Piše: dr. Mladen Smoljanović, epidemiolog, nekadašnji šef splitskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.
Usporedni prikazi kretanja brojeva sedmodnevnih prosjeka zaraženih korona virusima u Europi, Europskoj uniji (EU), Hrvatskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji (SDŽ) prikazuju dijagrame gotovo istovjetnog izgleda sa dva vala koji idu ka smanjivanju broja zaraženih i približavanju završetku tzv. trećeg pandemijskog vala krajem kalendarskog proljeća i početkom kalendarskog ljeta kroz tri naredna tjedna.
Usporedba prosječnih tjednih stopa zaraženosti korona virusima (prosječna tjedna incidencija) na 100.000 stanovnika je korektnija od usporedbe apsolutnih brojeva. Izračunate su stope za posljednja dva mjeseca travanj i svibanj, tj. posljednjih devet tjedana od 29. ožujka do 30. svibnja.
Razlike u visini stopa zaraženosti kroz prva četiri tjedna, tj. mjesec travanj, u narednih pet tjedana su iščeznule te je deveti tjedan na kraju mjeseca svibnja bio bez značajnih razlika u visini prosječnih tjednih stopa.
Sada Europa, Europska unija, Hrvatska i SDŽ imaju gotovo podjednake stope na 100.000 stanovnika.
Unatoč tome što je sve do početka svibnja Hrvatska imala značajno veće stope nego EU sada nakon samo tri tjedna smo sa stopom 7,51/100.000 ispod prosjeka EU. Dapače, stopa u SDŽ 6,25/100.000 je značajno niža od onih u Europi i EU.
Ovakvo povoljno epidemiološko stanje zaraženosti korona virusima ispoljeno kroz protekla dva tjedna nije ostalo nezamijećeno u Europi. Cijeli priobalni dio Hrvatske, a ne samo Istra, nije više u crvenoj zoni povećanog rizika. Sada smo u žutoj zoni umjerenog rizika, ali uz sadašnje trendove do kraja kalendarskog proljeća, tj. do ljetnog suncostaja (solsticija) 21. lipnja mogli bismo biti i u zelenoj zoni minimalnog rizika od zaražavanja korona virusima gdje Dubrovačko-neretvanska županija (DNŽ) sa stopom 2,46/100.000 već sada sigurno pripada. S toplijim vremenom stanje i u sjevernim županijama će se bitno popraviti. Neke od njih na istoku Hrvatske već bi idući tjedan mogle požutjeti.
Prosječne tjedne stope zaraženosti ne moraju biti kao u DNŽ, ali mogu biti kao u Vukovarsko-srijemskoj županiji 5,96/100.000
Zanimljiva je istovjetna usporedba stopa zaraženosti korona virusima Hrvatske sa susjednim i drugim europskim zemljama.
Mađarska, Srbija te Bosna i Hercegovina (BiH) imaju u posljednjem svibanjskom tjednu dvostruko manje stope zaraženosti od Hrvatske. Italija također ima manju stopu od Hrvatske dok je stopa Slovenije 13,32/100.000 značajno veća od stope u Hrvatskoj 7,51/100.000.
Povoljnost je što sve zemlje pa tako Hrvatska i SDŽ imaju trend smanjivanja zaražavanja korona virusima. Taj trend u Hrvatskoj i SDŽ je najizraženiji.
Srednjoeuropske zemlje Poljska, Češka R., Slovačka i Austrija bile su uz Njemačku i Francusku zemlje najvećih stopa zaraženosti na vrhuncu tzv. trećeg vala. Sada na kraju posljednjeg tjedna svibnja sve imaju manje prosječne sedmodnevne stope od Hrvatske.
Ova činjenica je povoljnost za Hrvatsku jer sve te zemlje su tradicionalno višedecenijske, neke i više od stoljeća, najznačajnija skupina emitivnih turističkih zemalja prema hrvatskom Jadranu.
