U 11 sati počela je 5. (tematska) sjednica Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije o zaštiti okoliša sliva rijeke Cetine sa svim projektnim aspektima, a u svezi s Kombi kogeneracijskom plinskom elektranom Peruća (KKPE).
Vijećnike su pred domom na Zenti dočekali prosvjednici iz inicijative "Ne daj se, Cetino", a prije toga konferenciju za novinare održao je Miro Bulj (MOST).
Okupljene je pozdravio župan splitsko-dalmatinsku Blaženko Boban koji je rekao da je dao osoban doprinos da se ova tema što bolje prezentira javnosti, što je i konačni cilj tematske sjednice Županijske skupštine.
Prvi je govor održao Marijan Štulac, glavni projektant Peruće. Obrazložio je osnove Vis Viva projekta, a naglasak je stavio na visoke ekološke standarde projekte.
Voditelj studije za okoliš dr. Ivan Vučković obrazložio je segmente projekta te rekao da se pojedine studije nalaze u procesu kod ministarstva. Vis Viva uključuje 4 projekta.
Sva stručna javnost može davati svoje komentare. Postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš provodi se kroz četiri faze.
Prof. dr. Tarzan Legović predsjednik International Society for Ecological Modelling, govorio je o utjecaju na vode. Demantirao je natpis da će ovaj projekt podići temperature vode za više od 30 stupnjeva.
Njegovo predavanje pogledajte u galeriji:
Goran Gašparac (frima GEKOM) govorio je o utjecaju na zrak. Primjerice emisije ugljikovog moniksida pri studiji su manje čak 470 puta od propisane norme. Sve maksimalne koncentracije koje se dobivaju modelima ničim ni blizu ne ugrožavaju okoliš, rekao je. Razina onečišćujućih tvari ostala bi u razinu normale tj. dozvoljenog.
U slučaju temperaturne inverzije i u sl. situacijama, trenutno se obustavlja rad termoelektrane.
Dr. Bojana Mahnutović govorila je o procjeni utjecaja termoelektrane na zdravlje.
- Termin "godine izgubljenog života" je termin koji je ustanovila Svjetska zdravstvena organizacija, to je očekivano smanjenje trajanja života. Prema ovoj studiji, osoba koja živi na području buduće termoelektrane, živila bi manje za 0,2 dana tj 5 sati - kazala je.
Ostatak podataka koje je iznijela pogledajte u galeriji.
Ferdo Bašić govorio je o utjecaju na biljnu i stočarsku proizvodnju. U startu je rekao da struku ne bi izdao ni pod kakvim okolnostima.
- Emisije neće ugroziti aktualno stanje tla, ako je ono danas pogodno. Međutim, ima podatke da je sadržaj olova već razlog za brigu na nakim parcelama u ovom trenutku.
Topla voda omogućuju uzgoj rajčice, jagode, cvijeća, rane trešnje i ostalih kultura na obalama Peruće. Put je to k zapošljavanju novih agronoma i razvoju ovog kraja. Zašto ne bi postojala neka mala Podravka za sušeno bilje u vašem kraju? - kazao je dr. Bašić.
Govorili su potom Anamarija Matak, pomoćnica ministra Zaštite okoliša i energetike, Marinko Zeljko, voditelj službe županijske sanitarne inspekcije...
Dipl. ing.Mićo Klepo iz HERA-e našalio se i rekao da predlaže da se projekt preseli u Vrliku, odakle dolazi. Kaže da se njegov kraj ne razvija, a ova elektrana bi značila gospodarski razvoj.
- Smatram da je sustav elektrana na Cetini niska bisera u svjetskom značenju. Vjerujem da bi to bila svjetski prepoznata niska bisera elektrana. - rekao je Klepo.
Prof. dr. sc. Ivo Šimunović, umirovljeni profesor Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Splitu imao je inspirirajući govor na tematskoj sjednici Županijske skupštine SDŽ kojega je velikom pljeskom podržao dio prisutnih u dvorani:
– Kada je Cetina stigla na Brač, donijela je život. Otočani znaju što znači biti bez vode. Nemam nikakve dileme, mi koji se bavimo slovima i brojkama, naprosto se ne može graditi. To ne postoji u mojoj svijesti. Poznajem samo čistu nadzemnu i podzemnu vodu. Cetina je jedna od rijetkih rijeka koja u cijelosti protječe kroz Hrvatsku. Ova rijeka nema neprijatelja, osim onih domaćih.
Radio sam prostorni plan općine Sinj. Ekipa je tada pod najmodernijim metodama proučavala što se smije, što ne. Tada sam razumio samo rijeku Cetinu. Na osnovu hidrologa postavio sam crtu ispod koje se ne smije graditi jer ako pukne brana, bit ćete potopljeni. Tko je smio išta reći protiv brane? U Domovinskom ratu je bila “ranjen”. Tada su me zvali i pitali jesam li računao koliko će ljudi izgubiti život ako pukne brana. Rekao sam da bi bilo do 25 tisuća žrtava. Tada su bili zadnji trenuci Peruće, javilo se 5 ljudi koji su riskirali živote da bi spasili živote oko 50 tisuća ljudi Cetinskog kraja.
Ova apologetska predavanja jutros koja smo slušali nisu ulazila u srž stvar, ta apologetika me ne zanima. Ovdje se ne radi o nečemu što se daje nekome. Popustila je država pred nasrtajem kapitala, država nema namjeru zaštititi nas od naleta neoliberalnog kapitala.
Zamislite da jedan dan ta voda bude otrovana. Termoelektranu se nipošto ne smije izgraditi!- kazao je prof. Šimunović.
