu športa i života ima više te našim mladim športašima i sljedećim generacijama takve osobe budu primjer uspješnog športaša i uspješnog čovjeka. Jer, svijet voli pobjednike!