Usporedba s velikim europskim zemljama osim Italije koja je prikazana u skupini nama susjednih zemalja.
Francuska unatoč strogih epidemioloških mjera zbog kasnog početka i malog obuhvata cijepljenja ima najveće sedmodnevne prosječne stope zaraženosti korona virusima.
Ujedinjeno Kraljevstvo (UK) ima najmanju stopu zbog najranijeg početka cijepljenja još u prosincu i visoke procijepljenosti preko 60% ukupnog stanovništva.
Intenziviranjem cijepljenja od početka travnja Njemačka je brzo uhvatila priključak s drugim zemljama. Čak je pretekla Španjolsku koja još od veljače ima značajno niže stope aktualne prokuženosti.
Važno je vidjeti sadašnje stanje procijepljenosti u europskim zemljama.
Sve zemlje navedene u tekstu imaju veći obuhvat procijepljenosti s najmanje jednom dozom cjepiva.
Manji obuhvat od Hrvatske imaju Bosna i Hercegovina, Albanija i Crna Gora.
Posebno zanimljivo je kretanje stopa zaraženih u susjednoj Crnoj Gori i zemljama u blizini, Albaniji i Grčkoj.
Već ranije smo vidjeli da BiH ima prosječnu sedmodnevnu stopu zaraženosti na kraju posljednjeg tjedna svibnja manju od Hrvatske 3,10/100.000. Tako niska stopa kao i izrazito niska stopa u Albaniji 0,49/100.000 jasno da izaziva podozrivost u točnost takvih pokazatelja kad se vidi da su to zemlje s najmanjom procijepljenošću ispod 20% ukupnog stanovništva u Albaniji i manje od 10% u BiH.
Možda je uzrok sadašnje niske prosječne tjedne zaraženosti u BiH u visokoj prokuženosti koja se procjenjuje izrazito visokom stopom smrtnosti. BiH je druga u Europi s kumulativnom stopom smrtnosti od 2.861 na milion stanovnika iza prve Mađarske sa stopom od 3.091/milion. Stopa zaraženosti u BiH 62.616/milion stanovnika nepouzdan je pokazatelj jer je zbog malog broja testiranja ista nerealno mala u odnosu na veliki broj umrlih. Iz ovih podataka proizlazi de je smrtnost (letalitet) zaraženih u BiH gotovo 5%-tna (4,94%) što je više nego dvostruko od svjetskog prosjeka od 2,15%.
U Grčkoj, isključivo mediteranskoj zemlji, iznenađujuće je visoka prosječna sedmodnevna stopa zaraženosti u posljednjem tjednu svibnja 15,82/100.000 koja je dvostruko veća od stope u Hrvatskoj. Procijepljenost u Grčkoj je tek nešto veća od hrvatske procijepljenosti (30% ukupnog stanovništva), ali je zato manja kumulativna stopa zaraženosti korona virusima 39.074/milion u odnosu na Hrvatsku 87.487/milion stanovnika što je manje za više od dvostruko. Ovo je glavni uzrok da Grčka ima nizak ukupni imunitet u zajednici (kumulativni imunitet) manji od 50% dok je u Hrvatskoj iznad 60% s mogućnošću postizanja udjela iznad 70% do kraja mjeseca lipnja ako bi se cijepljenje nastavilo istim intezitetom kao u mjesecu svibnju.
Turisti pristižu u velikim kolonama u Hrvatsku. Zaračne luke u Puli, na Krku, Zadru Splitu i Dubrovnika bilježe svakodnevno povećanje broja doleta zrakoplova iz europskih zemalja, ali i sa drugih kontinenata.
Obala hrvatskog Jadrana sada je žuto obojena na turističkim kartama. Jadranske županije kroz tjedan do dva žutu boju mogu zamijeniti zelenom. Kontinentalne županije mogu uskoro iz crvene prijeći u žutu boju, a neke kao primjerice Vukovarsko-srijemska u zelenu.