Cvitković: “Nedopustiv je bilo kakav pogon koji može ugroziti pitku vodu, a Peruća je najveći nacionalni resurs pitke vode”
Magistar fizike Mislav Cvitković, goorio je također na tematskoj sjednici Županijske skupštine SDŽ, a govorio je u ime inicijative Ne daj se, Cetino:
– Ovo je prvo tijelo koje nas je odlučilo saslušati. Posebno zahvaljujem. g. Bulju i g. Bobanu.
Problemi vezani uz projekt su strateška nepromišljenost, ekološke ugroza, ekonomska neisplativost i energetska neopravdanost. Također postoje pravni problemi i to pogrešno citiranje IRB-a, sukob interesa u izradi Studije i neinformiranje javnosti i dostupnost podataka o projektu. Još nismo vidjeli konačno idejno rješenje projekta.
Peruća i Cetina su najveći nacionalni resurs pitke vode i procjenjujemo da joj je vrijednost neprocjenjiva. Ako vodi ipak damo vrijednost 10 lipa po litri, dolazimo do ukupne vrijednosti od 57 milijardi dolara.
Cetinu pije pola milijuna ljudi! Šiilovke, Zadvarje, Zagrad i Jadro opskrbljuju vodom brojne gradove. 30 posto Jadra dolazi iz Cetine!
Naš je stav da je na Peruću nedopustiv bilo kakav pogon koji može ugroziti pitku vodu. Peruća kao najveći nacionalni resurs pitke vode može biti isključivo nacionalno vlasništvo. Dakle ne dolaze u obzir koncesije.
Tu je i ekološka opasnost. Peruća bi digla temperaturu vode za 8 stupnjeva, kemijski bi promijenila vodu i zagadila zrak. Elektrana u Peruću ispušta 300 MW topline. Po našim izračunima, a predstavljam 32 sveučilišna profesora i samo sam podrška inicijativi Ne daj se Cetino, pogrešno je uračunat protok u Studiji. Model je dobar, ali je ključan parametar krivo uračunat. Podaci koji su prikazani su od 1976. do 1979! Ako se za ovaj projekt nije sada moglo napraviti mjerenje, što se onda moglo napraviti! Dakle, podaci su stari 40 godina. Grijanje s prosječnim protokom iznosi prosječno godišnje 3,1°C, a ljeti se voda zagrijava za 30°C! Prosječno protok je 41 m3/s, a ljeti samo 3,5 m3/s). Dakle ljeti je grijanje enormno! NE Krško nam dokazuje ove izračune.
Što se tiče kemijskog onečišćenja, nemamo informacija za zaključak! Rashladne vode se moraju tretirati fungicidima i sl.
Onečišćenje zraka, ne događa se proces kao u špakeru kod kuće. U zrak se oslobađaju čestice koje se u studiji nije ni spomenulo. To su nesagoreni aromatski ugljikovodici.
Termoelektrana znači nepovratno uništenje sliva Cetina. Direktive EU ne dopuštaju bilo kakvo povećanje onečišćenja voda.
Prvi je ekonomski problem što nemamo velikih potrošača topline. U cijeloj županiji nemamo takvog konzumenta topline. Drugo je cijena ovakve energije po megavat satu.
Ako se ovaj projekt napravi, četvrtina cijelog sustava postaje privatna. Nismo mi protiv termoelektrana općenito, ali za to uvoziti plin je besmisleno jer se ne radi o vlastitom primarnom izvoru energije. Ovo nije investicija koja razvija Hrvace. Nekoliko firmi na području Hrvaca otvara na stotine radnih mjesta, a projekt bi ubio nekoliko stotina radnih mjesta jer proizvođači gube zelenu markicu.
Radi se o štetnom i neodrživom projektu koji podsjeća na projekte s kraja 19. stoljeća! – zaključio je Cvitković.
Damir Krstinić (SDP): Projekt termoelektrane Peruća je u najmanju ruku dvojben
Damir Krstinić (SDP) u ime svog kliba govorio je u raspravi unutar tematske sjednice Županijske skupštine SDŽ:
– Podsjetit ću vas da smo o ovome gotroroli još prije godinu dana. O energetici moramo razgovarati hladne glavne. Drago mi je što smo čuli jako puno puno brojeva, oni ne lažu. Ipak, manipulacija brojevima je loša i događa se. Projekt je u najmanju ruku dvojben. Npr. na kraju je g. Cvitković govorio o cijenama koje govore da je projekt upitne isplativosti. Na kraju ćemo tu cijenu platiti mi, građani. Kada se govorilo o smanjenju prosječnog života za 5 sati, kao temeljni argument iznio se argument da je tu naseljenost samo 34 stanovnika po km2. Glavno zagađanje je ovdje toplinsko. Voda je naš temlejni resurs.
Jedna od teza je bila da zima za ovu termoelektranu nije sporna. Međutim, reprodukcijski ciklusi životinja ovise o promjenama temperature i malo se govori o promjenama koje bi nastupile zimi. Zimi će se ti ciklusi potpuno poremetiti. Što je s klimatskim promjenama? U svjetku relativizacije svih ovih brojeva, jeste li pitali stanovništvo koliko par stupnjeva u jednom Bakru znači za život tih stanovnika. Možemo li donijeti odluku za ovakav projekt koji je u najmanju ruku dvojben, ili se odluke donose na nekim drugim instancama.
Potrebna nam je rasprava o energetskoj strategiji države i županije. Moramo biti svjesni da je energija nužno šetetna, ali moramo način kako upravljati energetskim potrebama. Obnovljivi izvori energije su dugoročno najbolji, ali kratkoročno najlošije isplatljivi -kazao je Krstinić.