Smiješi nam se značajno uspješnija turistička sezona od one 2020. godine s kojom smo u onim okolnostima ipak bili zadovoljni. Bila bi uspješnija da nije bilo kolovoškog povećanja broja zaraženih kao posljedica neodgovornog boravka mnoštva osoba u zatvorenim neventiliranim prostorima. Ti događaji su utjecali da lani nismo imali turističku potsezonu.
Najveće jamstvo da nam se nešto slično ne dogodi je stupanj procijepljenosti. Ako se dovoljno procijepimo u lipnju trebamo nastaviti s cijepljenjem i dalje kroz ljeto. Što veći obuhvat procijepljenih sada kad je zaražavanje bitno smanjeno je od izuzetne važnosti da u postsezoni i kroz čitavu predstojeću jesen i zimu nemamo epidemijske pojavnosti zaraza koronama.
Bit će pojedinačnih sporadičnih rijetkih zaražavanja ali ne smije biti epidemijskih valova. Kako kažu pomorci neka nas prati bonaca bez valova.
Još je nešto potrebno napomenuti.
Lijepo je vidjeti kako mnoštvo turista hrli na more, ali nije ugodno slušati njihove žalopojke koliko čekaju na graničnim prijelazima i na koje sve administrativne zapreke nailaze. Većina ih dolazi iz zemalja članica EU između kojih nisu imali zapreka u putovanju.
Stupanj zaraženosti korona virusima u njihovim zemljama je manji nego u Hrvatskoj. Vidjeli smo i udjeli (%) procijepljenih u njihovim zemljama veći su nego u Hrvatskoj.
Tko dolazi iz zemlje manje stope zaraženosti i većeg udjela (%) procijepljenosti ne može biti prijetnja korona sigurnosti zemlji s većom stopom zaraženosti i manjim obuhvatom procijepljenosti.
U Hrvatskoj sada imamo stanje različitih stopa zaraženosti po županijama, od vrlo visokih na sjeveru Hrvatske i niskih na istoku Hrvatske te poglavito na jugu gdje se DNŽ nalazi pred skorom eliminacijom korona virusa. Posljednjih sedam dana u DNŽ zabilježeno je 15 zaraženih korona virusima što čini prosječnu sedmodnevnu stopu od 1,72/100.000.
Od prosinca u Hrvatskoj nikakvih ograničenja u kretanju i putovanju između županija nije bilo. Nisu bile potrebne nikakve propusnice niti COVID-putovnice niti potvrdnice, a preživjeli smo ozbiljni zimsko-proljetni epidemijski val.
Stoga nije logično sada u neuporedivo povoljnijim epidemiološkim okolnostima koje su svaki dan sve povoljnije zbog nadolazećeg ljeta i sve veće procijepljenosti čemu inzistirati na COVID-putovnicama, tražiti potvrdnice i izdavati propusnice strancima koji dolaze iz zemalja jednako povoljnog ako ne i povoljnijeg epidemiološkog stanja nego u Hrvatskoj.
Sve to nije neophodno da bi se spriječilo širenje korona virusa ako netko ide iz područja visoke sigurnosti u sredinu jednako visoke sigurnosti na isti način kao kod putovanja u svojoj zemlji.
Kada su svi bezbroj puta čuli i pročitali koja su mjesta najvećeg rizika za zaražavanje koronom i kada su im priskrbljena cjepiva i kad su već valjda shvatili da je cjepivo jedina prava mjera sprječavanja bolesti COVID-19 i jedini put koji vodi prestanku pandemije i time iščezavanju korona virusa opasnih po zdravlje ljudi tada putovnice, propusnice i potvrdnice zaista nisu neophodne.
Kako pomorci kažu: Živjeti se ne mora, ploviti se mora. Zbog korone mora se cijepiti.
Pustolov nije pred vratima, ali uspješna turistička sezona 2021. godine je tu. Već je zakoračila.
Hoćemo li ju kao pravi domaćini prihvatiti i ugostiti kako spada i našim gostima pružiti maksimum korona sigurnosti?
